DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 50 <-- 50 --> PDF |
MOGUĆNOST PROIZVODNJE CRNOGORICNOG DRVETA U ŠUMAMA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA ZAGREB Ingr. ĐURO ZMIJANAC Mora, se odmah primijetiti da se na dosadašnji način proizvodnje crnogoričnog drveta na području Šumskog gospodarstva Zagreb ne bi mogle proizvesti za mnogo godina tolike drvne mase (55.000 m3 godišnje) koje bi mogle podmiriti samo potrebe tvornice celuloze i papira u Zagrebu, pa se radi toga moraju tražiti drugi putevi i načini brže i rentabilnije proizvodnje crnogoričnog drveta. Radi toga prikazat ćemo najprije sadašnje stanje šuma Šumskog gospoadrstva Zagreb, u kojima se uzgajaju ili bi se mogli uzgajati četinjari, i sadašnje planiranje za uzgoj četinjara, a nakon toga pokušat ćemo dati smjernice ne samo za planiranje uzgoja četinjara, nego i za rad u prebornim šumama i u jednodobnim sastojmama, a ukratko ćemo se osvrnuti na rad u niskim šumama i šikarama i na plantaže i intenzivne kulture. 1. Preborn e šume. U prebornim šumama na 7083 ha odnos drvnih masa bjelogoričnog i crnogoričnog drveta odnosi se kao 26:74 u korist bjelogorice. Sadašnje stanje prebornih šuma Šumskog gospodarstva Zagreb prikazuju slijedeće dvije tabele: Drvni fond i površina Debljinski r azred: l Vrsta 10—20 21—30 31—40 41—50 51—60 61—70 70 drveta cm cm cm cm cm cm i više UKUPNO m3 m3 m3 m;i m3 m3 m3 ha m3 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 hrast 6.271 29.005 62.314 64.354 36.341 13.979 6.941 996 219.205 bukv a 84.969 137.940 217.521 185.084 129.773 62.967 49.693 3.946 867.947 OTL 17.051 17.941 16.204 9.122 4.135 741 472 299 65.666 četinjari Ukupno 53.343 161.634 71.493 256.379 77.957 373.996 72.223 330.783 59.170 229.419 36.608 114.295 31.844 88.950 1.842 7.083 402.638 1,555.456 Prirast i etati Tečajni godišnji prirast Godišnji etat za god.: Vrsta drveta 1964. 1970. 1980. 3 3 mm1 2 3 4 5 Hrast 3.403 2.286 2.324 2.324 Bukva 18.704 6.743 - 6.775 7.392 OTL 1.676 981 718 1.012 Četinjari Ukupno: 8.929 32.712 4.405 14.415 4.066 13.883 4.841 15.569 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Iz prirasta se vidi da godišnje prirašćuje poprečno 4,62 m3 po ha, a uz pretpostavku da je pod bjelogoricom 5241 reducirani ha, a pod crnogoricom 1842 reduciranih ha, onda prirast bjelogorice poprečno po ha iznosi 4,54 m3, a crnogorice 4,85 m3, dakle crnogorica po ha sada više prirašćuje nego bjelogorica 0,31 m3 godišnje. Šumsko gospodarstvo Zagreb siječe u prebornim šumama 14.415 m3 godišnje i ako godišnji prirast iznosi 32.712 m3, dakle manje se siječe nego što prirašćuje za 18.297 m3, a to znači da se drvni fond u prebornim šumama svake godine povećava za 18.297 m3 ili po ha za 2,58 m3. Da se postigne drvni fond po ha u iznosu od 350 m3, kada bi se mogao sjeći sav godišnji prirast, potrebno je još 50 godina, a sve dotle bi se sjeklo manje od polovine drvne mase od jednogodišnjeg prirasta. Za 50 godina drvni fond u prebornim šumama Šumskog gospodarstva Zagreb iznosio bi prosječno po ha 350 m3 ili ukupno 2,479-.050 m3, a od toga bjelogorice bi bilo 1,834.350 m3, a crnogorice 644.700 m3, jer bi na ovakav način gospodarenja omjer između crnogorice i bjelogorice ostao isti 26 : 74 u korist bjelogorice. Budući da bi se drvna masa povisila po ha za 59% sadašnje drvne mase, pretpostavljamo da bi se i godišnji prirast povisio za barem 50% sadašnjeg prirasta po ha, pa bi iznosio 6,93 m3, odnosno godišnji prirast bjelogorice iznosio bi po ha 6,81 m3, a crnogorice 7,28 m3. Ukupni godišnji prirast iznosio bi 49.085 m3, a od toga 13.410 m3 crnogorice i 35.691 m3 bjelogorice. Godišnji prirast crnogorice za 50 godina povećao bi se za 4.481 m3, dakle svake godine bi se prirast crnogorice povećavao za 90 m3 50 godina, a poslije toga bio bi konstantan u iznosu od 7,28 m3/ha godišnje, jer bi se stalno sjeklo godišnji prirast. (Zapravo godišnji prirast u prebornim šumama Šumskog gospodarstva Zagreb, gdje je drvna masa 350 m3 i veća po ha, iznosi godišnje po ha oko 10 m3. Jela prirašćuje po ha 10 do 12 m3 godišnje, a bukva 8 do 10 m3. U ovome prikazu držimo se donje granice prirasta koji se pokazuje na zemljištu slabijeg boniteta.) Ako pogledamo strukturu naših prebornih šuma, onda vidimo da deblje u prsnom promjeru od 40 cm drvne mase imamo 763.447 m/, a to je samo za 14.281 m3 manje od polovine cjelokupne drvne mase. Ako svake godine siječemo 32.712 m3, to jest jednogodišnji prirast, drvni fond će ostati konstantan, a to ne želimo, jer je on od 220 m3 po ha malen, pa prema tome i sa konstantnim godišnjim prirastom od 4,62 m3 po ha ne možemo biti zadovoljni. Ako u našim prebornim šumama uzmemo desetgodišnju ophodnjicu, pa svake ophodnjice siječemo 46,2 m3 po ha, jer je godišnji prirast