DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 107 <-- 107 --> PDF |
(3icaM»ene oi^eSti 20. sjednica U. O. Saveza SDH Sjednica je održana dne 10. II. 1964. u Zagrebu. Na sjednici je razmotren nacrt Pravila o upravljanju zgradom Saveza i zaključeno je da se nacrt još dotjera prema primjedbama članova upravnog odbora i da to učini komisija u sastavu Mott, Ziviković, Peiternel. Zatim je razmotreno ipitanje predlaganja počasnih i zaslužnih članova. Konstatirano je da je samo Šumarsko društvo Zagreb dostavilo prijedlog za 2 člana i da ,su neka društva dostavila negativne odgovore. Zaključeno je da komisija u sastavu Cop, Dragišić, Mott i Peternel izradi prijedlog o počasnim i zaslužnim članovima. Nadalje je donesen zaključak da se ne prihvati prijedlog za objedinjavanje biblioteka Saveza i Instituta za drvo te Instituta za šumarska isstraživanja, i to zbog skučenosti iprostora za sadašnji i pogotovo budući fond knjiga ovih institucija, te da se pristupi uređenju biblioteke Saveza prema prijedlogu koju će dati komisija u sastavu Cvitovac, Mačešić, Mott, Zivković. Zatim su doneseni još i zaključci o naknadi za korištenje dvorane Saveza sa strane Instituta za drvo, o prodajnoj cijeni knjige J. Šafara koju štampa Savez i o izvještaju komisije Q)llale &tcucne teme o viškovima i mianjlkovima tisikaniica u ekonomatu Saveza, 21. sjednica U. O. Saveza ŠDH Sjednica je održana dne 16. IV 1964. u Zagrebu. Na sjednici je donesen zaključak da se redovna skupština Saveza održi u junu o. g. kada ističe trogodišnji mandat sadašnjem upravnom odboru te da se prije toga održi plenum i to između 25. V i 6. VI o. g. Uz skupštinu će se održati savjetovanje o temama »Štete ,u šumi od visoke divljači« inž. Cara i »Gospodarenje prebornim šumama« za koju će se zamoliti dr Dekanić da ju obradi. Nadanje je zaključeno da se ŠIT Hrvatske predlože za zaslužne članove P. Dragišić, R. Mott i Z. Potočić, zatim da Savez zajedno sa općinom Centar donese pravila o upravljanju zgradom Saveza, izabrani su delegati za skupštinu SIT Hrvatske, odobrena je pomoć apsolventima Šumsko-gospodarskog smjera Šumarskog fakulteta u Zagrebu za ekskurziju, izabrana je komisija za sastav primjedaba na prijedlog statuta SITJ i za sastav prijedloga statuta Saveza, dat je pristanak na štampanje II izadanja Lovačkog priručnika i riješena još neka sitnija pitanja. PRIMJENA RUČNE PRESE KOD PUNJENJA STABALA U Šumarskom listu broj 3/4—1962. god. str. 120. prof, dr Klepac opisao je koje štete nastaju na živom stablu bušenjem pomoću Presslerovog svrdla kod ispitivanja prirasta. Do primjene opisanog pištolja po konstrukciji N. SITVUKA u ´pratksi na širokom frontu nije došlo iz razloga, što je operativa pokazala premalo interesa za veću proizvodnju takvih pištolja, a malu naručenu količinu ne može se izrađivati u serijama, već pojedinačno, zanatski, prema prototipu iz kojih razloga su troškovi nabavke takvog pištolja bili znatni (oko 30.000 d kom.), te do izradbe nije ni došlo. Nadalje, upotrebom predloženog pištolja sa krutim voštanim mecima, kako su pokusi pokazali, ne ispunjavaju se potpuno rupice nastale bušenjem Presslerovim svrdlom (jer su unutrašnje stijene rupica uslijed navoja svrdla neravne — naime navoji ostavljaju u živom stablu spiralne rezove i gröbene, koji se iknultim voštanim metkom ne mogu idealno ispuniti) ili se uslijed hrapavosti unutarnjih stijena rupice meci lome ili zaglave, a naročito u dužim