DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 27 <-- 27 --> PDF |
» zuje novu sjeverozapadnu granicu areala rasprostranjenosti hrasta sladuna, dok konačno, četvrta prikazuje cjelokupni njegov areal prema dosadašnjim podacima. KRIŽANCI I VARIJABILNOST OBLIKA SLADUNA U HERCEGOVAČKIM STANIŠTIMA U Hercegovini (»na Humcu kod Jasenice kraj Mostara«) pronađena je i svojta Quercus Pichleri (= Q. lanuginosa Lamk. f. Pichleri G. Beck), koja je najvjerovatnije križanac između neke svojte medunca ili kitnjaka (između svojte Qu. dalechampii Ten., koja je nabliža onom »kitnjaku« koji raste u Hercegovini) i hrasta sladuna, za koju botaničar G. Bec k M a n n a g e t a (1. c.) piše da je »oblik, koji oblikom lišća sjeća na Qu. conferta, a po golišavosti na Qu. budensis Borb.«. Također, »između Metkovića i Mostara, osobito kod Domanovića« (prema Bornmüller-u po Borbäsu kod G. Beck-Mannagette 1. c.) nađeni su križanci među sladunom i lužnjakom, a koje botaničar G. Bec k navodi da su »QU. conferta X robur a) Gurke, pl. Europ, II, 64«, što ne bi moglo biti potpuno tačno, jer u dolini rijeke Neretve ne dolazi u pitanje zapadno i srednjoevropska svojta lužnjaka Q. robur L. s. str. nego, po svemu sudeći Qu. brutia Tenore. * U Hercegovini, osim toga, vrlo su česte svojte sa oblicima listova čiji duboko režnjeviti lapovi listova imaju oštro zašiljene vrhove (krupnih zubaca), kao što ih prikazuje naš crtež 1. To je svakako poseban oblik varijeteta macro- Crtež 3. |