DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Podaci o prirastu na raznim parcelama zavisno od dubine sadnje i đubrenja kroz par godina će pokazati, koji su uvjeti sadnje najpogodniji na aluvijalnim pijescima u našim uslovima. Međutim, već i sada se može primijetiti da su sadnice sađene na 0,80 m znatno slabije od istih sadnica duboko sađenih. To nas je i ponukalo da izvadimo par sadnica plitko i duboko sađenih i usporedimo razvoj korijena. Razlika je očigledna. Dok je korijenov sistem duboko sađene sadnice bujan- i proteže se do 1,5 m u dubinu, korijenje plitko sađene sadnice je oskudno razvito i to uglavnom u jednom sloju na dubini od 0,80—1,0 m. Veoma je instruktivno usporediti zoniranje korijenovog sistema duboko sađene sadnice i kretanje podzemne vode (si. 2). Odmah se primjećuje da se osim korijenja koje se razvilo u površinskom sloju i služi uglavnom za crpljenje hrane iz plodnog gornjeg dijela zemljišta, razvilo i posebno korijenje koje je tako reći »pratilo« nivo podzemne vode u njegovom opadanju. To korijenje je tanko i gusto s loptastim završecima. Prema talijanskim iskustvima i proučavanjima takvo korijenje ima skoro isključivo funkciju opskrbljivanja biljke vodom. Razvito je od 0,85 do 1,5 m dubine, što odgovara kretanju podzemne vode do konca mjeseca augusta (si. 1). Ispod 1,5 m pa do 1,7 m vide se na sadnici brazgotine — vjerojatno počeci rasta žilja, koje više nije stiglo, a nije imalo ni potrebe, da se razvije. Ispod 1,7 m nema nikakvih znakova aktivnosti. Što više, kora je slabije prirasla uz sadnicu i u pojasu od 1,7 do 2,0 m vide se počeci odumiranja i truleži. ZAKLJUČAK c 1. Na pješčanim nanosima s dubokim nivoom podzemne vode moguće je i u našim uvjetima uzgojiti kulture topola brzog rasta talijanskom metodom sadnje u duboke jame. 2. Dubina sadnje treba biti dovoljna da dosegne nivo podzemne vode sredinom augusta. Dublje saditi ne treba, čak je i štetno, jer donji dijelovi sadnice trunu. 3. Praćenje prirasta i razvoja korijenovog sistema kroz naredne godine dat će nove podatke o utjecaju različitih kretanja podzemne vode tokom više godina, a i drugih faktora, na uspijevanje i prirast sadnica. KORIŠTENA LITERATURA 1. Ing. D. BURA: Plantaže topola s poljoprivrednim međukulturama. 2. Ing. ZUFA LAJOŠ: Iskustva o podizanju topolovih kultura i rasadnika u Italiji i Sjevernoj Francuskoj. |