DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 16 <-- 16 --> PDF |
JOŠ JEDNA MOGUĆNOST BRZOG ODREĐIVANJA DRVNE MASE JEDNODOBNIH SASTOJINA Prof. đr DUŠAN KLEPAC Austrijski šumar Bitterlic h (1958.) nedavno je konstruirao zrcalni relaskop pomoću kojeg se vrlo brzo može utvrditi temeljnica sastojine (G). Nije čudo da seBitterlicho v relaskop vrlo brzo raširio po cijelom svijetu u različitim modifikacijama. Nekoliko godina kasnije našao je talijanski šumar Hellrig l (1960.) još jednu mogućnost za brzo i praktično utvrđivanje temeljnice sastojine. U tu svrhu Hellrig l je konstruirao specijalnu promjerku. On je transformirao klasičnu promjerku tako da je na ravnalu promjerke ispod centimetarske podjele dodao podjelu temeljnice kako je to shematski prikazano na si. 1. Ravnalo promjerke je podijeljeno na centimetre ispod kojih se nalaze stepeni temeljnice širine od 0,2 m2 kako slijedi: prvi stepen obuhvata stabla deblja od 11,3 a tanja od 19,6 cm drugi stepen obuhvata stabla deblja od 19,6 a tanja od 25,3 cm treći stepen obuhvata stabla deblja od 25,3 a tanja od 29,9 cm četvrti stepen obuhvata stabla deblja od 29,9 a tanja od 33,9 cm itd. itd. Prsnom promjeru od 11,3 cm odgovara temeljnica od 0,01 m2 19,6 cm „ 0,03 m2 25,3 cm „ 0,05 m2 29,9 cm „ 0,07 m2 itd. itd. To znači da je sredina prvog stepena 0,02 m2 „ drugog „ 0,04 m2 „ trećeg „ 0,06 m2 itd. itd. Ako sredine stenena (0,02, 0,04, 0,06 itd.) pomnožimo s konstantom 50, dobivamo brojeve stepenova 1, 2, 3, itd. kako su na si. 1. naznačeni. Pomoću Hellriglov e promjerke dobivamo odmah temeljnicu izmjerenih stabala. Npr. izmjerili smo 7 stabala, koja su pala u ove stepene: 4, 7, 1, 3, 5, 4 i 2. Te brojke treba zbrojiti i razdijeliti sa 50 (ili pomnožiti sa 0,02): G = (4 + 7 + 1+3+5+4+2)-0,02 = 26-0,02 = 0,52 m2 Po Hellriglovo m uzoru može se modificirati svaka klasična promjerka da se na ravnalo promjerke nalijepi bijela graduirana traka kakva je prikazana na si. 1. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Hellrig l je pošao i dalje i konstruirao specijalnu automatsku promjerku koja je prikazana na si. 2. Ta promjerka ima iste one skale koje su prikazane shematski na si. 1, no pored toga ima dva brojača sa dugmetima — jedan na nepomičnom, drugi na pomičnom kraku promjerke tako da mjerač može lijevim i desnim palcem pritisnuti o svako dugme poslije svakog mjerenja. Lijevi brojač pokazuje broj izmjerenih stabala (N) a desni ukupnu konvencionalnu temeljnicu izmjerenih stabala. CENTIMETARSKA SKALA 0 5 to 1 5 20 2|5 3´0 3|5 «|5 slo 5 i ,, r 2 3 i IS :8 9 iio r™ v^r SKALA ZA TEMELJNICU SI. 1. Ravnalo Hellriglove promjerke Jedan mjerač može na sat izmjeriti prosječno oko 250 stabala. On znade u svakom času koliko je stabala izmjerio i kolika im je konvencionalna temeljnica. Ako konvencionalnu temeljnicu pomnožimo sa 0,02 ili razdijelimo sa 50 dobit ćemo pravu temeljnicu izmjerenih stabala. Pomoću temeljnice može se utvrditi drvna masa sastojine (M) pö formuli: M = G h f U toj formuli (G) je temeljnica, (h) je srednja sastojinska visina, (f) je sastojinska oblični broj. Srednja sastojinska visina mjeri se u svakom pojedinom slučaju pomoću nekog visinomjera. Sastojinski oblični broj se kreće po prilici oko 0,5 tako da se drvna masa sastojine može utvrditi ovom aproksimativnom formulom: G h M = 2 No svakako je pouzdanije da se za svaku pojedinu sastojinu, u kojoj se utvrđuje drvna masa, izabere odgovarajući oblični broj (f), jer on zavisi od SI. 2. Hellriglova promjerka različitih faktora a ponajviše od vrste´drveća i starosti sastojine. Prirasno-prihodne tablice iskazuju sastojinske oblične brojeve za pojedine vrste drveća, starosti i bonitete pa se mogu u praksi ti oblični brojevi koristiti. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Našim prilikama dosta dobro odgovaraju Pardeov i podaci o sastojinskim obličnim brojevima pa se oni mogu također u našoj praksi upotrijebiti dok ne saberemo originalne sastojinske oblične brojeve. Evo sastojinskih obličnih brojeva (f) za čiste jednodobne sastojine koje je Pa r d e (1963.) objavio u »Revue forestiere francaise«, br. 8—9, 1963, str 714—720. Hrast Bukva f godine f godine 0,47 50 0,46 60 0,52 80 0,49 70 * 0,53 100 0,50 100 0,54 130 i više 0,52 oko 150 Preporuča se izbjegavati upotrebu obličnog broja u sastojinama mlađim od 50 godina kod hrasta a 60 godina kod bukve. U kulturama Populus robusta, koje su bile stare 15—25 god. izmjeren je oblični broj f = 0,40—0,44. U jednoj 4-godišnjoj plantaži »1-214« izmjeren je f = 0,40! Austrijski Jela Smreka Obični bor crni bor Primorski bor f godine f godine f godine f godine f godine 0,52 60 0,50 60 0,47 30 0,50 30—80 0,48 30 0,51 90 0,49 80 0,46 60 0,48 100 0,47 50 0,50 110 0,48 100 4,45 90 i više 0,46 80 0,48 130 0,46 150 0,47 150 Evropski ariš Zelena duglazija Alepski bor Japanski ariš f godine f godine f godine f godine 0,46 60 0,45 30 0,47 60—80 0,49 30—40 0,47 100—140 0,44 40 0,42 60 Ne treba upotrebljavati oblične brojeve u jelovim i smrekovim sastojinama prije pedesete godine, u borovim prije tridesete itd. LITERATURA Bitterlic h W.: Das neue Relaskop, Allgemeine Forstzeitung 1958. He liri gl B.:I1 cavaletto basimetrico, L´Italia Forestale e Montana, Firenze 196C. Pard e J.: Une methode rapide de cubage approche des peuplements forestiers equiennes, Revue forestiere francaise 1963. Pard e J.: Dendrometrie, Nancy 1961. Patron e G.: Dentrometriaf Firenze 1963. RESUME H e 11 r i g 1 (1960) a recemment invente un compas enregistreur tres simple et ingenieuse (v. la fig. JVe 2). A l´aide de ce compas on peut determiner rapidement la surface terriere (G). Si on connait la hauteur moyenne (h) et le coefficient de forme du peuplement (f), il est bien facile de determiner le volume sur pied d´un peuplement d´apres la formule: » M = G-hf Les coefficients de forme de peuplements purs equiennes de Pard e (1963) faciliteront le calcul de cubage. 108 |