po ha 4,62 m3, a na 708,3 ha sjekli bi godišnje 32.723 m3. Između jednogodišnjeg prirasta 32.712 m3 i drugog rezultata od 32.723 m3 iznosi razlika 11 m3 ili 0,34´°/o. Znači da bi uz deset godišnju ophodnjicu u našim prebornim šumama sjekli upravo jednogodišnji prirast ili svakih deset godina sjekli bi po ha 46,2 m3 od kojih je 29 m3 deblje od 60 cm u prsnom promjeru već sada, odnosno sjekli bi 21l0/o sadašnje cjelokupne drvne mase po ha. Radeći tako drvni fond bi ostao konstantan, a isto tako i omjer crnogorice i bjelogorice ostao bi stalan u odnosu 26:74 u korist bjelogorice. Pored toga ostao bi i godišnji prirast od 4,62 m3 po ha stalan, a to ne želimo radi malog prirasta. Postavljeni plan treba odbaciti radi toga što predviđa da se u našim prebornim šumama siječe godišnje manje od polovice godišnjeg prirasta, a i zato što takav način sječe ne mijenja strukturu naših prebornih šuma, odnosno ne pomažu se četinjari, nego se prepušta prirodi da ona taj odnos sama regulira, pa se zapravo ranije pogreške ljudskog djelovanja i dalje podržavaju. Tek na 141 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 52 <-- 52 --> PDF |
kon 50 godina po postavljenom planu mogao bi se trajno sjeći jednogodišnji prirast koji bi po masi zadovoljio, ali ne i po vrsti drveta. Ako pak počnemo već sada sjeći jednogodišnji prirast, onda ćemo stalno imati drvni fond konstantan, a koji je premalen i nezadovoljava, a u vezi s tim ćemo imati i stalno mali jednogodišnji prirast po ha od 4,62 rai s kojim u našim prebornim šumama ne možemo i ne smijemo biti zadovoljni, a pogotovo ne smijemo biti zadovoljni sa omjerom crnogorice i bjelogorice u odnosu 26 : 74. Postavlja se pitanje: Da li mi možemo već sada sjeći jednogodišnji prirast u našim prebornim šumama, a da se nakon izvjesnog vremena dobije po ha željena drvna masa i da se poveća godišnji prirast po ha, a osim toga da se izmjeni i omjer crnogorice i bjelogorice iz odnosa 26 : 74 u odnos 50 : 50 ili još u bolji odnos 60 :40 u korist crnogorice? Odgovor je kratak i jednostavan: Možemo, ali uz izvjesno ulaganje u šumu i sa pravilnim i pravovremenim stručnim uzgojnim zahvatima. a) Preborne šume crnogorice i bjelogorice. Na površini od oko 500 ha, gdje uz jelu dolazi ranije unesena smrča od vrsta crnogorice, a najviše jasen, gorski javor i javor mliječ sa ponešto do sada nepropalog brijesta, a i po koja bukva, porastao je vrlo dobar jelov podmladak. Listače se tu pojavljuju na nekih 300 reduciranih ha. Upravo ispod tih listača vrlo je bujan jelov podmladak od ponika pa sve do 2 m visine. Tu je izvršen jači zahvat 1952. do 1955. godine, kada se po ha sjeklo oko 70 m3 listača. Ne smije se dopustiti da na toj površini odrasla stabla listača uguše bujni jelov podmladak između koga ima nešto podmlatka jasena, javora i vrlo malo bukve. Na toj površini trebat će pomagati podmladak listača, jer će ga jelov podmladak ugušiti, ako mu se dopusti pravilan razvitak sjekući odrasla stabla listača. Tu možemo postići omjer listača i četinjara kakav god želimo, ali svakako takav da će jele u budućoj šumi biti više nego listača. Na ostalih 4000 ha, osim malih izuzetaka, nema također problema, jer je i tu već podmladak jele dobro se raširio, samo će ga na mnogim mjestima trebati pomagati pazeći da ga ne uguši bukov podmladak. Osobito jelov podmladak uspjeva u bukovim prebornim šumama gdje ima malo starih jelovih stabala. Treba samo krošnjatija bukova stabla vaditi, odnosno isprekidati bukov sklop, pa se jela sama prirodno zasije, jer jelova stabla rode gotovo svake druge godine sa dobrim sjemenom. Međutim gdje ima više odraslih jelovih stabala, a manje bukovih, ako želimo jelu raširiti, ne smijemo sjeći bukvu, nego obratno, trebamo baš sjeći jelu, jer jelov podmladak se vrlo slabo javlja ispod jele, a odlično uspjeva pod bukvama, ako ima dovoljno svijetla. Nä svih tih 4500 ha prebornih šuma, gdje god se razvio jelov podmladak, mora se sjeći najamnje jednogodišnji prirast, a na mnogim mjestima morat će se sjeći čak i više da se omogući bolji razvitak jele. Redovitom njegom mladika, čišćenjem i pravovremenim prorednim zahvatima možemo uzgojiti šumu kakovu god želimo i postaviti najpovoljniji omjer četinjara i listača. Možda će na pojedina mjesta morati se podsađivati jela sa busenom iz prirodnog podmlatka, a ponegdje na kamenitim mjestima i slabijim tlima trebat će unijeti obični bor ili na svježim tlima smrču i borovac. Jedino gdje su veće skupine jele, nema jelovog podmlatka, već se ispod jele javlja jasen, ponegdje javor i bukva, a tamo gdje su jele bile napadnute od potkornjaka, a nije posađena smrča, porasla je malina i kupina. Takova mjesta treba čim prije pošumiti sa smrčom, a u nižim predjelima i na svježem tlu sa borovcem. Možda je čudno da se