DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 62     <-- 62 -->        PDF

QfHale Steuerte teme


DA LI REVIZIJA ILI OBNOVA


Šume društvenog sektora uređivane su
u poslijeratnom periodu prema postojećim
zakonskim propisima zakona o šumama
iz 1947. god., te novog osnovnog
Zakona u šumama iz 1961. god. (SI. list
br. 16/61.) i na osnovu izdatih općih uputstava
za uređivanje šuma iz 1931. god..
1937. i 1948. god. (broj 3437/48.), kao i zaključaka
konferencija taksatora za područje
SRH i rješenja republičkih organa
za šumarstvo.


Na području SR Hrvatske uređene su
društvene šume do sada sa cea 95*Vo ,te
su za njih izrađeni elaborati šumskoprivrednih
osnova I. i II´ klase (toč. 3.
Općih uputstava za uređivanje šuma broj
3437/48. god.).


U god. 1947. izvršeno je inventarisanje
svih šuma u SR Hrvatskoj po Uredu za
uređivanje šuma kod biv. Ministarstva
šumarstva u Zagrebu. Godine 1948. prelazi
služba uređivanja šuma u novo osnovana
šumska gospodarstva, ukidanjem
ovih 1954. god. prelazi u novo osnovane
šumarske inspektorate. Ukidanjem šumarskih
inspektorata 1956. god. služba
uređivanja šuma se osamostaljuje u posebnim
Sekcijama za uređivanje šuma kao
organi Sekretarijata za šumarstvo. Osnivanjem
novih šumskih gospodarstava
1960. god. služba uređivanja šuma bila je
djelomično u sastavu Sekretarijata (Sekcije
Osijek, Nova Gradiška, Bjelovar.
Zagreb, Rijeka i Split), a djelomično pri
novo osnovanim gospodarstvima kao poseban
sektor (Gospić, Ogulin, Karlovac.
Bjelovar i Vinkovci). Koncem 1962. godine
prestaju sa radom republičke sekcije
kao organi Sekretarijata, te ulaze u
sastav Poslovnog udruženja šumsko- privrednih
organizacija kao terenske jedinice.


Unatoč ovakovoj čestoj reorganizaciji
i rascjepkanosti službe uređivanja šuma,
ta je služba vršila obiman i pionirski rad
iza rata, te dala šumarstvu osnovno:
šumski fond (drvna zaliha), prirast i etat
i zacrtala smjernice gospodarenja u budućnosti.


Za ilustraciju navodimo: u periodu
1948. god. do 1953. god. na području SR
Hrvatske uređeno je 92.799 ha šuma ili
godišnje 13.257 ha u sastavu šumskih gospodarstava.
U periodu 1954. do 1956. uređeno
je 191.403 ha ili godišnje 95.701 ha
u sastavu šumarskih inspektorata. U pe


152


ŠUMSKO-PRIVREDNIH OSNOVA


riodu od 1956. do 1962 utvrđeno je 795 102
ha ili godišnje 159 020 ha u sastavu Sekretarijata
za šumarstvo. U godini 1963.
ureeđno je 57 990 ha u sastavu Poslovnog
udruženja šumsko-privrednih organizacija.


Sekcija za uređivanje šuma u Zagrebu
u tom periodu izradila je uređaj ne
elaborate za 86 gosp. jedinica u površini
od 177.648 ha od toga otpada na »reviziju«
šumsko-privrednih osnova 8 gosp. jedinica
sa 21.397 ha površine.


