DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 107     <-- 107 -->        PDF

(3icaM»ene oi^eSti


20. sjednica U. O. Saveza SDH
Sjednica je održana dne 10. II. 1964. u
Zagrebu.


Na sjednici je razmotren nacrt Pravila
o upravljanju zgradom Saveza i zaključeno
je da se nacrt još dotjera prema
primjedbama članova upravnog odbora i
da to učini komisija u sastavu Mott, Ziviković,
Peiternel. Zatim je razmotreno ipitanje
predlaganja počasnih i zaslužnih
članova. Konstatirano je da je samo Šumarsko
društvo Zagreb dostavilo prijedlog
za 2 člana i da ,su neka društva dostavila
negativne odgovore. Zaključeno je da
komisija u sastavu Cop, Dragišić, Mott i
Peternel izradi prijedlog o počasnim i zaslužnim
članovima. Nadalje je donesen
zaključak da se ne prihvati prijedlog za
objedinjavanje biblioteka Saveza i Instituta
za drvo te Instituta za šumarska isstraživanja,
i to zbog skučenosti iprostora
za sadašnji i pogotovo budući fond knjiga
ovih institucija, te da se pristupi uređenju
biblioteke Saveza prema prijedlogu
koju će dati komisija u sastavu Cvitovac,
Mačešić, Mott, Zivković. Zatim su doneseni
još i zaključci o naknadi za korištenje
dvorane Saveza sa strane Instituta za drvo,
o prodajnoj cijeni knjige J. Šafara
koju štampa Savez i o izvještaju komisije


Q)llale &tcucne teme


o viškovima i mianjlkovima tisikaniica u
ekonomatu Saveza,
21. sjednica U. O. Saveza ŠDH
Sjednica je održana dne 16. IV 1964. u
Zagrebu.
Na sjednici je donesen zaključak da se
redovna skupština Saveza održi u junu o.


g. kada ističe trogodišnji mandat sadašnjem
upravnom odboru te da se prije toga
održi plenum i to između 25. V i 6. VI
o. g. Uz skupštinu će se održati savjetovanje
o temama »Štete ,u šumi od visoke
divljači« inž. Cara i »Gospodarenje prebornim
šumama« za koju će se zamoliti dr
Dekanić da ju obradi. Nadanje je zaključeno
da se ŠIT Hrvatske predlože za zaslužne
članove P. Dragišić, R. Mott i Z.
Potočić, zatim da Savez zajedno sa općinom
Centar donese pravila o upravljanju
zgradom Saveza, izabrani su delegati za
skupštinu SIT Hrvatske, odobrena je pomoć
apsolventima Šumsko-gospodarskog
smjera Šumarskog fakulteta u Zagrebu za
ekskurziju, izabrana je komisija za sastav
primjedaba na prijedlog statuta SITJ
i za sastav prijedloga statuta Saveza, dat
je pristanak na štampanje II izadanja Lovačkog
priručnika i riješena još neka sitnija
pitanja.
PRIMJENA RUČNE PRESE KOD PUNJENJA STABALA


U Šumarskom listu broj 3/4—1962. god.
str. 120. prof, dr Klepac opisao je koje
štete nastaju na živom stablu bušenjem
pomoću Presslerovog svrdla kod ispitivanja
prirasta.


Do primjene opisanog pištolja po konstrukciji
N. SITVUKA u ´pratksi na širokom
frontu nije došlo iz razloga, što je operativa
pokazala premalo interesa za veću
proizvodnju takvih pištolja, a malu naručenu
količinu ne može se izrađivati u serijama,
već pojedinačno, zanatski, prema
prototipu iz kojih razloga su troškovi nabavke
takvog pištolja bili znatni (oko


30.000 d kom.), te do izradbe nije ni došlo.
Nadalje, upotrebom predloženog pištolja
sa krutim voštanim mecima, kako su pokusi
pokazali, ne ispunjavaju se potpuno
rupice nastale bušenjem Presslerovim
svrdlom (jer su unutrašnje stijene rupica
uslijed navoja svrdla neravne — naime
navoji ostavljaju u živom stablu spiralne
rezove i gröbene, koji se iknultim voštanim
metkom ne mogu idealno ispuniti) ili se
uslijed hrapavosti unutarnjih stijena rupice
meci lome ili zaglave, a naročito u
dužim izvricima kod ispitivanja prirasnog
toka stabla.


Radi toga izvršen je pokus upotrebom
ručnih preša (pumpa), koje se upotrebljavaju
za podmazivanje prednjih gibnjeva
(zglobova) kod automobila pomoću tavotne
masti.


Prema priloženoj slici ova ručna pumpa,
odnosno preša, sastoji se od četiri dijela:
suženog dijela cijevi, koja se upire
na oprugu i pomoću koje se kroz unutarnje
otvore u cijevi opetovanim pritiskom
pod tlakom od nekoliko atmosfera utiskuje
mješavina (voćni vosak, laneno ulje
i dezinfekcijsko sredstvo) gustoće poput
tavotne masti u rupicu izbušenu Pressle




ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 108     <-- 108 -->        PDF

rovim svrdlom. Zatim od limenog valjka
suženog konusno pri kraju u suženi, opisani
nastavak sadržaja cea 50 cm3, te čepa
kojim se zatvara limeni valjak, a služi za
potiskivanje mješavine prema suženom dijelu
cijevi i limenog poklopca s rupicom
u sredini za izlazak zraka iz preše.


Ove preše odnosno pumpe mogu se nabaviti
u raznim veličinama, ali je važno,
da nastavak suženog dijela kojim se utiskuje
mješavina u rupicu bude po prilici
istog promjera kao i rupica odnosno jednaka
ili nešto malo veća od debljine Presslerovog
svrdla (0 9 mm).


