DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Tab. br. 1
Dužina I II
Klon reznice do 30. VI do kraja vegetacije
cm cm cm
Bakar I 18—22 78 (39—124) 138 (60—250)
Bakar II 17—22 50 (37—60) 173 (110—215)
30—36 53 (38—72) 123 (83—160)
Crikvenica I 18—22 54 (21—96) 138 (63—170)
30—40 84 (75—100) 144 (104—179)
Crikvenica II 30—38 80 (65—98) 177 (150—220)
Crikvenica III 19—24 51 (15—88) 132 (100—210)
40—50 77 (46—110) 203 (150—238)
Crikvenica IV 18—23 47 (13—90) 126 (63—205)
38—50 59 (44—84) 132 (90—210)
Crikvenica bijeli jablan I 17—22 63 (4—97) 105 (28—200)
40—50 94 (25—126) 168 (45—220)
Crikvenica bijeli jablan II 18—23 86 (44—105) 146 (70—190)
30—40 101 (85—113) 165 (139—178)
Raca 18—22 113 (82—127) 167 (140—222)
» 20—30 118 (88—138) 158 (115—197)
Jurjevo 18—23 71 (11—132) 140 (67—206)
22—30 88 (40—100) 166 (70—231)
48—53 128 (118—140) 193 (188—220)
Klaričevac 20—25 63 (16—128; 137 (35—265)
27—33 95 (41—119) 127 (94—187)
45—54 84 (22—135) 144 (47—220)
50—60 104 (21—139) 168 (74—210)
Grobničko polje 17—23 52 (13—90) 152 (45—226)


raznih dimenzija u idućim godinama biti sve manje). Ako se u ožilištu redovna
njega ne obavlja, pojavit će se veće razlike u održavanju i visini izbojaka iz
različito velikih reznica, kako su se i pojavile u opatijskom rasadniku.


Kad se za klonove usporede razlike u visinskom prirastu stvorenom u
prvom i drugom dijelu vegetacijskog doba, pokazuju se interesantne razlike:
klonovi crne topole iz nalazišta Bakar, Crikvenica i Grobničko polje imaju prosječno
veći i mnogo veći prirast u drugom dijelu vegetacijskog doba nego u
prvom. Prirast drugih klonova manji je i mnogo manji u drugom dijelu vegetacijske
periode nego u prvom.


Visinski prirast izbojaka iz prutova


Za osnivanje pretkultura, za potrebe osnivanja parkova, skupina drveća i
park-šuma oko turističkih objekata (naselja, kampovi, kupališta, izletišta, vidikovci,
odmarališta, putovi, vodotoci) i za fitomelioraciju nemirnih zemljišta (uz
ceste, željeznice, u perimetrima bujica i si.) počesto je potrebno da se brzo
uzgoje stablašice. Potrebno je, dakle, da se ispitaju mogućnosti razmnažanja
na dužim i kraćim prutovima. Naši orijentacijski pokusi dali su podatke iznesene
u pril. tabeli br. 2.