Kako su prvi uređaj ni elaborati izrađeni
1948. godine, to se prema postojećim
općim uputstvima iz 1931. godine trebalo
izvršiti (malu) reviziju šumsko-privrednih
osnova počam od 1958. god. Obzirom
da je dovršavanje pojedinih elaborata zaostajalo
iza dovršenih terenskih radova
(česte reorganizacije, pomanjkanje kadrova
i opreme, te sredstva) a odobravanje
elaborata uslijedilo često i nakon nekoliko
godina od dovršenja i predaje elaborata
šumarstvu — a u međuvremenu
su se u šumarstvu odigrali živi dinamični
procesi i mijenjale osnovne koncepcije
gospodarenja šumama (konverzije, introdukcije
četinjača, plantažiranja i intenzivne
kulture), to su prvi uređajni elaborati
izrađeni, na koncepcijama još iz Općih
uputstava iz 1931. godine morali doživjeti
bitne izmjene. Dodamo li k tome,
da su se i posjedovni odnosi (fond površina
šuma često mijenjali otkupom, zamje


nom, osvajanjem pašnjačkih i degradiranih
površina itd.), te preuzimanjem u
društvenu svojinu agrarnih i konfisciranih
šuma s jedne strane, a izmjenom osnovnih
koncepcija gospodarenja šumskim
fondom mijenjalo osnovne koncepcije o
sječnoj zrelosti (visina ophodnje), o visini
etata, o odnosima prirasta i etata, o
potrajnosti prihoda, o načinu sječa u svrhu
obnove sastojina, (čiste, postupične,
oplodne i preborne sječe), te o namjeni
šuma (šume za rekreaciju, turizam, nacionalni
parkovi i dr.) s druge strane —
to se revizija prvih osnova nakon isteka
prvog desetgodišta ne može samo svesti
u uske granice propisa § 58. Općih uputstava
za uređivanje šuma iz 1931. god., po
kojima se još i danas u nas uglavnom
vrše uređajni radovi.


Prema § 58. Općih uputstava iz 1931.
godine revizije mogu biti redovne ili
vanređne.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Zadatak redovnih revizija jest:


— da se sastavi bilansa proteklog desetgodišnjeg
gospodarenja,
— da se izrade nove osnove sječa,
osnova pošumljavanja i njege šuma za
idućih 10 godina .
U osnovi sječa mogu se po potrebi
provesti samo manji ispravci ili nadopune
ne dirajući međutim u osnovne postavke
i smjernice redovne osnove. Prigodom redovne
revizije privađaju se radovi u šumi
u opsegu, koji je potreban da se ispita
dosadanje gospodarenje i izrade nove
osnove sječa i pošumljavanja, dakle u
znatno manjem obimu.


Vanređna revizija proizvodi se samo u
onim slučajevima, gdje izmjenjene prilike
(požar, kalamiteti, izgradnja novih
komunikacija, čiste sječe na većim površinama
u svrhu plantažiranja, pretvaranja
šumskog zemljišta u drugu vrst kulture
na pr. ribnjaci i dr.) zahtijevaju djelomičnu
preradu postojećeg elaborata.


Ako se prigodom »revizije« ukaže potreba
za temeljitom izmjenom glavnih
smjernica gospodarenja, te ako se fond
površine šuma i drvne mase bitno mijenja,
na kojima baziraju dosadanje koncepcije
gospodarenja, visina etata i glavne
smjernice u budućnosti, tad treba izvršiti
»obnovu« šumsko-privredne osnove kojom
se treba:



ustanoviti rezultat dosadanjeg godarenja
i dati ocjenu — bilans gospodarenja.

provesti ispravke u kartama i u
iskazu površina, sastaviti novi opis
sastojina, odrediti novi fond površina
drvne mase, prirast i etat.

izraditi novu osnovu sječa, pošumljavanja,
obnove i njege sastojina.
jednom rječju izraditi nov elaborat
za idućih daljnjih 20 godina. Pri
tom treba:
I. Provesti eventualnu arondaciju posjeda
(dodane i otpale površine), uskladiti
faktično posjedovno stanje sa stanjem
katastra (novi premjer, komasacija
zemljšita), po mogućnosti zadržati staro
gospodarsko razdjeljenje na odjele, izlučiti
nove otsjeke prema tipskim sastojinama
i cilju gospodarenja. Time u vezi
izraditi nove karte u hektarskom mjerilu,
utvrditi nove površine po otsjecima —
odjelima i za cijelu jedinicu i ove izravnati
sa stanjem katastra, te sastaviti novi
iskaz površina.
II. Utvrditi novi šumski fond drvne
mase prema novom gospodarskom razdjeljenju,
utvrditi prirast, intenzitet proreda
i visinu etata prema sječnoj zrelosti svake
sastojine i postavljnom cilju gospodarenja,
a to znači: sastativi novi opis
sastojina, prorednu osnovu i osnovu sjeća
po uređajnim razredima za tipske sastojine
i odgovarajuće ophodnje (sječna zrelost).