izvricima kod ispitivanja prirasnog toka stabla. Radi toga izvršen je pokus upotrebom ručnih preša (pumpa), koje se upotrebljavaju za podmazivanje prednjih gibnjeva (zglobova) kod automobila pomoću tavotne masti. Prema priloženoj slici ova ručna pumpa, odnosno preša, sastoji se od četiri dijela: suženog dijela cijevi, koja se upire na oprugu i pomoću koje se kroz unutarnje otvore u cijevi opetovanim pritiskom pod tlakom od nekoliko atmosfera utiskuje mješavina (voćni vosak, laneno ulje i dezinfekcijsko sredstvo) gustoće poput tavotne masti u rupicu izbušenu Pressle |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 108 <-- 108 --> PDF |
rovim svrdlom. Zatim od limenog valjka suženog konusno pri kraju u suženi, opisani nastavak sadržaja cea 50 cm3, te čepa kojim se zatvara limeni valjak, a služi za potiskivanje mješavine prema suženom dijelu cijevi i limenog poklopca s rupicom u sredini za izlazak zraka iz preše. Ove preše odnosno pumpe mogu se nabaviti u raznim veličinama, ali je važno, da nastavak suženog dijela kojim se utiskuje mješavina u rupicu bude po prilici istog promjera kao i rupica odnosno jednaka ili nešto malo veća od debljine Presslerovog svrdla (0 9 mm). RUCUA PRLSA 2A ZACUPLJAVAHJE 8UŠ0TIUA OD P0.ESSLEGOWQ SVQDLA M |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Kod dnevnog učinka od 180—200 izvrtaka dužine 30 mm za ispitivanje tečajnog prirasta sa stoj ina potreban sadržaj mješavine odnosno veličine pumpe trebalo bi biti: 0,92 X 3,14 = 200 — — 3 = 4 366 cm3 = 0,366 dm3 Mješavina pomoću koje ova preša ispunjava rupice sastoji se od voćnog voska (cea 20 dkg čašica), cea 0,5 del lanenog ulja i 1 paketić DDT praška — daje nam odgovarajuću gustoću mase poput tavotne masti. U rano proljeće i kasnu jesen za hladnijeg vremena mješavina treba biti nešto rjeđa, a ljeti za toplog vremena gušća. Laneno ulje daje masnoću i potrebnu gustoću da bi se preša mogla rabiti, jer je voćni vosak ljepljiv, te se bez primjese masnoće lanenog ulja preša ne bi mogla rabiti. Ukoliko se ne bi mogla nabaviti preša sadržaja 0,366 dm3 za jednodnevnu potrebu i jedno punjenje, tad se masa može lako puniti tokom rada na licu mjesta, a mješavina pripremiti za nekoliko dana i nositi sobom na terenu. Za lakšu upotrebu na terenu trebalo bi na prešu pričvrstiti dvije karike, kroz koje bi se provukao remen za nošenje o ramenu poput puške. Kod upotrebe radnik treba prethodno ulaz u rupicu očistiti od čestica kore i lika, te potom utisnuti ili prisloniti suženi domaći itciicnl ća6opi6l ŠUMARSTVO — Beograd 10/12 — 1963. — Vidaiković ML: Međuvrsno križanje pančićeve omorike sa sitkanskom smrčom. — Davidović B., čeme r ki č M.: Ispitivanje glavnijih fiziäko- mehanickih svojstava bukve Goča, ZeUjtoa i Južnog Kučaja. — Fufcarek P.: Nova hibridna ili prelazna svojstva javora iz Crne Gore. — Radovanić Z.: Kadrovi u šumarstvu BiH sa aspekta ekonomike i proizvodnosti rada. — Stefanović S.: Hidrološki proračun kod mikroakuimulacija — Toši ć M.: O nalazu piramidalnog varijeteta jele u okolini Sjenice. — Pod brežni k F.: Organizacija zaštite proizvoda u preduizeću industrije prerade drvedio preše na rupicu i opetovanim ručnim pritiskom utiskivati mješavinu tako dugo u rupicu dok se mješavina ne pojavi na ulazu rupice, a to je znak, da je cijela rupica ispunjena mješavinom. Kod pokusa rupica dužine do 15 cm bila je potpuno ispunjena mješavinom, što je utvrđeno uzdužnim presjekom kroz