DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 65     <-- 65 -->        PDF

prigovora i izvjesnih rezervi na etatu proreda,
a i često krivih predodžbi o načinu
proređivanja t. zv. visokom proredom po
izvađaču osnova.


Etat proreda bio je opterećen kod nekih
gosp. jedinica i drvnom masom preostalih
stabala iz prethodne sastojine (pojedinačni
zaostali sjemenjaci ili pričuvci
odnosno stara stabla u mladim sastojinama),
a u nekim gosp. jedinicama
znatne drvne mase dobivene čišćenjem
mladih još nenjegovanih sastojina nisu
teretile etat proreda, jer kao takove nisu
bile evidentirane.


Radi takvog stanja i prigovora na intenzitet
proređivanja prišlo se posljednjih
nekoliko godina t. zv. »pokusnim doznakama
« ili na primjernim prugama ili
pokusnim plohama uz suradnju predstav
nika šumarija (gospodarstva) dakle neposrednih
izvršioca proreda, kako bi se dobio
što realniji intenzitet proreda. U spomenutim
gosp. jedinicama izvršena je pokusna
doznaka proreda na površini od
230 ha sa utroškom 79/struč. dana ili 4
struč. dana na 1000 ha.


Radi provjeravanja bonitiranja tla odnosno
sastojina izvršena su mjerenja stabalnih
visina, te je u spomenutjm gosp.
jedinicama izmjereno: 42.403 stab, visina
na površini od 13.963 ha sa utrošenih 216
struč. dana ili 1981. stab, visina sa 10
struč. dana na 1.000 ha.


Iz navedenih konkretnih primjera
nužno se nameće zaključak: da se po obimu
i kvaliteti izvedenih uređajnih radova
u tim gosp. jedinicama ne može govoriti


o »reviziji« šumsko-privrednih osnova u
smislu čl. 58. Općih uputstava iz 1931.
god., već se prve revizije izrađenih poslijeratnih
osnova imade smatrati »obnovom
« šumsko-privrednih osnova u smislu
§ 57. cit. Uputstava.
Prema tome ti troškovi ovakovih »revizija
« šumsko-privrednih osnova ne
mogu biti mnogo niži od troškova izrade
novih redovnih osnova. Tako primjerice
troškovi usluga sekcije za izradu revizija
spomenutih gosp. jedinica u god. 1962. iznosili
su prosječno 1400 Din/ha, a u godini
1963. 1416 Din/ha — dakle troškovi
su praktično neznatno porasli unatoč prelaza
rada sekcija sa statusa ustanove Se


kretarijata na status privredne organizacije
poslovnog udruženja.


Osim navedenog treba još istaći problem,
kojeg važeća postojeća uputstva iz
1931. god. nisu riješila. Naime »revizije«
imadu se izvršiti posljednje godine prije
isteka I. desetgodišta perioda. U praksi
je to jedva moguće, jer služba uređivanja
u sadanjoj organizaciji radeći na dva


kolosjeka nije bila u stanju istovremeno
dovršiti uređivanje još neuređenih šuma
(još cea 5´%> od ukupne površine) i na
vrijeme započeti i dovršiti sve dospjele
osnove za reviziju. Iz tih razloga revizije
zakašnjavaju nekoliko godina, a ima osnova
koje do isteka važnosti još nisu bile
ni odobrene od nadležnih organa, a već su
dospjele za reviziju.


Ovakovo stanje zadaje službi uređivanja
gotovo nepremostive teškoće, jer kod
revizije treba utvrditi ponovno šumski
fond (drvnu zalihu) na početku poluperiode
I/II dakle prve godine II. desetgodišta,
a sama revizija se vrši nakon nekoliko
godina po isteku I/I. Obzirom na nepouzdanu
evidenciju izvršenih sječa i kulturnih
radova kod šumarija rekonstruirati
stanje fonda drvne zalihe izvršenih
radova na prvu godinu 1/2 poluperiode
jedva je moguće a to će biti sve teže i
gotovo nezivedivo što se duže budu odgađale´
prve revizije prvih poslijeratnih osnova.
Radi toga kao i naprijed navedenih
dokumentiranih, činjenica smatram
da bi trebalo.


1.
da se prve revizije prvih proslijeratnih
izrađenih redovnih osnova imadu smatrati
»obnovom« gosp. osnova u smislu
čl. 57. cit. uputstava, te kao takve i
u praksi izrađivati.
2.
Da se početak važnosti ovako revidiranih
osnova ima smatrati ona godina,
kad je revizija (obnova) izvršena, a
ne prva godina 1/2 poluperiode do kad
je osnova trebala biti revidirana.
3.
Da se izrade makar i privremena nova
upustva za uređivanje šuma sa važnošću
za SR Hrvatsku naročito osvrtom
na reviziju osnova, koje će u budućnosti
biti glavni uredajni radovi, koja
bi ovu materiju obuhvatila sa espekta
sadanjih dostignuća nauke i prakse,
te tako mogućila jedinstven stav, a
službi uređivanja dala osnovne smjernice
i direktive za budući rad.


4.
Da se zaoštrj. vođenje evidencije pri
šumarijama, te poveća odgovornost organa
upravljanja, jer se ovi radovi kao
i bilansa poslovanja ne mogu oslanjati
na neurednu i nepouzdanu evidenciju
izvršenih sječa i kulturnih
radova.
5.
Da se novim uputstvima riješi pitanje
obima i kvaliteta elaborata, te obim
svede na potreban minimum, a izostavljanjem
svega onoga što nije neophodno
potrebno izvršiocu osnove ili se
ponavlja (vidi prijedlog potpisanog od
14. I. 1964. god.) smanji obim elaborata,
poveća njegova preglednost, kvalitet i
praktična primjena.
155