DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 22 <-- 22 --> PDF |
madžarskog sredogorja, koje navode madžarski botaničari S. Javork a R. So o (1951.) kao »Bükk: Kacsfürdö ovdje vjerovatno autohton, Budai-hegy: Kamaraerdö«. Na ovom posljednjem lokalitetu u šumi Kamara blizu Budimpešte nađen je i križanac sladuna i medunca (»Frainetto X pubescens (Szichenyana Borb.)«), pa će to i biti razlog da su autori pretpostavili da na tom mjestu gdje je križanac rastu spontano i njegovi roditelji. Povezujući svoj široki areal rasprostranjenosti u rumunjskom Banatu, hrast sladun se javlja i s ovu stranu rumunjske granice, na Vršačkim planinama, gdje je obično i često drvo u šumama. SLADUN U BOSNI U sjeveroistočnoj Bosni, prema istraživanju M. G 1 i š i ć -a (1956.), hrast sladun je rasprostranjen na širokom prostoru sjeverozapadnih, sjevernih i južnih padina planine Majevice (na zapadu do blizu Gradačca i oko Brčkog), zatim uz rijeku Drinu i oko utoka Drinjače kod Bratunca. Od ranije poznata su njegova nalazišta južnije, oko rijeke Drine kod Višegrada (i oko rijeke Rzava), Goražda, Ustiprače i Foče (i oko rijeke Čehotine), zatim oko Uvea, te oko Rudog i Priboja na rijeci Limu. Postoje i dva netačna podatka o nalazu hrasta sladuna u Bosni. Ove podatke zabilježio je i botaničar G. Beck-Mannagett a (1907.) »prema Miklau-u kod M a 1 y - a«, i to »kod Hana Buloga kod Sarajeva i kod Ključa «. Za ova nalazišta ne postoji vjerodostojna herbarska dokumentacija u zbirci zemaljskog muzeja u Sargjevyj´ a naša pretraživanja ovih predjela nisu dala pozitivne rezultate. |