DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 113     <-- 113 -->        PDF

da li je gnojidba izvršena početkom ili
krajem 1952. godine, ali je navedeno stanje
» krajem« 1961. god.). Pored pojačanog
debljinskog prirasta postojao je i pojačani
visinski, godišnji izbojci bili su duži nego
na stablima u negnojenom dijelu šume.
Također je urod sjemena bio obilniji. I
ovdje se konstatira bolje zdravstveno stanje
sastojine kao i u drugim gnojenim sastojinama,
a posebno se očituju u slabijem
napadu gusjenica (borovog prelca, borove
sovice, smrekovog prelca). Gnojenje
se povoljno odrazilo i u sušnim periodama.
Nastala je promjena i u prizemnoj
flori te je »relativno monotona prizmena
flora postala raznovrsnija i bujnija, pa je
šuma dobila bolji izgled«.


Prema mišljenju autora u ovom slučaju
bilo je značajnije posredno djelovanje
gnojiva od neposrednog. To se posredno
djelovanje očituje u povećanju mikroflore
i mikrofaune u šumskom tlu, dakle humifikatorskih
organizama. U gnojenim sastojinama
razlaganje organske materije
bilo je bolje nego u negnojenim (u kojima
na slabijim bonitetima radi slabog razlaganja
nastaje i sirovi humus), a smanjena
jie i apojnost tla odnosno povećana ralhtosit.


O. Piškorič
SIMPOZIJUM O PARAZITARNIM
BOLESTIMA DRVLJA I O ŠUMSKIM
ŠTETAMA OD INSEKATA


Međunarodna organizacija FAO (OUN)
u suradnji s internacionalnim savezom
instituta za šumarska istraživanja priređuje
u vremenu od 20. do 30. jula ove godine
u Oxfordu (Velika Britanjia) simpozijum
o parazitarnim bolestima drvlja i


o štetama u šumama od insekata, koji su
dobili međunarodno značenje. S obzirom
na orijaške štete, koje na čitavoj zemlji
uzrokuju gljivične infekcije i razaranja
kukaca u šumama a naročito s obzirom
na okolnost, da vještački podignute šume
i kulture pokazuju protiv ovih napadaja
mnogo manju otpornost od prirodnih šuma,
organizacija FAO smatra ovaj sitapozium
kao akciju od dalekosežnog značenja.
Raspravni je materijal podijeljen u
sedatm skupina. U toku je iSilmpoziuma
predviđena i naučna ekskurzija.
(Holz-Zentralblatt, Stuttgart, br. 43/64).


S. F.
AVION U SLUŽBI ZAŠTITE ŠUMA


Gotovo se u svim šumama Švedske, a
njihova površina iznosi ništa manje nego


220.000 km2, vrši nadzorna služba iz uzduha.
Takav je oblik zaštite šuma proistekao
iz aranžmana izimeđu švedskih upravnih
vlasti i državnog aviijatičkog udruženja
(»K.SAK«). Članovi su 24 društava, koja
su sastavni članci »KSAKA-a«, tokom prošlog
ljeta učestvovali u ovim nadzornim
manevrima, a vlasti su im letenja priznale
kao besplatnu praksu. Prelijetanja su
u pravilu vršena dnevno u 18 raznih patrolnih
linija, koje prelaze čitav državni
teritorij Švedske. Rezultati se smatraju
vrlo povoljni, jer je broj požareva i po
njima prouzročenih šteta vrlo smanjen.
Osim toga su utvrđene još i druge prednosti
ove službe pred uobičajenim dosadanjim
metodama čuvanja i nadzora. Režijski
su troškovi ove slube mnogo niži od
od onih do sada kod podržavanja većeg
broja ljudstva i osmatračnica.


Internationaler Holzmarkt, Wien-Berlin,
6/64).
Dr. S. F.


NAPUŠTANJE PILE DANAŠNJEG TIPA


U laboratoriju su univerziteta države
Michigan (USA) dovršeni preliminarni
eksperimenti u cilju izvedbe rezanja trupaca
na daske pomoću vrlo jakih mlazova
vode. Ukoliko definitivni rezultati ovih
pokusa budu pozitivni, mi stojimo pred
napuštanjem dosadanjih strojeva za piljenje.
Glavna je korist ovih mlazeva, koji
moraju imati trostruku brzinu zvuka, u
tome, da posve eliminiraju stvaranje piljevine
(širokog propiljka), koja predstavlja
krupan gubitak na materijalu. Osim
toga se samo rezanje vrši mnogo brže i
preciznije, nego kod upotrebe mehaničkih
tradicionalnih pila.