preporuča u prebornim šumama njega mladika, čišćenje, proreda i svi ostali uzgojni radovi čak do progala i otvaranja sklopa, ali ipak su potrebni svi ti uzgojni radovi i u prebornim šumama koje već odavno provađamo i u jednodobnim sastojinama. Svi su ti radovi i u prebornim šumama ne samo potrebni nego i vrlo korisni, jer i u tim šumama treba ĆS» rade stručnjaci i da utječu ne samo na kvalitativni prirast, nego i na kvantitativni izmjenom vrsta drveća i održavanjem najpovoljnije smjese ne samo vrsta drveća, nego i debljinskih razreda. Bolje je na tih 4500 ha sjeći godišnje 20.790 m3 drvne mase i raditi sve potrebne uzgojne radove, nego sjeći 9.161 m3, kako je planom predviđeno, i ne raditi nikakve uzgojne radove. Za 20.790 m3 dobijemo, ako po m3 računamo amortizaciju 1.700 dinara, 35,343.000 dinara, a budući da ćemo uz desetgodišnju ophodnjicu raditi na 450 ha godišnje, to 142 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 53 <-- 53 --> PDF |
po ha dobivamo za uzgojne radove 78.540 dinara, a to je potpuno dosta, jer nas ha pošumljavanja na povoljnom terenu stoji oko 80.000 dinara u neto iznosu, a na ovoj površini će se vršiti samo tu i tamo popunjavanje većinom sa sadnicama iz prirodnog podmlatka. Jedino će se morati paziti na potrebni odnos crnogorice i bjelogorice, ali za 10 godina opet ponovno dobivamo amortizaciju, jer dolazi do druge sječe. Nakon pet ophodnjica postignut ćemo sigurno ranije postavljeni odnos između bjelogorice i crngorice. Uzmimo da smo taj odnos planirali i postigli sa 50 : 50 po površini, a kako crnogorica prirašćuje sada u nenjegovanim prebornim šumama oko 7,28 m3 po ha, a bjelogorica oko 6,81 m3 po ha na slabijim tlima gdje ima oko 350 m3 drvne mase na ha, možemo pretpostaviti da ćemo takav i veći prirast za 50 godina dobiti i u našim dobro uzgajanim prebornim šumama, pa će on iznositi uz postavljeni omjer najmanje 7.04 m3 po ha. Budući da ćemo svakih 10 godina sjeći dosadašnji desetgodišnji prirast´, to jest 46,2 m3 po ha, a priliv će za 10 godina iznositi 2,42 m3 po ha radi potsađivanja, popunjavanja, izabiranja elitnih stabala o kojima treba voditi računa tokom gospodarenja, dakle vršenja selekcije stabala, mijenjanja odnosa crnogorice i bjelogorice u korist crnogorice i drugih uzgojnih radova, povećat će se drvni fond po ha za 10 godina za 24,2 m3 ili godišnje za 2,42 m3. Priliv smo izračunali tako, da smo od najmanjeg sadašnjeg prirasta u normalnoj šumi odbili sadašnji poprečni prirast (704 m3 — 4,62 m3 = 2,42 m3). Ako k prilivu dodamo još i prirast na priliv poslije druge, treće i četvrte ophodnjice u iznosu od barem 3%, faktično povećanje drvne mase po ha iznosit će 2,6 m3 godišnje kroz 50 godina. Sadašnja drvna masa po ha iznosi 220 m3, a da postignemo drvni fond od 350 m3 po ha, kada bez opasnosti za potrajnost gospodarenja budemo mogli sjeći godišnji prirast, trebat će da prođe vrijeme od 50 godina, a prema postavljenom planu također je potrebno 50 godina. Jednim i drugim načinom dobivamo konačno jednak drvni fond po kvantiteti, ali po kvaliteti i po vrsti drveta različit, jer će prema odobrenom planu omjer između crnogorice i bjelogorice ostati po površini isti kao i sada u odnosu 26 : 74 u korist bjelogorice, a na drugi način omjer će biti po površini i pod bjelogoricom i pod crnogoricom 50 : 50. Nema sumnje da ćemo uzgojnim radovima u šumi dobiti i kvalitetniji prirast. Ali najvažnije je to, da će se prema odobrenom planu sjeći 9.161 m3 godišnje, a prema predloženom 20.790 m3, a konačna struktura šume, i ako se više siječe, bit će daleko kvalitetnija prema predloženom planu nego prema odobrenom. Predloženom planu se može prigovoriti to, što je cijelu amortizaciju zadržao samo za uzgojne radove u istim šumama, dok prema odobrenom planu amortizacija za 9.161 m3 u iznosu od 15,573.000 dinara može se godišnje upotrijebiti za neke druge radove (fondove) možda korisnije. I za taj prigovor imamo opravdani odgovor, jer predlažemo da se siječe godišnje više za 11.629 m3 nego što je prema odobrenom planu, pa je sigurno da će grana iskorištavanja imati veću dobit, više nego dvostruko, jer na istom mjestu bude sjekla više nego dvostruku drv. masu. Tik na prvi pogled izgubljenih 15,573.700 dinara sigurno će vratiti grana iskorištavanja fondovima, jer će na istom mjestu umjesto 9.161 m3 sjeći 20.790 m3, pa će svakako sniziti po jedinici proizvoda troškove izrade, a pogotovo troškove izvoza. Postoji mogućnost i ta, da se od ophodnjice do ophodnjice neće po ha potrošiti 78.540 dinara za uzgojne radove, a pogotovo se to neće potrošiti nakon druge, treće i četvrte ophodnjice u prebornim šumama crnogorice i bjelogorice, ali zato će se vjerojatno više potrošiti u prebornim šumama bjelogorice, pa će biti potrebno prebacivanje sredstava iz jednih šuma, a i šumarija, na druge šume, odnosno šumarije. b) Preborne šume bjelogorice. Na oko 1.983 ha imamo prebornu šumu bukve sa hrastom kitnjakom, cerom i grabom, i na oko 600 ha prebornu bukovu šumu. Na ponekim mjestima javlja se kesten, gorski javor i javor mliječ, a u Samoborskom gorju i javor gluhać. U nižoj etaži pored graba dolazi i klen. U tim šumama ima i divljih voćaka, a osobito ima dosta divlje trešnje, ponešto breze, uz |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 54 <-- 54 --> PDF |
