DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 89     <-- 89 -->        PDF

ma sječe i izrade u stvari podvostručila.
Međutim se predviđa, da će se proizvodnja
nakon nekih usavršavanja povećati na
trostruko (1,7—-2 ms). Velika je -prednost
ovog stroja u njegovoi maloj težini, koja
se kreće oko 5 tona. Stroj se može prema
´tome jednako kao i drugi mehanizmi bez
velike muke prenositi iz jedne sječine na
drugu. Čitava pak sječna baza nakon dopreme
na odredište treba svega 90 minuta
da započne radom u svim jedinicama.


Nekoje stockholmske novine predstavljaju
novu metodu sječe kao revoluciju
u šumskom gospodarstvu. Svakako je ovakova
radikalna ocjena preuranjena ali
je ipak neosporno, da su švedski inženjeri
našli interesantno rješenje problema
mehaniziranja sječe, a taj je. danas aktuelan
u svim zemljama. S: naše strane moramo
držati u vidu, da su švedske šume različite
od naših i da se tamošnje metode
ne mogu jednostavno [prenijeti na naše tlo.
Ali bi ipak opisano rješenje moglo biti za
naše stručnjake važan podstrek za analogne
ali prikladnije kombinacije u našim
uvjetima.


(Obrađeno po informacijama: »Mechanized
logging system, development of mobile
debranching machine by Swedish
com-oany« Wood, London 1/64; »Rationalisierung
der Forstwirtschaft in Schweden
durch Einsatz von Eintästungsmaschinen«
Holz-Zentralblatt, Stuttgart 8/64).


Dr. Stjepan Frančišković


SEKCIJA ZA HISTORIJU ŠUMA U MEĐUNARODNOM
SAVEZU ŠUMSKOISTRAZIVACKm
USTANOVA


Sve veća važnost historijskih istraživanja
u oblasti šumarstva ponukala je stručnjake
raznih zemalja, da na zadnjem, kongresu
Međunarodnog Saveza šumsko-istraživačkih
ustanova (»IUFRO«) u Beču
postave prijedlog za osnivanje specijalne
sekcije za historiju šuma i šumarstva.
Prijedlog je prihvaćen, pa je za pročelnika
nove sekcije inmenovan prof. Mante l iz
univerziteta u Freiburgu. Pod njegovim
je predsjedanjem održano i prvo zasjedanje
odn. konstituiranja sekcije u Freiburgu
dne 30—31. oktobra 1963. god. Prisustvovali
su delegati Belgije, Finske, Francuske, Holandije,
Italije, Norveške, Švedske, Spanije,
Švicarske i Savezne Republike Njemačke.
Od izvanevropskih su zemalja bili
prisutni delegati Indije, Iraka, Turske i
Sjedinjenih Američkih Država. Međutim
je veliki broj drugih država u nemoguć


nosti da izašalju specijalne .delegate uputio
konferenciji pozdravne adrese izjavljujući
svoje interesovanje za rad sekcije.


Svrha prvog zasjedanja sekcije povrh
konstituiranja bila je s jedne strane utvrđivanje
područja stalnih članova a s druge
strane radnog programa. Za zamjenika je
prof. Mantela izabran prof S i 1 v y — L e1
i g o i s iz visoke škole za šumarstvo u
Nancy-u. Pročelnik, prof. Mantel je u ´posebnom
referatu iznio zadatke međunarodne
historije šuma i šumarstva. Polazeći
od raznih temata kao što su povijest
eksploatacije, pošumljavanja, uređivanja,
zakonodavstva i naročito mijenjanja šume
utjecajem čovjeka te nadalje "biografska i
bibliografska istraživanja prof. Mantel postavlja
sekciji slijedeće -zadatke:


1. Šumarsko-historijska dokumentacija
odn. utvrđivanje materijala napose literature,
arhivalija, biografija, isprava i drugih
dokumenata te ukazivanje pomoći kod osnivanja
nacionalnih zbirki iste vrste.
2. Utvrđivanje i koordinacija radnih sistema
i metoda u historijskom istraživanju
tj. postavljanje sistematike i nomenklature
(definicija), nadalje izrada instrukcra za
postupke istraživanja i objavljivanje radova.
3. Prijedlozi za korišćenje historijskih
radova u šumskogospodarskoj praksi.
U vezi s navedenim referatom nakon
dulje diskusije zasjedanje je donijelo slijedeće
zaključke:


a) Ustanovljenje djelokruga sekcije,


b) Preporuka institutima — članovima
IUFRO za promicanje rada u oblasti historiografije,


c) Za područje je klasifikacije i terminologije
osnovan -poseban pododbor, koji će
raditi u najužoj .suradnji sa sekcijom za
terminologiju i bibliografiju IUFRO.


d) Sekcija osniva centralnu šumarskohistorijsku
dokumentaciju. Kao internacionalni
centar za historiju šuma predviđen
je institut za povijest šuma na univerzitetu
u Freiburgu.


e) Za regionalne je historijske studije
predviđena izrada i izdavanje glavnih
smjernica, po kojima bi se vršila istraživanja,
upotreba dokumenata- provjeravanje
i objavljivanje rezultata. I za ovaj je
zadatak izabran posebni pododbor. (Holz-
Zentralblatt, Stuttgart, br. 9/64).


S. F.
SUMAKOV, V. S.: TTPI LESNffl KULTUR
I PLODORODD3 POČV
Moskva, 1963.


Knjiga profesora V. S. Šumakova obuhvata
veoma dragocjene podatke istraživa




ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 90     <-- 90 -->        PDF

nja utjecaja šumskih kultura raznog sastava
na svojstva tla. Istraživanja je autor
vršio četiri godine. Veliki broj raznolikih
podataka istraživanja dokumentirao je
brojnim tablicama, crtežima i fotografijama.