III. Ustanoviti rezultate dosadanjeg
gospodarenja na osnovu materijalne evidencije
iskorištenih drvnih masa, te dati
ocjenu dosadanjeg gospodarenja i uspjeha
poslovanja.
IV. Ocijeniti i kritički prosuditi umjesnost
dosadanjih propisa elaborata i odstupanja
od njih.
Obzirom na dosadanju praksu i obim
radova kod t. zv. prvih revizija šumskoprivrednih
osnova trebalo je izvršiti:


Ad I. djelomičnu izm´jeru vanjskih
međa radi arondacije posjeda (prikupljeni,
zamijenjeni, dodani ili drugom organu
ustupljen posjed). Prema naprijed citiranom
ova Sekcija je izvršila prve »revizije
« osnova u ovim gosp. jedinicama:
»Apatovački Kalnik« površine 2.270 ha
šumarije Križevci u kojoj je snimljeno 37
km vanjskih međa, »Kosturač« površine
1460 ha šumarije Zabno 7 km, »Jasenačka
Kosa« površine 2527 ha šumarije Jasenak
— 21 km, »Mesarica — Plavo« površine
2720 ha šumarije Sokolovac — 27 km,
»Šljakovačka Dubrava« površine 4690 ha
šumarije Velika Gorica — 43 km, »Kolačka
« površine 1200 ha šumarije Križevci


— 19 km, »Jazmak-Novakuša — Šikava«
površine 2930 ha šumarije Zabno-Vrbovec
— 4 km ili sveukupno na površini od
21.400 ha sa izmjerenih 182 km vanjskih
međa i utrošenih 52 struč. dana ili na 1000
ha površine oca 9 km vanj. međa i 2,5
struč. dana.
Izmjera unutarnjeg gosp. razdjeljenja
— granice odjela i otsjeka radi ili formiranja
novih odjela ili ispravaka među postojećih
odjela i novog izlučenja sastojina


— granice otsjeka u istim gosp. jedinicama
na površini od 21.400 ha izmjereno
je 969 km unutarnjih granica i utrošeno
243 stručna dana ili na 1000 ha površine
45 km unutarnjih granica i 11 struč. dana.
Pored toga trebalo je u katastru kopirati
katastarsko stanje ili u cijelosti
(tamo, gdje to nije izvršeno prigodom izrade
prve osnove) ili samo nastale promjene
u posjedovnom stanju. Isto tako
gdje je izvršen novi premjer katastra ili
komasacija, trebalo je izvršiti kopiranje
katastralnog stanja, a novi premjer uklopiti
u katastarsko stanje, površine posjedovnog
stanja sravniti sa katastrom, te
utvrditi uzurpacije, dodane ili otpale površine.


Kod nekih elaborata nije bila izrađena
osnovna karta sa katastralnim i posje


153




ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 64     <-- 64 -->        PDF

dovnim stanjem, već su matrice izrađene
kopiranjem starih kopija na ozalitu, što
je uzrokovalo netačnost u površinama
radi usuha i metode rada (kopija kopije).
U pravilu nije se diralo u gosp. podjelu
na odjele radi kontinuiteta evidencije, no
svuda tamo gdje se posjed arondacijom
ili otkupom ili udstupanjem drugom organu
upravljanja u većoj mjeri mijenjao
prišlo se formiranju ili novog odjela ili
se ta površina pripojila jednom od najbližih
odjela kao poseban otsjek.