potoke dolazi joha. Vrlo često su te šume izmiješane sa jednodobnim sastojinama tako da ih je teško razlučiti, jer zapravo neke od njih nisu niti jedno niti drugo. Obrast i drvna masa jako, a često puta se i naglo mijenja od odsjeka do odsjeka, a isto tako i prirast. Dok preborne šume opisane pod a) imaju veću masu po ha od 220 m8 a prema tome i veći godišnji prirast od 4,62 m3 po ha, ove imaju i manji obrast i manju drvnu masu po ha. Zato će se kod izmjene plana morati voditi računa ne samo o svakom odjelu, nego zapravo o svakome odsjeku kako u prebornim šumama opisanim pod a), tako i u prebornim šumama opisanim pod b). Uglavnome predlažemo da se siječe jednogodišnji prirast u prebornim šumama na površini od 708,3 ha provodeći na taj način desetgodišnju ophodnjicu. Dakako da će u ovim šumama uzgojni radovi biti teži i skuplji nego u šumama opisanim pod a). Najprije trebamo razmotriti bukove preborne šume kojh imamo oko 600 ha. Na većoj površini moći će se sijati jela, pa će se radi toga morati potražiti i prirediti pogodna mjesta za sjetvu jele, a nakon sječe moći će se mlade, po prilici petgodišnje, a i starije, biljke jele sa busenom ravnomjerno rasaditi po šumi. Na većim plješinama treba potsađivati druge vrste četinjara (obični i crni bor na slabijim tlima, a na svježim i dubljim borovac, ariš i smrču). Trebalo bi odmah početi sa potsijavanjem jelovog sjemena na pogodnim mjestima tako da biljke jele još prije sječe budu dobro razvijene, pa ćemo se na taj način riješiti posla da mlade biljke stalno branimo od korova, ako ih sijemo nakon sječe u prvoj ophodnjici. U koliko budemo sadili u šumi biljke iz rasadnika, moramo paziti da te biljke budu dobro razvijene, da se budu mogle čim prije u šumi izvući iz korova. Osobito će biti važno da vršimo njegu mladika između prve dvije ophodnjice, a što dalje budemo radili na tim površinama, bit će nam lakše. I tu možemo postaviti omjer smjese bjelogorice i crnogorice 50 : 50. U tim šumama ćemo sjeći svakih 10 godina na istih 60 ha 2.772 m3, a ne 1.200 m3 kako je planom predviđeno. U koliko se u tim šumama bude manje sjeklo, utoliko će se u šumama opisanim pod a) sjeći više. Dobivena amortizacija 4,712.400 dinara ili po ha 78.540 dinara mora biti dovoljna za sadnju i njegu četinjara kroz Kl godina do slijedeće sječe, barem polovina zemljišta će se prirodno zasijati bukvom, a ostalu polovinu zasadit ćemo sa četinjarima i to većinom sjetvom dobrog jelovog sjemena kojeg po našem iskustvu treba oko 10 kg po ha. Najteže će se provoditi oćetinjavanje u mješovitim prebornim šumama listača, jer tu dolaze do izražaja vrlo različite vrste tla po svojoj strukturi, po sastavu tla, dubini tla, vlažnosti, homogenosti, raznim inklinacijama, visinama itd., pa će se tu morati saditi vrlo različiti četinjari. U tim šumama vrlo malo će doći u obzir sjetva jele, jer će se morati uglavnom izvršavati očetinjavanjo sa dobrim sadnicama crnog i običnog bora, borovca, smrče, ariša, duglazije, goleme tuje i Lavsonovog pačempresa. No pored vrsta četinjara koji će se unositi u te šume, morat će se ustanoviti i budući odnos postojećih listača međusbono koje dolaze po prirodi u tim šumama. To će biti posao stručnjaka koji će se za svaki odsjek posebno morati prostudirati i tačno prema prirodnim elementima i našim potrebama odrediti. Za sada smatramo da i na tih 1.983 ha treba postaviti odnos listača i četinjara u omjeru 50 : 50 po površini. U koliko amortizacija po ha od 78.540 dinara za uzgojne radove kroz 10 godina u tim šumama ne bi bila dovoljna, trebala bi se pokriti iz amortizacije iz mješovitih prebornih šuma bjelogorice i crnogorice, jer se tamo sigurno neće trebati sva utrošiti. Dakako da i u ovim šumama, kao i u ostalim prebornim šumama Šumskog gospodarstva Zagreb, treba provoditi desetgodišnju ophodnjicu i raditi svake godine na novih 198 ha. Ukupna amortizacija u ovim šumama iznosit će 144 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 55 <-- 55 --> PDF |
