DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 30 <-- 30 --> PDF |
gledišta. Ono nam se danas pojavljuje i u mnogo širem značenju. Prije svega, tu je pitanje tzv. klimatogene šumske zajednice jednog dijela hrastovog područja našeg krša. U sasvim drugom vidu mogu (i treba) da se razvijaju naše meliorativne šumarske mjere u ovom području ako znamo da tu prirodna šuma nije neka kržljava sastojina (»Buschwald«) bjelograbića sa nešto (još kržljavijih) hrastova medunca, nego lijepo razvijena sastojina hrasta sladuna. O tome će više govoriti rezultati istraživanja koje smo na području Hercegovine proveli zajedno sa pedologom dr M. Cirićem. Karta 3. Drugo, još važnije pitanje je sam hrast sladun i njegovo kvalitetno drvo, koje se danas zbog nepoznavanja njegove vrijednosti ne iskorištava ni u onoj mjeri u kojoj to omogućavaju njegove šume koje su još preostale u kraškim predjelima. Madžarski šumar Huben y kada je opisivao hrast sladun i njegove šume u okolici Arada u današnjoj Rumuniji, među ostalim, naročito je isticao vanredan kvalitet njegovog drveta. On je drvo hrasta sladuna našao u rudnicima koje su iskorišćavali još Rimljani prije više od 1000 godina. Kada je on to drvo iznio na površinu, ono je još bilo upotrebljivo i nije ništa izgubilo od svoje čvrstoće. U Hercegovini već je postala legenda dugotrajnost i čvrstoća hrastovog drveta, tzv. strževine. To drvo od kojeg su bile izgrađene krovne konstrukcije starih zgrada, konstrukcije koje su morale na sebi nositi ogromnu |