DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 64 <-- 64 --> PDF |
dovnim stanjem, već su matrice izrađene kopiranjem starih kopija na ozalitu, što je uzrokovalo netačnost u površinama radi usuha i metode rada (kopija kopije). U pravilu nije se diralo u gosp. podjelu na odjele radi kontinuiteta evidencije, no svuda tamo gdje se posjed arondacijom ili otkupom ili udstupanjem drugom organu upravljanja u većoj mjeri mijenjao prišlo se formiranju ili novog odjela ili se ta površina pripojila jednom od najbližih odjela kao poseban otsjek. Unutarnje izručenje sastojinama na otsjeke doživjelo je svuda veće promjene — ili radi konzekventnijeg i detaljnijeg izručenja tipskih sastojina (na pr. veće grupe čistih grabovih panjača u mješovitim sastojinama) ili radi potrebe konverzija ili čistih sječa u svrhu plantažiranja ili opet radi pravilnije primjene sječne zrelosti odnosno ophodnje ,za dotičnu vrstu drveta (na pr. bukove sastojine na gredama unutar mješovitih sastojina hrasta, bukve, graba iz sjemena), ili opet izdvajanje mekih lišćara (topole, johe, vrbe) unutar tvrdih lišćara ili neizdvojene makar i manje sastojine četinjača unutar listača. Tako je već u spomenutim gosp. jedinicama utrošeno na formiranje odjela i izručenje sastojina i obilježbu novih granica odjela i otsjeka 215 stručnjaka ili 10 stručnjaka na 1000 ha. ŠUMSKI FOND U pravilu šumski fond morao se utvrditi ponovno, jer se nije mogao utvrditi čistom računskom metodom (drvna masa na kraju periode = drvnoj masi na početku + prirast — iskorišteno) iz razloga: — što su se detaljnim izručenjem sas tojina formirali novi otsjeci unutar istog odjela s novom površinom i drvnom masom. — što se iz evidencije šumarija, koja ili nije savjesno vođena dakle nepouzdana ili je vođena samo po odjelima, a ne i otsjecima (sve do 1961. god.) ili je vođena na osnovu iskorištene drvne mase (drvna masa nakon sječe naknadnom premjerbom) a ne po doznačenoj brutto drvnoj masi — nije se moglo utvrditi iskorištena brutto drvna masa za protekli period. —i što se »revizija« ne vrši posljednje godine važnosti osnove za I. desetgodište, već po isteku nekoliko godina, a time se uz već unaprijed rečeno jedva može doći do uporabivih pouzdanih podataka na početku II. desetgodišta. — što iskorištene drvne mase putem čišćenja, koje u pravilu ne terete etat prethodnog prihoda ili nisu uopće evidentirane ili su evidentirane kao prethodni prihod. — što iskorištene drvne maše putem šteta po čovjeku redovno nisu evidentirane. — što je drvna masa zaostalih sjemenjaka ili pričuvate u mladim sastojinama redovnp evidentirana kao prethodni prihod. — što se kod doznake i obračuna dvrnih masa nisu rabile iste drvnogromadne tabele (tarife) i isti način obračuna kao kod izradbe osnove radi čega dolazi do znatnijih otstupanja između doznačene mase i one po osnovi. — što je negdje evidencija vođena čas na osnovu drve mase utvrđene naknadnom premjerbom po realizaciji grane 313, čas po doznaci u stojećem, a tehnička drvna masa iskazana bez kore (netto drvna masa) i dr. U spomenutim gosp. jedinicama na radove utvrđivanja šumskog fonda utrošeno je: pomoću primjernih pruga — 1043 km pruga sa 472.440 m3 drvne mase i utrošeno 458 stručnjaka pomoću totalne klupaže: na površini od 4/50 ha sa 1,052.833 stabala utrošeno je 411 stručnjaka ili za oba načina rada 41 stručnjak/dan na 1000 ha površine. PRIRA´ST U starijim osnovama utvrđen je- prirast ili pomoću odgovarajućih prirasnoprihodnih tablica uglavnom njemačkog izdanja, a koje se za naše prilike jedva mogu primjeniti, a tek posljednjih nekoliko godina utvrđivan je mjerenjem metodom izvrtaka prof. Klepca (u svim sastojinama iznad 80 god. starosti). Radi toga prigodom »revizija« u pravilu vrši se ponovno utvrđivanje prirasta metodom izvrtaka prof. Klepca, koja nam daje zadovoljavajuće rezultate za praksu, U spomenutim gosp. jedinicama prirast je utvrđivan na 14.559 izvrtaka na površini od 3.852 ha sa utrošenih 62 struč./dana ili 680 izvrtaka i 3 struč. dana na 100 ha površine. PROREDE Visina proreda odnosno intenzitet proreda u dosadanjim osnovama utvrđivan je na razne načine: po tabelama prirasno- prihodnim, po lokalnim iskustvenim podacima, a najčešće ocjenom taksatora ili u procentualnom iznosu drvne zalihe. Na visinu proreda odnosno intenzitet proreda bilo je do sada najviše prigovora — jednima su prorede previsoke, drugima preniske, no svakako bilo je i opravdanih |