DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 81 <-- 81 --> PDF |
i prethodnog prihoda izrađuju u vlastitoj režiji (osim možda samo manje drvne mase izvala i vjetroloma), te prodaju vrše isključivo gotovih šumskih proizvoda, nema više nikakvog opravdanja, da se skupi, neekonomični i nekvalitetan način stablimične procjene etata zadrži i u buduć cbomača &tcucna Htecatuca Dr Ivan Soljanik: Ekspozicija kao faktor pri pošumljavanju goleti Uspjeh vještačkog podizanja sastojina (pošumljavanja) koja su vršena tokom prošlih decenija bio je vrlo različit, a u prosjeku ispod 50a/o. Neuspjeh, a prvenstveno ugibanje biljaka tokom ljeta, opravdavao se gotovo isključivo nepovoljnim vremenskim prilikama — pomanjkanju oborina u ljetnom dijelu godine, jer, kako navodi Kamenski, za uspijevanje šuma potrebno je u ljetnom periodu najmanje 200 mm oborina. Prema tome bi i za održavanje ponika i mladih, tek posađenih, biljaka, koje su svakako osjetljivije od odraslijih stabala, bila potrebna najmanje tolika količina (200 mm) oborina. Ali to je tačno samo u toliko u koliko´ nisu poduzete mjere, da se vlaga koja se nalazi u tlu na početku ljeta zadrži u tlu što dulje. Da u prilog ovoj tezi navedem samo dva primjera iz Dalmacije i to za teške uslove krša: Ljeto 1961. godine bilo je izrazito suho1, (jer je ukupna količina oborina tokom četiri mjeseca (od VI do IX) iznosila u Splitu 103 mm, a u Kunu (na Pelješcu) 135 mm od čega oko 60"Vo u VI mj. dok tokom VIII i IX mj. bilo ih je malo (u Splitu 17. VIII 7 mm) ili ništa (na području Pelješca). Uza sve to sušenja biljaka alpskog bora, crnog bora i čempresa, pa i ponika iz sjemena česmine, iz radova prethodne zime nije bilo (od 60.000 komada i Vidi i Šumarski list br. 3—4/1962 str. 124. 2 Radovi učenika Šumarske škole za krš u Splitu. a Radnju je izdala Poljoprivredno-šumarska komora AKMO-i u Prištini 1.960. god., a sadrži sljedeću materiju (dijelove): Uvod — Uticaj ekspozicija na raspored autoh tonih šumskih fitocenoza u različitim klimat skim područjima Srbije — Prikaz uspeha ve štačkog pošumljavanja na antipodnim ekspo zicijama (severnoj i južnoj) u operativnoi služ bi — vlastiti ogledi — Zaključak — Literatura — Rezime (na šiptarskom, na francuskom i na ruskom). nosti, jer on: smanjuje produktivnost, povišu je troškove, angažira veći broj stručnog kadra, koji nije adekvatan kvalitetu rada, omogućava kampanjski rad, ne daje adekvatnu tačnost potrebnu planiranju, te koči i ostale radove u domeni uzgoja i zaštite šuma. Ing. Drago Majer crnog bora početkom X mj. utvrđeno je če vrlo slabe biljke). Održavanje biljaka samo oko l°/o uginulih, a i to su bile inana životu i uz navedene nepovoljne oborinske uvjete posljedica su tehnike rada jer je obrada tla (sadnja) vršena gotovo isključivo na veća ili manja gnijezda, a obrađena ie površina poslije sadnje pošljunčena tj. pokrita slojem kamenja (sitnijeg ili krupnijeg kakav se našao pri ruci). Da uspjeh pošumljavanja ovisi i o tehnici rada pokazuju i rezultati egzaktnih istraživanja I. Soljanika, a koja su objavljena u radnji pod naslovom »Ekspozicija kao faktor pri pošumljavanju goleti3. Dr Soljanik je zapravo, kako kazuje i sam naslov objavljenog rada inače doiktorske dizertacije, ispitivao utjecaj ekspozicije na uspjeh vještačkog pošumljavanja, ali je ujedno njegov rad i prilog proučavanju utjecaja tehnike rada za taj uspjeh Za svoja ispitivanja Soljanik se koristio već izvršenim radovima, pošumljavanja operative, i vlastitim, samostalno osnovanim pokusnim poljima. Utvrđivanje uspjeha pošumljavanja operativne službe izvršeno je na šest odvojenih mjesta (na Zlatiboru, u Rugovskoj klisuri, u Grdeličkoj klisuri, u okolini Vranja, u slivu Trgoviškog Timoka i u slivu Belog Timoka), a vlastitih pokusa na četiri također odvojena mjesta (u okolini Beograda, u Grdeličkoj klisuri, u okolini Peći i na Zlatiboru). Analize pošumljavanja operative pokazale su, da je uspjeh na sjev. ekspozicijama (od SZ do SI) i do četiri puta veći nego na južnim i jugozapadnim, a do dva puta nego zapadnim, jugoistočnim i na platou, pa na osojnim stranama dosiže i do 80,0/o (dakako ne uvijek), a na prisojnim pada i na 25B/o (npr. za crni bor na Zlatiboru). Razlike su nadalje manje odnosno uspjeh je gotovo izjednačen, u slučaju primjene jače obrade tla. Vlastita istraživanja dra Soljanika u potpunosti su potvrdila |