DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 102 <-- 102 --> PDF |
za dendrološke, entomološke ili fitopatološke kolekcije, no nije od manjeg značenja ni za anatomiju, tehnologiju i druge predmete. U stvari nema takove materije koja bi mogla isključiti ovakve kontakte, odnosno gdje oni ne bi imali svoju svrhu. Uzgajanje šuma na pr. je veoma prikladna domena za vršenje demonstracija ili vježbi na pokusnim plohama, koje za tu svrhu osnivaju nastavnici uzgajanja šuma. Nema nikakove zapreke (osim u sadanjem momentu financijske) da se obavezne prakse vrše dijelom na jednom fakultetskom dobru a drugim dijelom na dobru drugog fakulteta. Nastambe, mogućnost ishrane, postojanje obrađenih ploha, sve su to faktori koji omogućuju da ta nastava bude veoma plodna i instruktivna. Mi dosada (osim u ekskurzijama od 1 dana) nismo razmotrili mogućnost da studenti beogradskog fakulteta provedu nekoliko dana na objektima zagrebačkog akulteta u Lipovljanima ili Zalesini, a studenti zagrebačkog fakulteta na Goču. Isto tako postoji mogućnost razmjene sa sarajevskim, ljubljanskim i skopskim fakultetom. Upravo ova razmjena na objektima u raznim ekološkim i tipološkim i dr. uslovima mogu da veoma koriste za bolje shvatanje nekih uzgojnih, eksploatacionih, zaštitnih i drugih momenata. Nije niti namjera ovog izlaganja da iznosi sve mogućnosti ovakvog kontakta pojedinih zavoda, već u prvom redu da ukaže na utilitarnost toga kontakta za nastavu teoretsku i praktičnu. Forme ovakvih kontakata mogu biti raznolike i mnogobrojne, ah u svakom slučaju oni bi bili od velike koristi i za studente i za nastavnike. Mogući prigovor da bi to iziskivalo dosta vremena, kojeg ionako nema dovoljno na raspolaganju, otpada činjenicom da se moderna nastava mora sve više oslanjati na radne elemente (teorija : praksa 1 : ]), a osim toga na oglednim objektima može se vršiti i vrši se teoretska i praktična nastava. Čini nam se da kontakti pojedinih zavoda dobivaju svoju punu vrijednost u nastavi III stepena. Ova nastava iziskuje kvalitetniji nastavni kadar i savremeniju opremu, jer se kandidati uvađaju u samostalni naučni rad a njihova teoretska naobrazba iz pojedinih disciplina mora biti mnogo šira i produbljenija no što je slučaj za 2. stupanj. U pogledu kadra i opreme pojedini zavodi ne stoje jednako pa je ovdje upotpunavanje i koordinacija neophodna i potrebna. Smatramo također da bi se i specijalizacija u inostranstvu trebala samo onda provoditi ako to nije moguće na jednoj od naučnih institucija u zemlji. Daljnji vid kontakta između zavoda ogleda se u koordinaciji nastavnika pojedinih predmeta za izradu nastavnih planova i programa. U krajnjem slučaju, Jugoslavija je jedna zemlja, stručnjaci koji izlaze sa fakulteta nalaze zaposlenje u svim krajevima naše zemlje, pa su nastavnici oni koji zajedničkim kontaktom mogu da ocijene do koje mjere treba da ti programi i planovi diferiraju na pojedinim fakultetima. Ne pretendiram da sam obuhvatio sve što bi trebalo reći o radnom kontaktu između pojedinih zavoda, ali smatram da i ovo malo problema koje sam iznio mogu da posluže kao baza za širu diskusiju. |