Prema današnjem stanju istraživanja
vodeni mlazovi imaju oblik tanke plohe
(s debljinom od tek nekoliko desetina milimetara).
Ti se mlazovi bacaju u pravcu
sirovine (trupca) s brzinom od 910 m/sek
(preko 3.200 km/sat). U takvim uvjetima
može udar jednog jedinog mlaza izvršiti
piljenje javorovih dasaka debljine 2 cm.
Da bi se mogla kod mlazeva razviti potrebna
brzina, voda se nalazi pod pritiskom
od 1500 atm. Dosadanja se opažanja
odnose isključivo na laboratorijska istraživanja
i na upotrebu potrebnih kompleksnih
sprava. Za sada je prema tome još
prerano postavljati sigurna predviđanja o
mogućnosti praktične primjene ovog načina
obrade drveta a niti o kalkulaciji te
upoređenju troškova.


(L´Industria del legno, Milano, 3/64).


Dr. S. F.


275




ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 114     <-- 114 -->        PDF

POŠUMLJAVANJE VELIKIH POVRŠINA


POMOĆU HELIKOPTERA


Uvođenje je helikoptera u radove pošumljavanja
u Sjedinjenim Državama Amerike
već pred nekoliko godina prešlo
eksperimentalnu fazu. Jedna poznata šumarska
ekonomija u vremenu od 1956. god.
do danas izvršila zasijavanje helikopterom,
na površini od preko 48.560 hektara
Druga su poduzeća primjenom istog postupka
izvršila pošumjavanja na desecima
tisuća hektara. Kod toga se najviše upotrebljavalo
sjeme duglazije (Pseudotsuga
taxifolia), koje ima visoki procenat klijavosti.
Općenito uzevši, dosadanja praksa
pokazuje, da je pošumjavanje pomoću helikoptera
mnogo ekonomičnije nego pomoću
drugih načina.


Međutim prije nego se postignu povoljni
rezultati, treba riješiti nekoje poteškoće.
Tako je na pr. bilo sjemenje kod
prvih eksperimenata velikim dijelom uništeno
od raznih glodavaca i ptica. Stoga je
trebalo zajedno s bacanjem sjemenja izbacivati
i jedan kemijski preparat, koji će
svojim lošim ukusom odbijati glodavce
a posebno aluminijski prah, koji raspršen
po zasjemenjenoj površini djeluje odbojno
na ptice. Utvrđeno je, da je ovakvo pošumljavanje
najpovoljnije odmah nakon
sječe stare sastojine. Zemljište je tada izgaženo,
razriveno i očišćeno i tim bolje
pripremljeno za prihvat izbačenog sjemena.
Pogodno je i ako se .gjetva vrši
nakon padanja snijega, jer sam snijeg zaštićuje
sjeme a vlaženjem zemljišta omogućuje
lakše prihvatanje i brže klijanje
biljaka. Obično se troši na 1 hektar površine
nešto više od 1 kg sjemena. Kako navedeni
helikopter, upotrebljen za ove svrhe,
može u svom rezervoaru nositi 90 kg
sjemena a u svakom se kilogramu nalazi
oko 95.000 sjemenki, lako je obračunati
veličinu prostora, koji se može pošumiti


za jedan sat letenja. Zasijavanje se helikopterom
vrši u niskim letovima i u jednom
danu može biti zasijano do 400 hektara.


(L´Industria del legno, Milano, 3/64).


Dr. S. F.


AEROSTAT U EKSPLOATACIJI SUMA


Švedski je univ. profesor Ulf. Sund ber
g objavio jednu opširnu studiju u
vezi s upotrebom aerostatskih zrakoplova
za transport oblovine iz šume. Glavna je
poteškoća u današnjem transportu trupaca
u tome, što je mreža saobraćajnih puteva
pa i kod intenzivnog gospodarenja
razmjerno rijetka, što treba svladavati velike
terenske neravnosti i napokon, što je
transport po zemlji uvijek skopčan s izvjesnim
štetama na preostaloj sastojini.
Po shvaćanju navedenog autora mnogo
bolje rješenje predstavlja zračni transport
tj. dizanje trupaca, prikačenih na aerostat,
koji se pomoć u čeličnih užeta upravlja
i vodi do najbližeg kamionskog puta.
Balon lebdi u uzduhu držan od čeličnih
žica a može se pokretati pomoću posebnog
užeta i prenositi terete iz jednog mjesta
na drugo. Vršeni su eksperimenti s jednim
aerostatom tipa, kakvi su u Drugom svjetskom
ratu upotrebljavani kao baraža protiv
napadaja neprijateljskih aviona. Oni
se pune vodikom (volumen oko 5000 m3)
i sposobni su da dignu teret od oko 150 kg.
težine. Pokusi su dali prilično dobre rezultate,
napose u vrijeme bez vjetra. Dok
je balon držao trupce nad zemljom, čelično
ga uže kao vodilica odvodi od mjesta
utovara na mjesto istovara.


S gledišta ekonomičnosti eksperimenti
pokazuju, da upotreba aerostata dovodi do
znatnog povećanja produktivnosti rada.
Istraživanja se praktične primjene nastavljaju.


(L´ Industria del legno, Milano, 3/63).


Dr S. F.