RUCUA PRLSA 2A ZACUPLJAVAHJE
8UŠ0TIUA OD P0.ESSLEGOWQ
SVQDLA


M




ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 109     <-- 109 -->        PDF

Kod dnevnog učinka od 180—200 izvrtaka
dužine 30 mm za ispitivanje tečajnog
prirasta sa stoj ina potreban sadržaj mješavine
odnosno veličine pumpe trebalo bi
biti:


0,92 X 3,14
= 200 — — 3 =
4


366 cm3 = 0,366 dm3


Mješavina pomoću koje ova preša ispunjava
rupice sastoji se od voćnog voska
(cea 20 dkg čašica), cea 0,5 del lanenog
ulja i 1 paketić DDT praška — daje nam
odgovarajuću gustoću mase poput tavotne
masti. U rano proljeće i kasnu jesen za
hladnijeg vremena mješavina treba biti
nešto rjeđa, a ljeti za toplog vremena gušća.
Laneno ulje daje masnoću i potrebnu
gustoću da bi se preša mogla rabiti, jer je
voćni vosak ljepljiv, te se bez primjese
masnoće lanenog ulja preša ne bi mogla
rabiti.


Ukoliko se ne bi mogla nabaviti preša
sadržaja 0,366 dm3 za jednodnevnu potrebu
i jedno punjenje, tad se masa može lako
puniti tokom rada na licu mjesta, a mješavina
pripremiti za nekoliko dana i nositi
sobom na terenu. Za lakšu upotrebu
na terenu trebalo bi na prešu pričvrstiti
dvije karike, kroz koje bi se provukao remen
za nošenje o ramenu poput puške.


Kod upotrebe radnik treba prethodno
ulaz u rupicu očistiti od čestica kore i
lika, te potom utisnuti ili prisloniti suženi


domaći itciicnl ća6opi6l


ŠUMARSTVO — Beograd
10/12 — 1963. — Vidaiković ML: Međuvrsno
križanje pančićeve omorike sa
sitkanskom smrčom. — Davidović B.,
čeme r ki č M.: Ispitivanje glavnijih fiziäko-
mehanickih svojstava bukve Goča,
ZeUjtoa i Južnog Kučaja. — Fufcarek P.:
Nova hibridna ili prelazna svojstva javora
iz Crne Gore. — Radovanić Z.: Kadrovi
u šumarstvu BiH sa aspekta ekonomike
i proizvodnosti rada. — Stefanović S.:
Hidrološki proračun kod mikroakuimulacija


— Toši ć M.: O nalazu piramidalnog varijeteta
jele u okolini Sjenice. — Pod brežni
k F.: Organizacija zaštite proizvoda
u preduizeću industrije prerade drvedio
preše na rupicu i opetovanim ručnim
pritiskom utiskivati mješavinu tako dugo
u rupicu dok se mješavina ne pojavi na
ulazu rupice, a to je znak, da je cijela rupica
ispunjena mješavinom. Kod pokusa
rupica dužine do 15 cm bila je potpuno ispunjena
mješavinom, što je utvrđeno uzdužnim
presjekom kroz rupicu. Mješavina
ne smije biti prerijetka, jer će se tad jedan
dio iscijediti iz rupice niz deblo, a time
otvor neće biti potpuno začepljen. Vosak
se odmah nakon kraćeg vremena zgusne,
prosuši i zatvori ulaz rupice, te tako sprečava
ulaz gljivica, bakterija i insekata.


Trebalo bi ispitati kakvo bi djelovanje
imalo laneno ulje mješavine na promjenu
tona boje drveta nakon izvjesnog vremena,
jer će jedan dio ulja absorbirati drvo.
Mišljenja smo, da taj utjecaj ne bi bio
znatan, ali svakako manje štetan od promjene
koje izazivaju razne gljivice, bakterije
i insekti na drvu, ako rupice ostaju
otvorene. DDT u mješavini preuzima zadaću
dezinfektora i onemogućava razvoj i
ulaz gljivica u rupice.


Primjenom ovog načina zatvaranja rupica
ne bi se doduše mogle izbjeći deformacije
rasta, koje svako bušenje izaziva,
ali će se sigurno i pratično otkloniti širenje
zaraza putem gljivičnih micelija, te
spriječiti trulenje drveta. Osim toga praktično
je i lako izvodivo u granicama ekonomičnosti,
jer se začepljivanje rupica obavlja
istovremeno, tj. za vrijeme očitavanja
izvrtka po voditelju radova radnik
figurant nakon očitanog promjera stabla
odmah vrši začepljivanje rupica.


Ing. Drago Majer


ta. — Pečo vi ć M.: Prilog razmatranju
introdukcije četinara u bukove prefoorne
šuimie. — Plan šumarstva Srbije za 1964. g.
i mjere za ´njegovo izvršenje. — Poti ć
M.: Rezultati integracije šumarstva i drv.
iind. na teritoriji sreza Niš. — Vladisa vljevi
ć S.: Mere nege i zaštite šumskih
kultura u Francuskoj.
NARODNI ŠUMAR — Sarajevo


1/2 — 1964. — Milenković B.: Teškoće
se otklanjaju. — Bojadžić N.:
Pošuml javan je ogolelih rudničkih zemljišta
tzv. jalovina. — Radovanović Z.
Rezultati jednog početnog ekseprimenta u
đubrenju crnoborove kulture »Buk« kod
Zavidovića. — Fabjani ć B.: Prilog