15,551.600 dinara godišnje, jer će se sjeći na novih 198 ha 9.148 m3 svake godine, a ne 4.054 m:! kako je po planu odobreno. Tabela »Prirast i etati« sastavljena prema odobrenom planu promijenila bi se, u koliko bi se prihvatio ovdje predloženi plan, u tabelu: VrstaTečajni drveta godišnji prirast G o d i š n j 1964. i eta t1970. z a god. : 1980. m3 m3 1 2 3 4 5 Hrast 3.403 3.403 3.403 3.403 Bukva 18.704 18.704 18.704 18.704 OTL 1.676 1.676 1.676 1.676 Cetinjari Ukupno: 8.929 32.712 8.929 32.712 8.929 32.712 8.929 32.712 Svakako da će se poslije 1980. godine morati povećati sječa listača da se omogući bolji razvoj četinjara ,a možda će to biti potrebno učiniti još i prije. Konačno stanje sadašnjih prebornih šuma Šumskog gospodarstva Zagreb prema odobrenom planu i prema predloženom planu nakon 50 godina, prikazuje približno donja tabela. Tečajni godišnji prirast Drvna masa m3 m3 ha Prema Prema Prema Prema Prema Prema Vrsta odobrenom predloženom odobrenom predloženom odobrenom predlož. planu planu planu planu planu planu drveta 1 2 3 4 5 6 7 Hrast 5.105 348.600 996 Bukva 28.056 24.539 1,381.100 1,239.350 3.946 3.541 OTL 2.514´ 104.650 299 Cetinjari 13.410 25.788 644.700 1,239.700 1.842 3.542 UKUPNO: 49.085 50.325 2,479.050 2,479.050 7.083 7.083 Predloženim planom već sada sjekli bi više nego dvostruko u prebornim šumama, a konačno bi dobili daleko kvalitetniju drvnu masu nego što ćemo je dobiti odobrenim planom. Možda se predloženom planu može prigovoriti što nije uzet povoljniji omjer po površini između četinjara i listača u korist četinjara, recimo 60:40, ali to ostavljamo za diskusiju nakon detaljnog i terenskog ispitivanja. Taj se omjer lako može provesti u prebornim šumama crnogorice i bjelogorice uz malo veće uzgojne zahvate, ali u prebornim šumama čistih listača povoljniji omjer za četinjare možda bi bio čak i nerentabilan. Uostalom, nakon detaljnije analize po odjelima i odsjecima moći će se donijeti i pravilniji zaključci. 2. J e d n od obne visoke šume. Sve te šume su vrlo različite i po starosti i po vrsti drveća. One zauzimaju površinu na 29.616 ha sa drvnom masom od 3,893.454 m3. Tečajni godišnji prirast iznosi 118.211 m3, a poprečni godišnji prirast 70.022 m3. Za sve ove šume ne mogu se dati neke općenite zajednički smjernice, pa se svaka šuma mora posebno razmatrati. Jedan dio tih šuma nalazi se na brežuljcima i u prigorju, a drugi u nizini najviše uz rijeku Savu i uz njezine pritoke. Kako nas u ovome prikazu zanimaju najviše četi |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 56 <-- 56 --> PDF |
nj ari i tlo na kome oni mogu dobro uspijevati i dati veće prihode nego listače, ovdje ćemo razmotriti mogućnost uzgoja četinjara na tlu koje je već obraslo sa četinjarima i na tlu koje je obraslo sa bukvom, odnosno pokušat ćemo dati neke općenite smjernice za rad u jednodobnim šumama četinjara i u jednodob nim bukovim šumama, a ukratko ćemo se osvrnuti i na hrastove sastojine. a) Jednodobne šume četinjara. To su većinom čiste jelove i u manjem dijelu čiste šume smrče, a u najmanjem dijelu mješovite šume jele i smrče. U starijim mješovitim šumama jele i smrče dolazi dobar jelov podrnla dak, dok ga u čistim jelovim šumama nema. Par hektara imamo i jednodobne šume borovca, zatim vrlo mladih šuma ariša, smrče, crnog i običnog bora, nešto duglazije, pa čak i goleme tuje, ali sve su to zapravo vrlo mlade šumske kul ture. Sadašnje stanje jednodobnih šuma četinjara prikazat ćemo po površini i dobnim razredima. Dobni razredi Vrsta 1—20 21—40 41—60 61—80 80 i više drveća god. god. god. god. god. Ukupno 1 2 3 4 5 6 7 Četinjari 407 m* 24.481 m3 31.757 m3 20.249 m3 16.435 m3 93.329 m3 100 ha 384 ha 174 ha 75 ha 75 ha 808 ha mVha 4,07 64 183 270 219 116 Primjećujemo da je drvna masa vrlo malena po ha. Ovakve sastojine daju mali prihod, pa smatramo da ih ne smijemo podržavati, već se moraju čim prije zamijeniti sa novim sastojinama. Međutim planom je predviđeno da se ove sastojine ovakve i dalje podržavaju, jer se u njima siječe samo jednogodišnji poprečni prirast, pa će tek za 80 godina biti izmijenjene. Radi boljeg razumijevanja prikazat ćemo u tim šumama prirast i određene etate za sječu. Ukupni godišnji Etati u m3 za god. prirast m3 1964. s ´. 1970. 1980. Po-- Pret- Ukup- Pret- Ukup- Pret- UkupTečajni prečni Glavni hodni no Glavni hodni no Glavni hodni no 4806 2350 1394 632 2026 1547 749 2296 1261 777 2038 Poprečni godišnji prirast po ha iznosi 2,91 m3, a drvna masa 116 m3. To je vrlo malo za područje na kome se te šume nalaze, pa zato predlažemo da se do 1970. godine izmijene stariji dobni razredi cd 80 godina koji zauzimaju 75 ha, to jest da godišnje siječemo čistom sječom 12,5 ha do 1970. godine. Između 1970. i 1980. godine trebalo bi posjeći niži dobni razred koji ima također 75 ha. Ako bi se tako postupilo, onda bi etati bili ovakvi: 1964. god. ´ 1970. god. 1980. god. Glavni Prethodni Ukupno Glavni Prethodni Ukupno Glavni Prethodni Ukupno 33333:ia33 m m m m m m m m m 2773 632 3405 2243 749 2992 2018 777 2795 Poslije 1980 .godine redovito bi se u tim šumama gospodarilo sa ophodnjom koja bi najbolje odgovarala u tome vremenu. Ovdje je etat za 1980. god. izračunat kao da će ophodnja trajati 80 godina. Budući da u tim šumama nema podmlatka, ili ga ima 146 V |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 57 <-- 57 --> PDF |
