DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 54     <-- 54 -->        PDF

potoke dolazi joha. Vrlo često su te šume izmiješane sa jednodobnim sastojinama
tako da ih je teško razlučiti, jer zapravo neke od njih nisu niti jedno niti drugo.
Obrast i drvna masa jako, a često puta se i naglo mijenja od odsjeka do odsjeka, a
isto tako i prirast. Dok preborne šume opisane pod a) imaju veću masu po ha od
220 m8 a prema tome i veći godišnji prirast od 4,62 m3 po ha, ove imaju i manji
obrast i manju drvnu masu po ha. Zato će se kod izmjene plana morati voditi računa
ne samo o svakom odjelu, nego zapravo o svakome odsjeku kako u prebornim šumama
opisanim pod a), tako i u prebornim šumama opisanim pod b). Uglavnome
predlažemo da se siječe jednogodišnji prirast u prebornim šumama na površini od
708,3 ha provodeći na taj način desetgodišnju ophodnjicu. Dakako da će u ovim
šumama uzgojni radovi biti teži i skuplji nego u šumama opisanim pod a).


Najprije trebamo razmotriti bukove preborne šume kojh imamo oko 600
ha. Na većoj površini moći će se sijati jela, pa će se radi toga morati potražiti
i prirediti pogodna mjesta za sjetvu jele, a nakon sječe moći će se mlade, po
prilici petgodišnje, a i starije, biljke jele sa busenom ravnomjerno rasaditi po
šumi. Na većim plješinama treba potsađivati druge vrste četinjara (obični i
crni bor na slabijim tlima, a na svježim i dubljim borovac, ariš i smrču). Trebalo
bi odmah početi sa potsijavanjem jelovog sjemena na pogodnim mjestima
tako da biljke jele još prije sječe budu dobro razvijene, pa ćemo se na taj način
riješiti posla da mlade biljke stalno branimo od korova, ako ih sijemo nakon
sječe u prvoj ophodnjici. U koliko budemo sadili u šumi biljke iz rasadnika,
moramo paziti da te biljke budu dobro razvijene, da se budu mogle čim prije
u šumi izvući iz korova. Osobito će biti važno da vršimo njegu mladika između
prve dvije ophodnjice, a što dalje budemo radili na tim površinama, bit će nam
lakše. I tu možemo postaviti omjer smjese bjelogorice i crnogorice 50 : 50. U
tim šumama ćemo sjeći svakih 10 godina na istih 60 ha 2.772 m3, a ne 1.200 m3
kako je planom predviđeno. U koliko se u tim šumama bude manje sjeklo, utoliko
će se u šumama opisanim pod a) sjeći više. Dobivena amortizacija 4,712.400
dinara ili po ha 78.540 dinara mora biti dovoljna za sadnju i njegu četinjara
kroz Kl godina do slijedeće sječe, barem polovina zemljišta će se prirodno zasijati
bukvom, a ostalu polovinu zasadit ćemo sa četinjarima i to većinom sjetvom
dobrog jelovog sjemena kojeg po našem iskustvu treba oko 10 kg po ha.


Najteže će se provoditi oćetinjavanje u mješovitim prebornim šumama
listača, jer tu dolaze do izražaja vrlo različite vrste tla po svojoj strukturi, po
sastavu tla, dubini tla, vlažnosti, homogenosti, raznim inklinacijama, visinama
itd., pa će se tu morati saditi vrlo različiti četinjari. U tim šumama vrlo malo
će doći u obzir sjetva jele, jer će se morati uglavnom izvršavati očetinjavanjo
sa dobrim sadnicama crnog i običnog bora, borovca, smrče, ariša, duglazije,
goleme tuje i Lavsonovog pačempresa. No pored vrsta četinjara koji će se unositi
u te šume, morat će se ustanoviti i budući odnos postojećih listača međusbono
koje dolaze po prirodi u tim šumama. To će biti posao stručnjaka koji će
se za svaki odsjek posebno morati prostudirati i tačno prema prirodnim elementima
i našim potrebama odrediti. Za sada smatramo da i na tih 1.983 ha
treba postaviti odnos listača i četinjara u omjeru 50 : 50 po površini. U koliko
amortizacija po ha od 78.540 dinara za uzgojne radove kroz 10 godina u tim
šumama ne bi bila dovoljna, trebala bi se pokriti iz amortizacije iz mješovitih
prebornih šuma bjelogorice i crnogorice, jer se tamo sigurno neće trebati sva
utrošiti. Dakako da i u ovim šumama, kao i u ostalim prebornim šumama Šumskog
gospodarstva Zagreb, treba provoditi desetgodišnju ophodnjicu i raditi
svake godine na novih 198 ha. Ukupna amortizacija u ovim šumama iznosit će


144