rupicu. Mješavina ne smije biti prerijetka, jer će se tad jedan dio iscijediti iz rupice niz deblo, a time otvor neće biti potpuno začepljen. Vosak se odmah nakon kraćeg vremena zgusne, prosuši i zatvori ulaz rupice, te tako sprečava ulaz gljivica, bakterija i insekata. Trebalo bi ispitati kakvo bi djelovanje imalo laneno ulje mješavine na promjenu tona boje drveta nakon izvjesnog vremena, jer će jedan dio ulja absorbirati drvo. Mišljenja smo, da taj utjecaj ne bi bio znatan, ali svakako manje štetan od promjene koje izazivaju razne gljivice, bakterije i insekti na drvu, ako rupice ostaju otvorene. DDT u mješavini preuzima zadaću dezinfektora i onemogućava razvoj i ulaz gljivica u rupice. Primjenom ovog načina zatvaranja rupica ne bi se doduše mogle izbjeći deformacije rasta, koje svako bušenje izaziva, ali će se sigurno i pratično otkloniti širenje zaraza putem gljivičnih micelija, te spriječiti trulenje drveta. Osim toga praktično je i lako izvodivo u granicama ekonomičnosti, jer se začepljivanje rupica obavlja istovremeno, tj. za vrijeme očitavanja izvrtka po voditelju radova radnik figurant nakon očitanog promjera stabla odmah vrši začepljivanje rupica. Ing. Drago Majer ta. — Pečo vi ć M.: Prilog razmatranju introdukcije četinara u bukove prefoorne šuimie. — Plan šumarstva Srbije za 1964. g. i mjere za ´njegovo izvršenje. — Poti ć M.: Rezultati integracije šumarstva i drv. iind. na teritoriji sreza Niš. — Vladisa vljevi ć S.: Mere nege i zaštite šumskih kultura u Francuskoj. NARODNI ŠUMAR — Sarajevo 1/2 — 1964. — Milenković B.: Teškoće se otklanjaju. — Bojadžić N.: Pošuml javan je ogolelih rudničkih zemljišta tzv. jalovina. — Radovanović Z. Rezultati jednog početnog ekseprimenta u đubrenju crnoborove kulture »Buk« kod Zavidovića. — Fabjani ć B.: Prilog |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 110 <-- 110 --> PDF |
poznavanja nekih nalazišta Pančićeve omorike na levoj obali Drine. — Fuka r e k P.: Spiralni raspored (pupova krškog crnog jasena. Fitocenološka ekskurzija kroz sjeveroistočnu Foljstou. — Angelov K.: U preduzećima za preradu drveta potrebne su solidne pripreme proučavanja za uvođenje 42-satne radne nedjelje. — Staniši ć R.: Obuka kadrova putem Saveznog centra za osposobljavanje, instruktora u drvarskoj industriji. — Omano v i ć S.: Šume Zlatibora i okolice. — Ber kovi č M.: Hals´tembaek, »ikolijevsika šume «, područje najvećih šumskih rasadnika na svijetu. — Jovančević M.: Šumarska genetika i oplemenjivanje drveća kao predmet posebnog svjetskog kongresa. — Georgijević E.: Internacionalni kolokvij o proučavanju faune na poljoprivrednim kulturama i u šumama. — D u t in a B.: Školovanje sadnica crnog i bijelog bora. — Begovi ć B.: Šumarska stručna udruženja u BiH u prošlosti i sadašnjosti. LES — Ljubljana 1/2 — 1964. Pipa n R.: Ekonomska povezanost šumarstva i drvarske industrije — Slovnik M.: Faktori, koji utječu na opremu strojeva. — Mu riko L.: Iskorišćavanje sirovina u drvarskoj industriji. — Vidi c R.: Moderni ekshaustori. — Deklev a R.: O uimgetnom sušenju lakova. 