DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1964 str. 65 <-- 65 --> PDF |
prigovora i izvjesnih rezervi na etatu proreda, a i često krivih predodžbi o načinu proređivanja t. zv. visokom proredom po izvađaču osnova. Etat proreda bio je opterećen kod nekih gosp. jedinica i drvnom masom preostalih stabala iz prethodne sastojine (pojedinačni zaostali sjemenjaci ili pričuvci odnosno stara stabla u mladim sastojinama), a u nekim gosp. jedinicama znatne drvne mase dobivene čišćenjem mladih još nenjegovanih sastojina nisu teretile etat proreda, jer kao takove nisu bile evidentirane. Radi takvog stanja i prigovora na intenzitet proređivanja prišlo se posljednjih nekoliko godina t. zv. »pokusnim doznakama « ili na primjernim prugama ili pokusnim plohama uz suradnju predstav nika šumarija (gospodarstva) dakle neposrednih izvršioca proreda, kako bi se dobio što realniji intenzitet proreda. U spomenutim gosp. jedinicama izvršena je pokusna doznaka proreda na površini od 230 ha sa utroškom 79/struč. dana ili 4 struč. dana na 1000 ha. Radi provjeravanja bonitiranja tla odnosno sastojina izvršena su mjerenja stabalnih visina, te je u spomenutjm gosp. jedinicama izmjereno: 42.403 stab, visina na površini od 13.963 ha sa utrošenih 216 struč. dana ili 1981. stab, visina sa 10 struč. dana na 1.000 ha. Iz navedenih konkretnih primjera nužno se nameće zaključak: da se po obimu i kvaliteti izvedenih uređajnih radova u tim gosp. jedinicama ne može govoriti o »reviziji« šumsko-privrednih osnova u smislu čl. 58. Općih uputstava iz 1931. god., već se prve revizije izrađenih poslijeratnih osnova imade smatrati »obnovom « šumsko-privrednih osnova u smislu § 57. cit. Uputstava. Prema tome ti troškovi ovakovih »revizija « šumsko-privrednih osnova ne mogu biti mnogo niži od troškova izrade novih redovnih osnova. Tako primjerice troškovi usluga sekcije za izradu revizija spomenutih gosp. jedinica u god. 1962. iznosili su prosječno 1400 Din/ha, a u godini 1963. 1416 Din/ha — dakle troškovi su praktično neznatno porasli unatoč prelaza rada sekcija sa statusa ustanove Se kretarijata na status privredne organizacije poslovnog udruženja. Osim navedenog treba još istaći problem, kojeg važeća postojeća uputstva iz 1931. god. nisu riješila. Naime »revizije« imadu se izvršiti posljednje godine prije isteka I. desetgodišta perioda. U praksi je to jedva moguće, jer služba uređivanja u sadanjoj organizaciji radeći na dva kolosjeka nije bila u stanju istovremeno dovršiti uređivanje još neuređenih šuma (još cea 5´%> od ukupne površine) i na vrijeme započeti i dovršiti sve dospjele osnove za reviziju. Iz tih razloga revizije zakašnjavaju nekoliko godina, a ima osnova koje do isteka važnosti još nisu bile ni odobrene od nadležnih organa, a već su dospjele za reviziju. Ovakovo stanje zadaje službi uređivanja gotovo nepremostive teškoće, jer kod revizije treba utvrditi ponovno šumski fond (drvnu zalihu) na početku poluperiode I/II dakle prve godine II. desetgodišta, a sama revizija se vrši nakon nekoliko godina po isteku I/I. Obzirom na nepouzdanu evidenciju izvršenih sječa i kulturnih radova kod šumarija rekonstruirati stanje fonda drvne zalihe izvršenih radova na prvu godinu 1/2 poluperiode jedva je moguće a to će biti sve teže i gotovo nezivedivo što se duže budu odgađale´ prve revizije prvih poslijeratnih osnova. Radi toga kao i naprijed navedenih dokumentiranih, činjenica smatram da bi trebalo. 1. da se prve revizije prvih proslijeratnih izrađenih redovnih osnova imadu smatrati »obnovom« gosp. osnova u smislu čl. 57. cit. uputstava, te kao takve i u praksi izrađivati. 2. Da se početak važnosti ovako revidiranih osnova ima smatrati ona godina, kad je revizija (obnova) izvršena, a ne prva godina 1/2 poluperiode do kad je osnova trebala biti revidirana. 3. Da se izrade makar i privremena nova upustva za uređivanje šuma sa važnošću za SR Hrvatsku naročito osvrtom na reviziju osnova, koje će u budućnosti biti glavni uredajni radovi, koja bi ovu materiju obuhvatila sa espekta sadanjih dostignuća nauke i prakse, te tako mogućila jedinstven stav, a službi uređivanja dala osnovne smjernice i direktive za budući rad. 4. Da se zaoštrj. vođenje evidencije pri šumarijama, te poveća odgovornost organa upravljanja, jer se ovi radovi kao i bilansa poslovanja ne mogu oslanjati na neurednu i nepouzdanu evidenciju izvršenih sječa i kulturnih radova. 5. Da se novim uputstvima riješi pitanje obima i kvaliteta elaborata, te obim svede na potreban minimum, a izostavljanjem svega onoga što nije neophodno potrebno izvršiocu osnove ili se ponavlja (vidi prijedlog potpisanog od 14. I. 1964. god.) smanji obim elaborata, poveća njegova preglednost, kvalitet i praktična primjena. 155 |