vrlo malo, morat će se izvršiti pošumljavanje sadnjom dobro razvijenih sadnica četinjara. Amortizacija za uzgojne radove iznosi 5,788.500 dinara godišnje ili po ha 463.080 dinara. Ostat će još dosta novaca nakon pošumljavanja za njegu mladika, pa je s time osigurana buduća daleko kvalitetnija sastojina, jer imamo mogućnosti da je dobro i stručno uzgojimo. Nema sumnje da će i u tim šumama grana iskorištavanja uz ovakvu sječu mnogo bolje proći nego uz predloženu. Od 1970. do 1980. god. sjeći ćemo svake godine 7,5 ha. Amortizacija za uzgojne radove tada će iznositi u tim šumama 5,086.400 dinara ili po ha 678.176 dinara. Dakako da se od te dobivene amortizacije mora osigurati i potrebna svota za njegu i uzgoj mlađih dobnih razreda ovih šuma. b) Jednodobne visoke bukove sastojine. Ove šume se nalaze po prigorju, a ima ih osobito vrlo dobrih i u planinskom području Zagrebačke gore i Žumberka. Cesto su se izmiješale sa prebornim bukovim i prebornim bukovim i jelovim šumama. One zauzimaju površinu na 8.518 ha sa drvnom masom od 1,359.619 m3. Ukupni godišnji -tečajni prirast iznosi 35.972 m3, a poprečni godišnji ukupni prirast iznosi 22.724 m3 ili po ha 2,67 yn3. Poprečna drvna masa po ha iznosi 160 m3. Prema planu se u tim šumama siječe 34.652 m3 godišnje. I tu gospodarske osnove predviđaju više ili manje obnovu ovih šuma opreznom sječom kroz dugi niz godina, dakle više prirodnim putem nego jačim stručnim zahvatima. Starijih sastojina od 80 godina (čak i do 120 godina) ima na 3.006 sa 757.913 m3. Poprečna drvna masa po ha iznosi 252 m3. Smatramo da nema baš nikakvog razloga da se ovakve sastojine dalje podržavaju. Ako u tim sastojinama nema dovoljno podmlatka, onda- je situacija još povoljnija za unošenje četinjara. Bez obzira na buduće etate treba odmah zatražiti za ove sastojine izmjenu gospodarske osnove, pa ih po mogućnosti čim prije posjeći, a najkasnije za 10 godina. Ako bi se to prihvatilo, onda bi godišnje u tim sastojinama sjekli 75.791 m3 dovršnom sječom na 300 ha. Amortizacija za uzgoj šuma iznosi 128,844.700 dinara godišnje ili po posječenom ha 428.208 dinara. Polovina te površine je podmlađena sa bukovim podmlatkom, a drugu polovinu trebali bi pošumiti sa crnogoricom sa troškom za 150 ha od 15,000.000 dinara ili po ha 100.000 dinara u neto iznosu. Ostaje još dovoljno novca za njegu mladika i prorede u mlađim dobnim razredima kao i za osiguravanje pravilnog razvitka posađenih četinjara. Na taj način do 1975. godine dobili bi novih šumskih kultura četinjara 1.503 ha. Smatramo da uz dobru njegu šuma četinjara za 50 godina možemo postići poprečni dobni prirast od 7,28 m3/ha ,jer je to prirast u našim crnogoričnim šumama koje nisu bile dovoljno stručno njegovane u mladosti. Kod ovakve sječe treba osobito voditi računa o podmlatku. Svakako da treba paziti na prirodni podmladak gdje ga ima, a gdje ga nema, treba unositi četinjare. Na ovome zemljištu u prvom redu dolazi u obzir sjetva jelovog sjemena na nekih 800 ha koji će se sjeći posljednjih godina, a na ostalih 700 ha treba odmah izvršiti pošumljavanje poslije sječe sa sadnicama smrče, borovca, ariša, Lavsonovog pačempresa, na slabijim tlima sa običnim i crnim borom, a u uvalama i svježim tlima sa japanskom kriptomerijom i golemom tujom. Svake godine bezuvjetno se mora ustanoviti koncem kolovoza postotak uspjelog pošumljivanja i u slučaju neuspjelog pošumljavanja treba praznine popuniti u jesen ili u proljeću slijedeće godine. U slučaju neuspjelog pošumljavanja jedne godine, treba ga obnoviti, a daljnju sječu zabraniti gdje nema prirodnog podmlatka sve dotle dok ne uspije pošumljavanje na posječenoj površini. U 147 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 58 <-- 58 --> PDF |
