DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Zadatak redovnih revizija jest:


— da se sastavi bilansa proteklog desetgodišnjeg
gospodarenja,
— da se izrade nove osnove sječa,
osnova pošumljavanja i njege šuma za
idućih 10 godina .
U osnovi sječa mogu se po potrebi
provesti samo manji ispravci ili nadopune
ne dirajući međutim u osnovne postavke
i smjernice redovne osnove. Prigodom redovne
revizije privađaju se radovi u šumi
u opsegu, koji je potreban da se ispita
dosadanje gospodarenje i izrade nove
osnove sječa i pošumljavanja, dakle u
znatno manjem obimu.


Vanređna revizija proizvodi se samo u
onim slučajevima, gdje izmjenjene prilike
(požar, kalamiteti, izgradnja novih
komunikacija, čiste sječe na većim površinama
u svrhu plantažiranja, pretvaranja
šumskog zemljišta u drugu vrst kulture
na pr. ribnjaci i dr.) zahtijevaju djelomičnu
preradu postojećeg elaborata.


Ako se prigodom »revizije« ukaže potreba
za temeljitom izmjenom glavnih
smjernica gospodarenja, te ako se fond
površine šuma i drvne mase bitno mijenja,
na kojima baziraju dosadanje koncepcije
gospodarenja, visina etata i glavne
smjernice u budućnosti, tad treba izvršiti
»obnovu« šumsko-privredne osnove kojom
se treba:



ustanoviti rezultat dosadanjeg godarenja
i dati ocjenu — bilans gospodarenja.

provesti ispravke u kartama i u
iskazu površina, sastaviti novi opis
sastojina, odrediti novi fond površina
drvne mase, prirast i etat.

izraditi novu osnovu sječa, pošumljavanja,
obnove i njege sastojina.
jednom rječju izraditi nov elaborat
za idućih daljnjih 20 godina. Pri
tom treba:
I. Provesti eventualnu arondaciju posjeda
(dodane i otpale površine), uskladiti
faktično posjedovno stanje sa stanjem
katastra (novi premjer, komasacija
zemljšita), po mogućnosti zadržati staro
gospodarsko razdjeljenje na odjele, izlučiti
nove otsjeke prema tipskim sastojinama
i cilju gospodarenja. Time u vezi
izraditi nove karte u hektarskom mjerilu,
utvrditi nove površine po otsjecima —
odjelima i za cijelu jedinicu i ove izravnati
sa stanjem katastra, te sastaviti novi
iskaz površina.
II. Utvrditi novi šumski fond drvne
mase prema novom gospodarskom razdjeljenju,
utvrditi prirast, intenzitet proreda
i visinu etata prema sječnoj zrelosti svake
sastojine i postavljnom cilju gospodarenja,
a to znači: sastativi novi opis
sastojina, prorednu osnovu i osnovu sjeća
po uređajnim razredima za tipske sastojine
i odgovarajuće ophodnje (sječna zrelost).


III. Ustanoviti rezultate dosadanjeg
gospodarenja na osnovu materijalne evidencije
iskorištenih drvnih masa, te dati
ocjenu dosadanjeg gospodarenja i uspjeha
poslovanja.
IV. Ocijeniti i kritički prosuditi umjesnost
dosadanjih propisa elaborata i odstupanja
od njih.
Obzirom na dosadanju praksu i obim
radova kod t. zv. prvih revizija šumskoprivrednih
osnova trebalo je izvršiti:


Ad I. djelomičnu izm´jeru vanjskih
međa radi arondacije posjeda (prikupljeni,
zamijenjeni, dodani ili drugom organu
ustupljen posjed). Prema naprijed citiranom
ova Sekcija je izvršila prve »revizije
« osnova u ovim gosp. jedinicama:
»Apatovački Kalnik« površine 2.270 ha
šumarije Križevci u kojoj je snimljeno 37
km vanjskih međa, »Kosturač« površine
1460 ha šumarije Zabno 7 km, »Jasenačka
Kosa« površine 2527 ha šumarije Jasenak
— 21 km, »Mesarica — Plavo« površine
2720 ha šumarije Sokolovac — 27 km,
»Šljakovačka Dubrava« površine 4690 ha
šumarije Velika Gorica — 43 km, »Kolačka
« površine 1200 ha šumarije Križevci


— 19 km, »Jazmak-Novakuša — Šikava«
površine 2930 ha šumarije Zabno-Vrbovec
— 4 km ili sveukupno na površini od
21.400 ha sa izmjerenih 182 km vanjskih
međa i utrošenih 52 struč. dana ili na 1000
ha površine oca 9 km vanj. međa i 2,5
struč. dana.
Izmjera unutarnjeg gosp. razdjeljenja
— granice odjela i otsjeka radi ili formiranja
novih odjela ili ispravaka među postojećih
odjela i novog izlučenja sastojina


— granice otsjeka u istim gosp. jedinicama
na površini od 21.400 ha izmjereno
je 969 km unutarnjih granica i utrošeno
243 stručna dana ili na 1000 ha površine
45 km unutarnjih granica i 11 struč. dana.
Pored toga trebalo je u katastru kopirati
katastarsko stanje ili u cijelosti
(tamo, gdje to nije izvršeno prigodom izrade
prve osnove) ili samo nastale promjene
u posjedovnom stanju. Isto tako
gdje je izvršen novi premjer katastra ili
komasacija, trebalo je izvršiti kopiranje
katastralnog stanja, a novi premjer uklopiti
u katastarsko stanje, površine posjedovnog
stanja sravniti sa katastrom, te
utvrditi uzurpacije, dodane ili otpale površine.


Kod nekih elaborata nije bila izrađena
osnovna karta sa katastralnim i posje


153