Unutarnje izručenje sastojinama na otsjeke
doživjelo je svuda veće promjene —
ili radi konzekventnijeg i detaljnijeg izručenja
tipskih sastojina (na pr. veće grupe
čistih grabovih panjača u mješovitim
sastojinama) ili radi potrebe konverzija
ili čistih sječa u svrhu plantažiranja ili
opet radi pravilnije primjene sječne zrelosti
odnosno ophodnje ,za dotičnu vrstu
drveta (na pr. bukove sastojine na gredama
unutar mješovitih sastojina hrasta,
bukve, graba iz sjemena), ili opet izdvajanje
mekih lišćara (topole, johe, vrbe)
unutar tvrdih lišćara ili neizdvojene makar
i manje sastojine četinjača unutar
listača. Tako je već u spomenutim gosp.
jedinicama utrošeno na formiranje odjela
i izručenje sastojina i obilježbu novih granica
odjela i otsjeka 215 stručnjaka ili 10
stručnjaka na 1000 ha.


ŠUMSKI FOND


U pravilu šumski fond morao se utvrditi
ponovno, jer se nije mogao utvrditi
čistom računskom metodom (drvna masa
na kraju periode = drvnoj masi na početku
+ prirast — iskorišteno) iz razloga:


— što su se detaljnim izručenjem sas


tojina formirali novi otsjeci unutar


istog odjela s novom površinom i


drvnom masom.



što se iz evidencije šumarija, koja
ili nije savjesno vođena dakle nepouzdana
ili je vođena samo po odjelima,
a ne i otsjecima (sve do 1961.
god.) ili je vođena na osnovu iskorištene
drvne mase (drvna masa
nakon sječe naknadnom premjerbom)
a ne po doznačenoj brutto
drvnoj masi — nije se moglo utvrditi
iskorištena brutto drvna masa za
protekli period.
—i što se »revizija« ne vrši posljednje
godine važnosti osnove za I. desetgodište,
već po isteku nekoliko godina,
a time se uz već unaprijed
rečeno jedva može doći do uporabivih
pouzdanih podataka na početku


II.
desetgodišta.

što iskorištene drvne mase putem
čišćenja, koje u pravilu ne terete
etat prethodnog prihoda ili nisu
uopće evidentirane ili su evidentirane
kao prethodni prihod.



što iskorištene drvne maše putem
šteta po čovjeku redovno nisu evidentirane.
— što je drvna masa zaostalih sjemenjaka
ili pričuvate u mladim sastojinama
redovnp evidentirana kao
prethodni prihod.



što se kod doznake i obračuna dvrnih
masa nisu rabile iste drvnogromadne
tabele (tarife) i isti način
obračuna kao kod izradbe osnove
radi čega dolazi do znatnijih otstupanja
između doznačene mase i one
po osnovi.

što je negdje evidencija vođena čas
na osnovu drve mase utvrđene naknadnom
premjerbom po realizaciji
grane 313, čas po doznaci u stojećem,
a tehnička drvna masa iskazana
bez kore (netto drvna masa)
i dr.
U spomenutim gosp. jedinicama na radove
utvrđivanja šumskog fonda utrošeno
je: pomoću primjernih pruga — 1043 km
pruga sa 472.440 m3 drvne mase i utrošeno
458 stručnjaka


pomoću totalne klupaže: na površini
od 4/50 ha sa 1,052.833 stabala utrošeno
je 411 stručnjaka ili za oba načina rada
41 stručnjak/dan na 1000 ha površine.


PRIRA´ST


U starijim osnovama utvrđen je- prirast
ili pomoću odgovarajućih prirasnoprihodnih
tablica uglavnom njemačkog
izdanja, a koje se za naše prilike jedva
mogu primjeniti, a tek posljednjih nekoliko
godina utvrđivan je mjerenjem metodom
izvrtaka prof. Klepca (u svim sastojinama
iznad 80 god. starosti). Radi toga
prigodom »revizija« u pravilu vrši se ponovno
utvrđivanje prirasta metodom izvrtaka
prof. Klepca, koja nam daje zadovoljavajuće
rezultate za praksu, U spomenutim
gosp. jedinicama prirast je utvrđivan
na 14.559 izvrtaka na površini od