3 — 1964. Pogačnik L. Uvođenje skraćenog radnog vremena. — Mirko vič M.: Uspjesi i problemi drvarske industrije Slovenije u 1963. g. — Murk o L.: cftcani Mcucni ća6opi6i LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva 3 — 1964. N. A. Bočko: Za daljnji razvitak šumarstva u zoni sovnarhoza. — A. I. Kalninjš: Kemizacija šumoprivređe i znaič´enje drvne sirovine u kemijskoj industriji. — D, I. Derjabin: Uzgoj šuma i oplodne sječe na bazi kompleksne mehanizacije. — N. N. Sv a lov : Analiza proizvodnosti sastojina i njihove dinamike. — G. G. C e n e r : Stvaranje tla na sjecinama i podizanje šuma u Šumskom gospodarsvu Altaja. — A. M. Pinčuk : Skala diferencirane procjene prirodne obnove. — N. N. D e k a t o v: Kemijsko sasušivanje trepatljilke. — E. R. Kisele v 272 O iskorišćavanju sirovina u drvarskoj industriji. — Berli č F.: Sajam pokućstva u Kolnu. — Č e s e n A.: Izgled stručnog radnika u drvarskoj industriji. GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana 3 — 1964. — Funk l L.: Mogućnost razvitka našeg šumarstva u vezi sa sedmogodišnjim planom. — Svetličić A.: O nekim osnovama drvarske industrije u razdoblju do 1970. g. — 2 u m e r L.: Nov prilog k temi »Etat i opskrba drvom«. — Iz prakse: Jubilarna izložba »Šume na Kršu Slovenačkog primorja (Kobe-Arzenšek Katarina). DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb 1/2 — 1964. — Plavšić M., Gol u bovi ć U.: Istraživanje postotnog odnosa pilanakih trupaca po -kvaliteti i klasa jelovih okrajčenih dasaka komercijalnih dužina na bazi pilanskih đehljinskih razreda — podrazreda. — Beni ć R.: Jelove grane kao potencijalna sirovina´ za proizvodnju ploča iverica i vlaknatica te celuloze i papira. 3/4 — 1964. — Grgurić St: Drvarska indutsrija Jugoslavije u svjetlu međusobnih odnosa privrednih djelatnosti. - Krm poti ć I.: Tehnološki proces proizvodnje ploča iverica od usitnjene stabljike konoplje. — Domainko D.: Značaj industrijiskog psihologa za ekonomiku industrijskog poduzeća. — Ham m Đ.: Približni pojednostavljeni način određivanja utroška el. energije i predane meh. energije trofaznih asinhronih i indukcionih elektromotora. i J. P. Z u b o v: Šume Amurske oblasti. — B. G. Levašev: O ofektivnosti melioracije šumskih rasadnika. — N. V. Napalkov : Istraživanje sorta i unošenje perspektivnih vrsta topola u Srednje Povolžje. — V. P. B e 1 j k o v : Herbicidi u njezi šumskih kultura. — L. P. Bobro va: Taljenje snijega i vlažnost tla na poljima pod zaštitom šumskih pojaseva u Kujbiševskom Zavolžju. — Treba detaljnije istražiti požarnu metodu čišćenja sječina. — N. M. Kula kova: Sprečavanje polijeganja borova ponika. — N. K Lev č e n k o : Mikroelementi protiv fuzarioze ariša. — A. A. Rodigin: Osnovni tipovi |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 111 <-- 111 --> PDF |
kompleksnih šum. poduzeća. — V. F. P a rfenov i N. P. Tel eg in: Organizacija kompleksnog gospodarstva za limbine šume u planinama Altaja. — G. M. D emidko : Uporedna ocjena mehanizama primjenjivanih u šumarstvu. — V. I. K orolev : Rotorni ekstirpator za krčenje panjeva u koridorima. — N. V. Hramov: Znalci šumskih radova. — G. Svistun: Izrada glodalica. —A. T k a 1 č u k : Šumari Bjetonusijje povisuj« kvalifikacije. — V. I Ik o n i! ik o v: Bi ološko podlb jeljivan j e kao metoda proreda. — A. I. Li s ačenko : Mala mehanizacija na pošumljavanju dubokih poljskih jaruga. — A. D. Bu r din : Valja ukloniti nedostatke u konstrukciji mehanizma. — O. Laska rev : Prigodom 400-godišnjice ruske knjige. — V. Klecov : Iz historije šumarske štampe. — R. Tumanovski: Prve šumarske publikacije. — T. P. Nekrasov: Nova knjiga o šumskog sjemenarstvu (M. M. Veresin : Lesnoe semenovodstvo. Moskva, 1963). — V. V. S mir nov: Hidrološka uloga poljozaštitnih šumskih pojaseva (A. A. Mol ča nov: