DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 13 <-- 13 --> PDF |
topolu) ove rezultate: 1. u prvoj godini razmnažanja, visinski prirast izbojaka iz reznica bio je prosječno oko 140 cm, maksimalno do 2—2,5 m; 2. veći je visinski prirast izbojaka iz jačih reznica, tj. dužih i debljih; 3. visinski prirast prutova je manji i mnogo manji nego visinski prirast izbojaka iz reznica; 4. što su prutovi veći, visinski prirast njihovih vršnih izbojaka je manji; 5. na prutovima stvaraju se krošnjice, i debalca prirašćuju; 6. visinski prirast izbojaka iz prutova mnogo je veći do početka ljeta nego kasnije; za izbojke iz reznica rezultati ovise i o klonovima. Orijentacijski pokusi u rasadniku u kojemu se nije obavljala redovna njega tla (zalijevanje, rahljenje, plijevljenje, đubrenje) pokazali su da se do 30. VI od 325 biljaka posušilo 12% biljaka, u toku ljeta lišće je otpalo i poslije mjesec dana pojavilo se novo, te se do konca vegelacijskog doba posušilo oko 40%. Visinski prirast izbojaka iz reznica bio je prosječno maksimalno do 0,5 m. Iz jačih reznica razvili su se viši izbojci nego iz standardnih; razlika iznosi do 50—100%. SI. 3. Vrlo interesantna i značajna konsocijacija bijele topole, alepskog bora i piramidalnog čempresa u obalnom parku Kaštel Lukšića, nedaleko Splita. Impresivan je kontrast oblika i boja. Na temelju iznesenog može se pretpostaviti ovo: 1. Pošumljivanje topolama može se na Mediteranu uspješno obavljati na boljim staništima, osobito na dubljim tlima. Na submediteranskom području. na kojemu nema velikog izbora vrsta drveća, sadnja topola u konsocijaciji sa četinjačama može imati značajnu šumarsku i turističku ulogu, pogotovu na boljim položajima uz obalu. Topole brže rastu nego sve druge vrste listača i četinjača. |