3.852 ha sa utrošenih 62 struč./dana ili
680 izvrtaka i 3 struč. dana na 100 ha površine.
PROREDE
Visina proreda odnosno intenzitet proreda
u dosadanjim osnovama utvrđivan
je na razne načine: po tabelama prirasno-
prihodnim, po lokalnim iskustvenim
podacima, a najčešće ocjenom taksatora
ili u procentualnom iznosu drvne zalihe.
Na visinu proreda odnosno intenzitet proreda
bilo je do sada najviše prigovora —
jednima su prorede previsoke, drugima
preniske, no svakako bilo je i opravdanih




ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 65     <-- 65 -->        PDF

prigovora i izvjesnih rezervi na etatu proreda,
a i često krivih predodžbi o načinu
proređivanja t. zv. visokom proredom po
izvađaču osnova.


Etat proreda bio je opterećen kod nekih
gosp. jedinica i drvnom masom preostalih
stabala iz prethodne sastojine (pojedinačni
zaostali sjemenjaci ili pričuvci
odnosno stara stabla u mladim sastojinama),
a u nekim gosp. jedinicama
znatne drvne mase dobivene čišćenjem
mladih još nenjegovanih sastojina nisu
teretile etat proreda, jer kao takove nisu
bile evidentirane.


Radi takvog stanja i prigovora na intenzitet
proređivanja prišlo se posljednjih
nekoliko godina t. zv. »pokusnim doznakama
« ili na primjernim prugama ili
pokusnim plohama uz suradnju predstav
nika šumarija (gospodarstva) dakle neposrednih
izvršioca proreda, kako bi se dobio
što realniji intenzitet proreda. U spomenutim
gosp. jedinicama izvršena je pokusna
doznaka proreda na površini od
230 ha sa utroškom 79/struč. dana ili 4
struč. dana na 1000 ha.


Radi provjeravanja bonitiranja tla odnosno
sastojina izvršena su mjerenja stabalnih
visina, te je u spomenutjm gosp.
jedinicama izmjereno: 42.403 stab, visina
na površini od 13.963 ha sa utrošenih 216
struč. dana ili 1981. stab, visina sa 10
struč. dana na 1.000 ha.


Iz navedenih konkretnih primjera
nužno se nameće zaključak: da se po obimu
i kvaliteti izvedenih uređajnih radova
u tim gosp. jedinicama ne može govoriti


o »reviziji« šumsko-privrednih osnova u
smislu čl. 58. Općih uputstava iz 1931.
god., već se prve revizije izrađenih poslijeratnih
osnova imade smatrati »obnovom
« šumsko-privrednih osnova u smislu
§ 57. cit. Uputstava.
Prema tome ti troškovi ovakovih »revizija
« šumsko-privrednih osnova ne
mogu biti mnogo niži od troškova izrade
novih redovnih osnova. Tako primjerice
troškovi usluga sekcije za izradu revizija
spomenutih gosp. jedinica u god. 1962. iznosili
su prosječno 1400 Din/ha, a u godini
1963. 1416 Din/ha — dakle troškovi
su praktično neznatno porasli unatoč prelaza
rada sekcija sa statusa ustanove Se


kretarijata na status privredne organizacije
poslovnog udruženja.


Osim navedenog treba još istaći problem,
kojeg važeća postojeća uputstva iz
1931. god. nisu riješila. Naime »revizije«
imadu se izvršiti posljednje godine prije
isteka I. desetgodišta perioda. U praksi
je to jedva moguće, jer služba uređivanja
u sadanjoj organizaciji radeći na dva


kolosjeka nije bila u stanju istovremeno
dovršiti uređivanje još neuređenih šuma
(još cea 5´%> od ukupne površine) i na
vrijeme započeti i dovršiti sve dospjele
osnove za reviziju. Iz tih razloga revizije
zakašnjavaju nekoliko godina, a ima osnova
koje do isteka važnosti još nisu bile
ni odobrene od nadležnih organa, a već su
dospjele za reviziju.


