DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 27     <-- 27 -->        PDF

»
zuje novu sjeverozapadnu granicu areala rasprostranjenosti hrasta sladuna,
dok konačno, četvrta prikazuje cjelokupni njegov areal prema dosadašnjim
podacima.


KRIŽANCI I VARIJABILNOST OBLIKA SLADUNA U HERCEGOVAČKIM
STANIŠTIMA


U Hercegovini (»na Humcu kod Jasenice kraj Mostara«) pronađena je i
svojta Quercus Pichleri (= Q. lanuginosa Lamk. f. Pichleri G. Beck), koja je
najvjerovatnije križanac između neke svojte medunca ili kitnjaka (između
svojte Qu. dalechampii Ten., koja je nabliža onom »kitnjaku« koji raste u Hercegovini)
i hrasta sladuna, za koju botaničar G. Bec k M a n n a g e t a (1. c.)
piše da je »oblik, koji oblikom lišća sjeća na Qu. conferta, a po golišavosti na
Qu. budensis Borb.«.


Također, »između Metkovića i Mostara, osobito kod Domanovića« (prema
Bornmüller-u po Borbäsu kod G. Beck-Mannagette 1. c.)
nađeni su križanci među sladunom i lužnjakom, a koje botaničar G. Bec k
navodi da su »QU. conferta X robur a) Gurke, pl. Europ, II, 64«, što ne bi moglo
biti potpuno tačno, jer u dolini rijeke Neretve ne dolazi u pitanje zapadno
i srednjoevropska svojta lužnjaka Q. robur L. s. str. nego, po svemu sudeći
Qu. brutia Tenore. *


U Hercegovini, osim toga, vrlo su česte svojte sa oblicima listova čiji duboko
režnjeviti lapovi listova imaju oštro zašiljene vrhove (krupnih zubaca),
kao što ih prikazuje naš crtež 1. To je svakako poseban oblik varijeteta macro-


Crtež 3.