U uvodu svoje knjige ističe autor da
je za poboljšanje i intenziviranje šumskog
gospodarenja kao i za dopunsko ulaganje
sredstava u tu svrhu, dužnost šumarskih
stručnjaka da najprije temeljito i svestrano
ispitaju tlo, kao glavno sredstvo šumske
proizvodnje. Osim toga planski razvitak
šumskog gospodarenja, po mišl:enju
autora, treba da se zasniva na naučnim
preporukama. Osnovu tih istraživanja i
preporuka treba opet da čini, kako je još
i G. F. Morozov ukazivao, objašnjenje zakonitosti
života šumskog tla u vezi sa životom
šume kao biogeocenoze.


Pored uvoda, knjiga profesora Sumakova
sadrži šest dijelova.


U prvo m dijelu govori autor o utjecaju
hrasta lužnjaka i njegovih osnovnih
pratilaca na šumsko uzgojna svojstva tamno
sivog slabo opodzoljenog krupnozrnatog
suglinastog tla. Šume hrasta lužnjaka
(Querous robur L.) su, po autoru, u mnogim
područjima složene zajednice visoke
produktivnosti. Pared na´češće, tipičnih
pratilaca lužnjaka, u ov´m šumama rastu
lipa malolisna, klen oštrolisni, jasen obični,
brest i na zapadu grab. U tako građenim
sastojinama lužnjaka ispitivao je autor
njihov utjecaj na tlo. Poglavlje o utjecaju
hrasta, i vrsta drveća ko;e uspijevaju u
zajednici hrasta, na vodna i fizikalna svojstva
tamnosivog krupnoernatog suglinastog
slabo opodzoljenog tla, obrađeno je sa
mnogo korisnih podataka i rezultata. Donijeti
su podaci koji se odnose na pronrene
mehaničkog sastava, propusnosti tla, strukture,
sadržaja humusa i drugog.


U posebnom poglavlju obradio je autor
svojstva 1 i s t i n c a hrasta, zatim klena,
jasena, lipe, itd. Listinac ima veliki
značaj u šumskoj biogeocenozi. Stoga u ovom
poglavlju ima mnogo važnih podataka


o morfološkim karakteristikama listinca
pojedinih vrsta drveća i mješovitih kultura,
o količini opada u raznim uslovima,
sadržaju vode i propusnosti za vodu, odnosu
osnovnih biogenih elemenata u njemu,
itd. Također je i grafički prikazana
dinamika zaliha listinca pod zastorom hrasta
i drugih vrsta drveća.
U poglavlju o efektivnoj plodnosti tamno
sivog tla pod zastorom hrasta i sastojina
i kultura različitog drugog sastava, dao


je autor vrijedne rezultate u pogledu obogaćen
a tla humusnim tvarima, sadržaju i
rasporedu azota, aktivnosti procesa amonifikacije
i nitrifikacije u tlu, količinama
i rasporedu pokretnih oblika fosfora, dinamici
kalcija, itd.


Drug i dio knjige obuhvata rezultate
istraživanja mješovitih kultura smreke i
hrasta u šumostepi i njihov utjecaj na
svojstva tla. Treć i dio obrađuje utjecaj
topola na svojstva tla. Naročito je važno
proučavanje ovih utjecaja i odnosa u posljednje
vrijeme, kada podizanje plantaža
i kultura drveća brzog rasta ,posebno topola,
ima važno mjesto u povećanju produktivnosti
šuma. Veoma dragocjeni podaci
taksacionih odnosa i karakteristika topolovih
kultura i utjecaja tih kultura na fizi-´
kalna i druga svojstva tala, obrađeni su s
mnogo vlastitih podataka i rezultata istraživanja.
Utjecaj topolovih kultura na biokemijsku
aktivnost i kretanje hranjivih
elemenata u tlu, podaci o biljci pristupačnom
obliku azota u tlu gdje uspijevaju topole,
kao i drugi podaci čine opsežan analitički
materijal iz područja odnosa topola
-- tlo.


U četvrtom dijelu knjige govori se


o utjecaju breze na plodnost livadsko
podzoliranog tla u sastavu kulture bora i
breze. Podaci istraživanja koje iznosi autor
i upoređenja fizikalnih svojstava livadskog
jako opodzoljenog lako suglinastog
tla, zatim podaci sadržaja azota i drugih
kemijskih svojstava tla, aktivnosti
procesa amonifikacije i nitrifikacije, biokemijske
aktivnosti, dinamike humusnih
kiselina, pokretnih oblika azota, fosfora,
kalija i mnogi drugi podaci ispod kultura
bora i mješovitih kultura bora i breze,
opširno su obrađeni i veoma vrijedni.
Utjecaj ariša i smreke u čistim i mješovitim
kulturama na plodnost ledinsko
podzolastih tala obrađen je u peto m dijelu
knjige. Kako kaže autor, šume ariša
privlače u posljednje vrijeme sve više
pažnje prilikom, uzgajanja šuma. V. N. Sukačev
C1934) nazvao je ariš vrstom budućnosti.
Iako šume ariša rastu u SSSR-u na
velikim površinama, svake se godine proširuju
površine pod ovim kulturama.


Na ledinsko podzolastim tlima mnogih
područja SSSR-a pored čistih sastojina ariša,
uspjevaju i veoma su značajne mješovite
kulture ariša i smreke. Ove kulture
mogu se razvijati na sivim šumsko stepskim
tlima, kao i ispranim černozemima.
Proučavajući ekološke odnose kultura ariša,
zatim kultura smreke i mješovitih kul