Ovakovo stanje zadaje službi uređivanja
gotovo nepremostive teškoće, jer kod
revizije treba utvrditi ponovno šumski
fond (drvnu zalihu) na početku poluperiode
I/II dakle prve godine II. desetgodišta,
a sama revizija se vrši nakon nekoliko
godina po isteku I/I. Obzirom na nepouzdanu
evidenciju izvršenih sječa i kulturnih
radova kod šumarija rekonstruirati
stanje fonda drvne zalihe izvršenih
radova na prvu godinu 1/2 poluperiode
jedva je moguće a to će biti sve teže i
gotovo nezivedivo što se duže budu odgađale´
prve revizije prvih poslijeratnih osnova.
Radi toga kao i naprijed navedenih
dokumentiranih, činjenica smatram
da bi trebalo.


1.
da se prve revizije prvih proslijeratnih
izrađenih redovnih osnova imadu smatrati
»obnovom« gosp. osnova u smislu
čl. 57. cit. uputstava, te kao takve i
u praksi izrađivati.
2.
Da se početak važnosti ovako revidiranih
osnova ima smatrati ona godina,
kad je revizija (obnova) izvršena, a
ne prva godina 1/2 poluperiode do kad
je osnova trebala biti revidirana.
3.
Da se izrade makar i privremena nova
upustva za uređivanje šuma sa važnošću
za SR Hrvatsku naročito osvrtom
na reviziju osnova, koje će u budućnosti
biti glavni uredajni radovi, koja
bi ovu materiju obuhvatila sa espekta
sadanjih dostignuća nauke i prakse,
te tako mogućila jedinstven stav, a
službi uređivanja dala osnovne smjernice
i direktive za budući rad.


4.
Da se zaoštrj. vođenje evidencije pri
šumarijama, te poveća odgovornost organa
upravljanja, jer se ovi radovi kao
i bilansa poslovanja ne mogu oslanjati
na neurednu i nepouzdanu evidenciju
izvršenih sječa i kulturnih
radova.
5.
Da se novim uputstvima riješi pitanje
obima i kvaliteta elaborata, te obim
svede na potreban minimum, a izostavljanjem
svega onoga što nije neophodno
potrebno izvršiocu osnove ili se
ponavlja (vidi prijedlog potpisanog od
14. I. 1964. god.) smanji obim elaborata,
poveća njegova preglednost, kvalitet i
praktična primjena.
155




ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 66     <-- 66 -->        PDF

6.
Da bi se vrlo obimni radovi na revizijama
postojećih osnova u- najbližoj
budućnosti mogli savjesno i na vrijeme
izvršiti potrebno i hitno razmotriti
mjesto, ulogu i potrebu službe uređivanja
u šumarstvu i primjeniti takovu
organizacionu formu, koja bi tu službu
afirmirala, organizaciono uklopila u
(3i&m.aći Stcučni ca&&pL6i I litecatuca


W r a b e r, M. :__Gozdna družba smreke
in gozdne bekice v Slovenskih ishodnih
Alpah. Razprave (Luzulo silvaticae —
Piceetum Wraber, 1963), VII., pp. 79-145.
Slov. akademija znan. in umetnosti.
Ljubljana, 1963.


Smrča je vrlo značajno drvo u slovenskom
šumarstvu, koje zauzima 46*/o
ukupne drvne mase od slovenskih šuma.
Ovo drvo pokazuje primjeran varijabilitet.
Podaci palinoloških analiza pokazuju,
da je smrča u Sloveniji bila zastupana
već u kasnom glacijalu (Šercelj).


Šumske zajednice na bazi smrče u
Sloveniji se dijele na klimatogene šume
smrče i sublimatogene. Klimatogene su
slabije zastupane, a to su: 1) Adenostylo
glabrae — Piceetum Wrab. 1958/1960 —
na staništima sa krečnjakom, odnosno dolomitskom
geološkom podlogom, a u pojasu
1250/1300 — 1550/1650 m nadmorske
visine. U području ove šume je dosta oborina.
Reljef nije suviše strm i 2) Luzulo
silvaticae-Peceetum Wrab. 1960 je ograničena
na staništu sa silikatnom geološkom
podlogom. U pojasu 300—600 m, pa i
do 1400 m dolaze slijedeće subklimatogene
šume smrče: 1/Piceetum subalpinum Br.