jednodobnim najmlađim bukovim sastojinama trebalo bi pojačati njegu mladilvi, a na pogodnim mjestima posaditi sa busenom desetak jelovih stablašica po ha visine do 1 m koje bi poslužile kao budući sjemenjaci, pa u doba sječe ne bi trebali sijati jelovo sjeme, kao što ga sada sijemo, jer bi se jela i sama zasijala prirodno. Presađena jela, visine 6 m, u rijedak sklop jasenovih letvenjaka rodila je odmah druge godine poslije presadnje, a i dalje rodi svake druge godine sa dobrim sjemenom. Ovaj pokus bi trebalo obnoviti i tako dokazati njegovu ispravnost. (Na Sljemenu je pred par godina presađeno nekoliko komada koji dobro uspijevaju i rode s dobrim sjemenom svake druge godine.) Radi boljeg razumijevanja prikazat ćemo u tabeli sadašnje dobne razrede visokih bukovih sastojina Šumskog gsopodarstva Zagreb. Dobni razredi Bukva 1—20 21—40 41—60 61—80 81—100 101—120 120 god. god. god. god. god. god. i više Ukupno 1 23456789 m3 9.801 135.244 153.707 302.954 571.311 167.293 19.309 1,359.619 ha 1.178 2.218 917 1.199 2.282 662 62 8.518 m3/ha 8,32 61 168 253 250 253 311 160 Od 1975. godine do 1980. godine trebalo bi čistom sječom posjeći sadašnji dobni razred od 61—80 god. koji će u to doba imati po ha 280 m3, a na 1.199 ha 335.720 m3. Godišnje bi se sjeklo 240 ha ili 67.200 m3. Amortizacija za uzgoj šuma iznosila bi 114,240.000 dinara ili po posječenom ha 476.000 dinara, dakle dosta za. sadnju i uzgoj četinjara barem na polovici površine i za uzgoj mlađih dobnih razreda. Poslije 1980. godine ne bi imali starijih bukovih visokih sastojina od 80 godina, a sadašnja površina visokih sastojina smanjila bi se za 2.103 ha na kojima bi rasli četinjari stari od 1—16 godina. Smatramo da ophodnja za visoke bukove šume ne bi trebala biti veća od 80 godina na prvorazrednom tlu, pa bi sa tim šumama od 1980 .godine trebalo tako gospodariti s time da se po mogućnosti barem na polovinu površine koja je pod bukvom, unesu četinjari, a možda po potrebi i mogućnosti i na većoj površini. Slijedeća tabela nam pokazuje odobreni plan siječa od 1964. do 1980. god. u bukovim visokim sastojinama. Ukupni godišnji Godišnji etat u m3 za godinu prirast m3 ´ 1964. 1970. 1980. Te- Po- Pret- Ukup- Pret- Ukup- Pretčajni prečni Glavni hodni no Glavni hodni no Glavni hodni Ukupno 12 34 5 678P10 11 35.972 22.723. :27.160 7.492 34.652 28.954 7.901 36.855 34.092 8.838 42.930 Ako se plan izmijeni, onda bi etati kod sadašnjeg tečajnog i poprečnog godišnjeg prirasta bili prikazani do 1980. godine u ovoj tabeli: Godišnji etat u m!1 za godinu 1964—1969 1970—1974. 1975—1980 PretPret- PretGlavni hodni Ukupno Glavni hodni Ukupno Glavni hodni Ukupno 75.791 7492 83.283 76.591 7.901 84.492 67.200 8.338 76.038 Prema odobrenom planu amortizacija za uzgoj šuma iznosi u 1964. godini za jednodobne visoke bukove šume 58,908.400 dinara, prema predloženom |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 59 <-- 59 --> PDF |
planu 141,581.100 dinara, dakle više za 82,672.700 dinara, jer bi više sjekli u visokim bukovim šumama 48.631 m3. Na izloženi način do 1980. godine od 4.205 ha čistih visokih bukovih šuma koje su u tome priodu zrele za sječu, bila bi izvršena konverzija na 2.103 ha na kojima bi bile podignute kulture četinjara, a na 2.102 ha ostale bi visoke bukove šume. Ostalih 4.313 ha bukovih šuma, sada mlađih od 60 godina, došle bi na red za konverziju poslije 1980. godine. c). Jednodobne hrastove sastojine. Ove šume bi mogli zapravo podijeliti u dvije grupe i to u jednodobne šume hrasta kitnjaka i u jednodobne šume hrasta lužnjaka. Jedne i druge zauzimaju povrišnu na 13.113 ha s ukupnom drvnom masom od 1,832.568 ha, sa godišnjim tečajnim prirastom od 50.489 m3 i poprečnim godišnjim prirastom od 27.238 m3 ili po ha poprečni prirast iznosi 2,08 m3, a drvna masa 140 m3. Obzirom da je hrastovo drvo naše najvrednije drvo, smatramo da i dalje treba hrastike uzgajati, pa makar njihova ophodnja trajala i više od 120 godina. Jedino na vrlo niskim terenima, zapravo na tlima topole i vrbe, a gdje smo ranije »forsirali« hrast lužnjak, trebat će ta staništa, ako na njima uzgajanje hrasta nije rentabilno, pretvoriti u staništa uzgoja rentabilnijih mekih listača, ali to je opet posebna problematika. Pa ipak i u nizinama, gdje se svuda za lokalnu upotrebu traže čitnjari, trebalo bi i o tome povesti računa i na jednom dijelu hrastovih staništa treba podignuti kulture običnog bora i borovca. Mišljenja smo da se od 13.000 ha lako može naći 1000 ha na kojima će dobro uspijevati obični bor i borovac koji će prirašćivati po ha barem 7 m3 godišnje, a vjerojatno i više. 3. P a n j a č e (niske šume) i šikare. Ove šume zapremaju 4.027 ha sa drvnom masom 200.666 m3 ili po ha dolazi 50 m3. Tečajni prirast iznosi 9.172 m3 godišnje, a poprečni 7.000 m3 ili po ha poprečni prirast iznosi godišnje 1,7 m´s. Od navedene površine smatramo da je barem polovica zemljišta sposobna za četinjare. Međutim krčenje tog zemljišta pa uzgajanje četinjara za sada u gospodarstvu ne dolazi u obzir, jer prihodi ne pokrivaju rashode. No u koliko bi gospodarstvo dobilo povoljne kredite, moglo bi se prići osnivanju plantaža četinjara, intenzivnih kultura ili šumskih kultura. Svakako da bi se trebalo izraditi tačne troškovnike za sva tri načina uzgajanja četinjara, pa pristupiti onome načinu koji bude najrentabilniji. 