DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 6 <-- 6 --> PDF |
u zaselcima Klaričevac i Podbilo naselja Krivi Put, 600 m iznad Senja, na udaru veoma jake bure, pod snažnim negativnim utjecajima suhoće, suše, vrućine i studeni, na skeletoidnom tlu stabla crne topole dobro se razvijaju; — Jurjevo, južno od Senja, crne topole debele do 100—150 cm pr. pr., sađene vjerovatno poslije I svjetskog rata; topole debljine do 45 cm pr. pr. i visine do 13 m, sađene navodno oko god. 1953.; ovdje ima podzemne vode; — na otoku Krku: na obali Baške, pod udarom poznate senjske bure, velika skupina crne i sive topole i raznih hibrida; naselje Punat na istom otoku ima na obali lijepa stabla bijele topole; u Dražici trepetljika; — u području šumarije Split na širem priobalnom području oko 25.000 stabala crne i bijele topole, crnog i bijelog jablana, trepetljike i eurameričkih topola; — također na području šumskih gospodarstava Šibenik i Zadar; — na otoku Hvaru oko 80 stabala raznih vrsta i svojta topola debljine do 100 cm pr. pr. i više; — na otoku Braču stabla crne, bijele i euramericke topole; — na Crnogorskom primorju domaće i strane topole. Zar već ovo ne bi bio dovoljan dokaz da i na mediteranskom području možemo uspješno uzgajati topole, pogotovu na boljim staništima?! One tu podnose lošija i zaslanjena tla, morsku filtriranu vodu i slanu, buru i jugo, vrućine, suše i jaku sunčanu pripeku. Čini se da im vlaga od filtrirane i boćaste morske vode znatno nadomještava običnu vlagu. U sušim tlima topole produžuju korijenove žile i do 8 m od stabla i tako iz velikih prostora tla izvlače potrebnu količinu vode. Protiv jake transpiracije, u doba suhe bure i vrućine, topole se bore dobrim mehanizmom zatvaranja puci (u doba najjače vrućine sve vrste drveća imaju ljetni period mirovanja vegetacije, pa i topole; neke topole odbacuju lišće i zatim stvore novo). 3. IZBOR KLONSKIH BAZA Staništa na primorskom području uglavnom su degradirana, pa se prema tim okolnostima moraju birati klonske baze. Kriteriji za izbor naših klonskih baza bili su uglavnom ovi: 1. zdravost, 2. prilagodljivost prema skeletoidnom tlu, 3. otpornost prema suhoći, suši, vrućini, buri, posolici i podzemnoj morskoj vodi, 4. brzi rast u debljinu i u visinu, 5. velika i što gušća krošnja (za potrebe turizma). Pokusi razmnažanja obavljeni su u rasadniku Pod Badanj šumarije Crikvenica, u rasadniku Frlanija šumarije Opatija i u rasadniku šumarije Karlobag. U rasadniku Pod Badanj razmnažana je crna topola iz osam nalazišta, bijela topola iz tri nalazišta, bijeli jablan iz jednog nalazišta, i trepetljika iz jednog nalazišta. Ukupno 19 klonova, tj. iz nekih nalazišta uzeli smo i po dva klona. U rasadniku Frlanija materijal crne topole uzet je iz tri nalazišta, bijele topole iz jednog nalazišta, euramericke topole iz jednog nalazišta; ukupno 9 klonova; k tomu klonovi iz Instituta za gozdno in lesno gospodarstvo Slovenije, ali ti su klonovi bili loše posađeni, kod sadnje međusobno izmiješani te, prema tomu, podaci nepotrebljivi. U rasadniku karlobaške šumarije mogli smo posaditi samo klonove trepetljike, i to iz jednog nalazišta. |