DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 5     <-- 5 -->        PDF

neke znatnim dijelom žive od ubiranja pašarine. Dobro organizirana akcija,


posebno u vezi s vrlo aktualnim problemom što bržeg unapređivanja turizma,


mogla bi doprinijeti da se pitanje šumskog ozelenjivanja određenih dijelova


jadranskog područja postavi na planski dalekosežne temelje i tako primorskom


šumarstvu stvori novo, izdašno i trajno vrelo dohotka.


Rad, koji iznosimo u idućim poglavljima, prvi je naš veći doprinos rješa


vanju problema bržeg i jeftinijeg osnivanja šuma na jadranskom području.


Izvršen je zahvaljujući materijalnoj i stručnoj pomoći uprave općine Crikve


nica i šumskih gospodarstava Senj i Delnice. Na provedbi pokusa u rasadniku


šumarije Crikvenica sudjelovali su ing. B. Mihelči ć stručni rukovodilac


Šumskog gospodarstva Senj i rasadničar šumarije Crikvenica F. Juriša . U


inventar izir an ju topola najviše su sudjelovala šumska gospodarstva Split, Šibe


nik i Senj.


2. NALAZIŠTA TOPOLA
U toku prijašnjih radova u primorju, obavljenih uz druge zadatke, utvrđeno
je da se na mediteranskom području (ne samo na dobrim staništima nego
i na degradiranim) nalaze pojedinačna stabla pa i skupine topola; više na području
submediterana nego na eumediteranu. To su: crna i bijela topola, hibridi
trepetljike i sive topole, eurameričke topole i talijanski klonovi. Nalazišta
topola na degradiranom kršu većinom nisu privlačila pažnju šumarskih stručnjaka
,jer je dominanta u izboru vrsta drveća za pošumljivanje goleti Krša
bila da se uglavnom unose borovi: na submediteranu pretežno crni bor i malo
brucijski bor, a na eumediteranu pretežno alepski bor, manje primorski bor,
inozemne vrste borova, cedrovi, čempresi, tuje i dr.


U vezi s potrebom da se stvaranje novih šuma, za potrebe šumske i turističke
privrede, obavlja i brže i jeftinije, smatrali smo da treba izvršiti sistematske
pokuse introdukcije topola. Prvi je bio zadatak da se utvrde nalazišta
topola na priobalnom pojasu, prvenstveno na degradiranim staništima, da se
zatim u toku idućih godina pronađu, ispitaju i selekcioniraju klonovi koji će
najbolje zadovoljiti određene potrebe. Tako su pronađene topole čak i na staništima
zđ koja se ne bi moglo ni pretpostaviti da na njima mogu razmjerno
dobro uspijevati ove uglavnom pionirske vrste ubrzanog rasta. V. pril. si.
br. 2—3.


U suradnji sa šum. gosp. Hrv. primorja i Dalmacije pronađena su mnoga nalazišta,
od kojih ovdje navodimo samo tipičnija:


— Lovran, nedaleko Opatije, na morskoj plaži kupališta »Udarnik«, pokraj mora
na zasoljenom tlu;
— Grobničko polje, nedaleko Rijeke, drvored uz autoput, na suhom pjeskovitom
nanosu, pod jakim utjecajem bure, vrućine i studeni;


— pješčana plaža zaljeva Martinščice kod Sušaka;
— na obali gradića Bakar veoma stare crne topole i novi nasadi;
— plaža kupališta Crikvenice, velika skupina topola do 80 cm pr pr.; muške
crne topole razvijaju gušću i veću krošnju nego ženske (koje su i inače neugodne
zbog preobilne kunadre njenog ploda);
— u crikveničkom drvoredu stabla bijele i sive topole vrlo širokih, gustih krošanja
i lijepo oblikovanih debala razvile su dva puta veći prirast i mnogo veću
krošnju nego druge vrste listača i četinjača;
— na obali u Senju lijepa stabla bijele topole, vrlo guste i veoma široke krošnje;
— u Senjskoj draži, prema Vratniku, pod utjecajem jake bure topole se u drvoredu
razmjerno dobro održavaju, makar da su često kljaštrene zbog održavanja TTvodova;