Gigrologičeskaja rolj polezascitnyh polos i metodika ee izučenija, Moskva 1962). — J. S. Melehov : Šumarstvo, šumarska nauka i šumarske škole u Švedskoj. — P. A. Sam gin: Primjena arboricida u SAD. MEĐUNARODNI SEMINAR ŠUMARSKIH SPECIJALISTA Progresivne metode inventarizacije šuma, naročito spektrozonalna aerofotosnimka, koju su razradili sovjetski učenjaci i. inženjeri, svraćaju na se pažnju šumara i kartografa čitavog svijeta. Uvažajaću želje vodećih stručnjaka iz niza zemalja Azije i Afrike Međunarodna je org. za ishranu i poljopriv. Ujed. nar. (FAO) organizirala u Sov. Sav. međunarodni seminar o evidentiranju drv. zaliha pomoću aerofotosnimaka. Učesnici su bili stipendisti OUN, specijalisti iz 20 zemalja Azije, Afrike i Evrope (Indija, Indonezija, Burma, Nepal, Pakistan, Japan, Malaja, Cejlon, Iran, Sudan, Nigerija, Gana, Liberija, Siera Leone, Uganda, Grčka, Cipar, Jugoslavija, Poljska i Finska). Naučni rukovodilac bio je dr S. V. B e1 o v. Seminar je trajao od 6. kolovoza do 6. listopada 1963. Seminaristi su najprije slušali ciklus predavanja o aerofotosnimanju šuma, iskorišćavanju tih podataka za sastav kartografskih planova i za ustanovljenje drvnih zaliha. Osim toga razradili su snim ke i vježbali se u načinu njihova dešifriranja. Tom su se prilikom upoznali i sa upotrebom računskih strojeva u sređivanju šuma. Na Šumarsko-tehniiokoj akademiji gostima je izložen način pripremanja kadrova specijalista za uređivanje šuma. Drugo je poluvrijeme proteklo u planinama Kavkaza, gdje su šume u sličnim uslovima kao i one na jugu Azije i Afrike. Veoma korisna i živa bila je diskusija o najvažnijim pitanjima šumarstva i inventarizacije šuma u raznim zemljama. Svaki je učesnik referirao o stanju gospodarenja šumama u svojoj zemlji, o aerofotosnimanju i njegovom iskorišćavanju za inventarizaciju šuma. Pored iznesenog, seminaristi su se upoznali s metodama selekcije i intodukcije novih vrsta drveća za kavkaske uslove i metodom stvaranja šumsko-parkovnog pojasa oko lječilišnag rajona Boiljšie Soči. Tu je pokazan i dendrarij i sutotropslki šuimstoi park. Gosti su vidjeli mnogo novog u oblasti iskorišćavanja aerofotosnimaka i pozitivno ocijenili vodeću ulogu specijalista Sov. Saveza za razvoj teorije i prakse aerofotosnimanja šuma i iskorišćavanja dobivenih podataka u raznim granama šumarstva. Svaki je učesnik na kraju seminara dobio primjerak pregleda lekcija S. V. B e 1 o v a u engleskom. Lesnoe hozjajstvo 1 — 1964. Đ. Knežević GORSKO STOPANSTVO — Sofija 2-1964. Postignuti nas uspjesi obavezuju. — Mas i rov S.: O tekućem prirastu drv. mase u nekim našim bjelogoričnim šumama. — Radkov I., Min kov J.: Glavne sječe u hrastovim šumama. — Z&ključci diskusije o određivanju dimenzija brana. — Geor.giev 2.: Pretkultuire pri rekonstrukciji malovrijednih šumia — izvor sirovina za industriju. — S tefa n o v S., Diimitrov I.: Zioare iza izvoz drva. — Dardano v A.; Održavanje traktora. — Kaludi n K.: Osnovna pravila smolarenija u Sovjetskom Savezu. — Kumče v I.: Usmjeravanje naše naučne djelatnosti u vezi sa tipologijom staništa. 3-1964. Petko v J.: Nedjelja šume i naši zadaci. — Đakov M., G a r e 1 k o v D.: Podizanje mješovitih sastojdna na sunčanim stranama pri rekonstrukciji hrastovih panj´aiča. — Peše v G.: Naiš pokus sa inostranim vrstama drveća. — Damjano v A.: Učešće mekih bjelogoričnih vrata u konverziji panjača u ´mješovite sastojine. — Penev N., Mar i nov M.: 273 |