— BI. 1938, 2) Piceetum subalpinum Br.
BI. 1938 dinaricum Wrab. 1960; 3) Piceetum
croaticum montanum Horvat (1938.
1950; 4) Abieti-Piceetum Wrab, (1959, 1960;
5) Calamagrostidi — Piceetum Wrab. (1959,
1960; 6) Sorbo aucupariae — Piceetum
Wrab. (1953, 1960; 7) Piceetum praelapinum
Wrab. (1954, 1960; 8) Mastigobryo

Piceetum (Schmid, et Gaisb. 1963) Br.
— BI. et Siss. 1939; 9) Asplenio — Piceetum
(Br. — BI. et Vlieg.) Kuoch 1953;
10) Dechampsia flexuosae — Piceetum
Wrab. (1953, 1960.
Šuma Luzulo silvaticae — Piceetum
ima karakteristične vrste Luzula silvatica
subsp. silvatica (silikati), Homogyne
alpina (subalpski pojas), Calamagrostis
villosa (nordijsko-kontinentalni florni element)
i Lycopodium annotinum (karak


jedinstvenu organizaciju i perspektivno
osigurala kadrove i sredstva na
duži rok, za koji i radi. O tom postoje
već iskristilizirana mišljenja, i prijedlozi
pak se apelira da nadležne državne
organe da u tom smislu donesu u najskorije
vrijeme odgovarajuću odluku.
Ing. Drago Maj er


teristična vrsta zajednice smrče). Vrlo su
brojno zastupane u ovoj šumi neke vrste
reda i sveze. Rhytidiadelphus loreus,
Plagiothecium undulatum i Vaccinium
myrtillis, V. vitis — idaea.


U ovoj šumi osim edifikatora smrče
dolazi i slijedeće značajnije drveće: jela,
bor, bukva, javor, breza jjtđ. Niži sloj zauzimaju
grmovi (Rubus idaeus, Sambucus
racemosa, S. nigra, Alnus viridis, A.
incana, Lonicera nigra, Salix appendiculata,
C. caprea, Rosa pendulina, Corylus
avellana). Sloj grmlja je slabo razvijen.
Bolje je razvijeni sloj zeljanica (Calamagrostis
villosa, C. arundinacea, C. epigeios,
Carex brizoides, Deschampsia caespitosa,
Luzula albida, Luzula silvatica subsp.
silvatica). Naročito je dobro razvijen sloj
mahovina (osobito na vlažnijim staništima:
Rhytidiadephus loreus, Rh, triquetrus,
Sphagnum acutifolium, Hylocomium
splendens. Polytrichum formosum, Pleurozium
schreberi i dr). Tla pod ovom šumom
su »mull« — rendzine na vlažnijim
staništima ,te smeđa šumska tla na sušnim
staništima.


Šuma smrče i bekice (Luzulo silvaticae


— Piceetum) je zastupana s 8 subasocijacija,
i u svakoj aubasocijaciji je još po
koja varijanta. Iznijet ćemo pregled subasocijacija
od najvlažnijeg do najsušeg
staništa:
a) Sphagnetosum Wrab. 1953. Siromašna
je vrstama. Biljke ove subasocijacije
su higrofilne i acidofilne. Pokrovnost iznosi
50—100%. Neke su vrste obilnije zastupane
(Deschampsia caespitosa, Carex
brizoides, Sphagnum acutifilium). Česti
pratioci smrče su Homogyne alpina, Lycopodium
annotinum, Blechnum spicant.
Luzula silvatica subsp. silvatica je rijetka,
a subtermofilne vrste izostaju. Ovdje
smrča naraste 15—20 m visine s pokrovnošću
krošnje cea 50—70°/o.


b) Loreetosum — je vezana za ekstremno
podzolirana kisela tla blagog reljefa.
Karakteristične su vrste Homogyne