4. Plantaže i intenzivne kulture. Šumsko gospodarstvo do sada ima 114 ha plantaža topola, 7 ha plantaža platana i 17 ha plantaža četinjara. Ukupna površina pod plantažama iznosi 138 ha. Sve su te plantaže stare jednu do pet godina. Rek a pitulacija . Ako se usporedi odobreni plan sa predloženim pla nom, onda bi razlike za 1964. god. bile vidljive iz ovih podataka: Sječa po odobrenom planu: u prebornim šumama . 14.415 m3 u šumama četinjara 2.026 m3 u jednodobnim visokim bukovim šumama 34.652 m3 Ukupno: 51.093 m3 s |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Sječa po predloženom planu: u prebornim šumama 32.712 m3 u šumama četinjara 3.405 m3 u jednodobnim visokim bukovim šumama 83.283 m3 Ukupno: 119.400 m3 Više bi se sjeklo po predloženom planu nego po odobrenom za 68.307 m3, a to znači da bi se bruto produkt povisio prema dosadašnjim cijenama za 409,842.000 dinara. Amortizacija za uzgoj šuma po odobrenom planu u navedenim šumama iznosi 86,858.000 dinara, a po predloženom 202,980.000 dinara ili za 116,121.900 dinara više. Prema odobrenom planu podižemo oko 100 ha šumskih kultura četinjara godišnje, a prema predloženom će biti potrebno u 1964. god. pošumiti sa ćctinjarima: u prebornim šumama crnogorice i bjelogorice 225 ha u prebornim šumama bjelogorice 99 ha na sječinama jednodobnih šuma četinjara 12,5 ha na sječinama visokih bukovih šuma 150 ha Ukupno: 486,5 ha Ako se od 486,5 ha oduzme površina koja će se više manje pošumiti sa četinjarima prirodnim putem u prebornim šumama bjelogorice i crnogorice, a koja iznosi 225 ha, onda ostaje za pošumljavanje četinjarima 261,5 ha. K tome treba dodati još planiranih 100 ha po odobrenom planu, pa bi trebalo u 1964. god. podignuti 362 ha šumskih kultura četinjara. Hektar podignutih šumskih kultura četinjara stoji nas u neto iznosu 80.000 do 100.000 dinara ili u bruto iznosu 200.000 dinara, a 362 ha stajat će 72,400.000 dinara u bruto iznosu. Višak amortizacije prema predloženom planu iznosi 116,121.100 dinara, a ukupna amortizacija za uzgoj šuma iznosi za navedene šume u ovome prikazu 202,980.000 dinara. Za njegu mladika, čišćenje, eventualni gubitak u proredama i za još neke nepredviđene rashode iz uzgoja šuma ostaje još za navedene šume u ovome prikazu 130,580.000 dinara, pa u koliko se ta svota ne potroši za uzgojne radove u navedenim šumama, može se još upotrijebiti za podizanje kultura četinjara u degradiranim niskim šumama i šikarama, ali i bez toga bi Šumsko gospodarstvo Zagreb prema predloženom planu svake godine imalo više 587 ha mladih šuma četinjara, tako da bi 1980. godine bilo pod mladim četinjarima 9.392 ha. K tome treba pribrojiti površinu sadašnjih jednodobnih šuma četinjara od 1—6. dobnog razreda, a koja iznosi 658 ha, pa bi prema tome 1980. Šumsko gospodarstvo Zagreb imalo 10.050 ha šuma četinjara ili 25% obrasle šumske površine s najmanjim jednogodišnjim prirastom od 73.164 m3. Prema izloženom razlika između sadašnjeg jednogodišnjeg prirasta četinjara i budućeg prirasta u 1980. godini iznosi 61.604 m3. Zaključak . Zemljište obraslo sa šumom, s kojim raspolaže Šumsko gospodarstvo Zagreb ,iznosi 40.864 ha, a od toga zemljišta pod četinjarima je u prebornim šumama 1.842 ha, visokih jednodobnih šuma četinjara ima 808 ha, podignutih kultura četinjara u šikarama ima 50 ha i plantaža četinjara ima 17 ha. Prema tome četinjari zauzimaju samo 2.717 ha ili 6,65% obraslog šumskog zemljišta iako bi mogli uspijevati na mnogo većoj površini. Od sveukupne 150 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 61 <-- 61 --> PDF |
površine cetinjari bi mogli zauzeti više nego jednu četvrtinu površine, odnorno najmanje na četiri puta većoj površini mogli bi uzgajati cetinjare nego što ih sada uzgajamo. Na 2.717 ha sada ima ukupne drvne mase 498.492 m3 ili po ha prosječno 183 m3, a to je vrlo malo, pa nije niti čudo da je i prirast vrlo malen po ha u iznosu od 4,25 m3. Sveukupni prirast četinjara iznosi godišnje 11.560 m3, a to je tek nešto više nego jedna petina potrebnog crnogoričnog drva što ga godišnje treba samo tvornica celuloze u Zagrebu, odnosno godišnji prirast crnogoričnog drveta na području Šumskog gospodarstva Zagreb iznosi 21% od godišnje potrošnje samo tvornice celuloze i papira u Zagrebu. Kod svih uzgojnih radova na našem području od prvog do najstarijeg, odnosno najdebljeg dobnog razreda, treba primijeniti normale dr Dušana Klepca gdje je god to moguće, a gdje nije, radi devastirane šume ili šumskog zemljišta´; treba gospodariti tako da se te normale čim prije postignu, a to ćemo postići odabiranjem ili selekcijom stabala o kojima stalno treba voditi računa do njihove sječive zrelosti, vršenjem konverzije sastojina, pravilnim i pravovremenim proredama i ostalim uzgojnim radovima. LITERATURA Dr Dušan KLEPAC: Novi sistem uređivanja prebornih šuma Dr Dušan KLEPAC: Rast i prirast Gospodarske osnove Šumskog gospodarstva Zagreb |