DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 41     <-- 41 -->        PDF

-7 Sve kulture borova na neodgovarajućim staništima uz saobraćajnice koje
mogu da daju celulozno drvo od najmanjeg promjera pa dalje,



Sve kulture smreke na neodgovarajućim staništima, neuspjele, koje su prestale
sa prirastom, a sječom se mogu dobiti sortimanti celuloznag drveta.
— Sve neuspjele kulture topola koje daju celulozno drvo,

Sve degradirane šume jele, smreke, jele i bukve ikoje su podesne za rekonstrukciju
sa brzorastućim vrstama četinara, a nalaze se na nižim nadmorskim
visinama i uz saobraćajne putove.
— Sve
degradirane i slaboproizvođne šume bukve i graba kao i ostalih tvrdih
lišćara koje još imaju toliko drvne mase da mogu da podmire jedan dio
rekonstrukcije ili konverzije,
— Sve
degradirane šume listača koje se nalaze na vrlo plodnim tlima a mogu
da se konverzijom pretvore u plantaže topola ili lišćara u kojima prihodi
poljoprivrednih kultura mogu da podmire jedan dio troškova podizanja.
12.
Problemi korištenja tankog drveta tvrdih lišćara i korištenja graba za
proizvodnju celuloze, predstavljaju osnovne probleme revalorizacije šumskog
fonda republike.
13.
Rentabilitet rekonstrukcije šikara i drugih sličnih formacija degradiranih
šuma na plodnim šumskim tlima kod kojih ne postoji proizvodnja osnivačke
faze, jer je materijal autohtone sastojine koji se mora posjeći bez vrijednosti
zavisi o brzini rasta unesenih vrsta, o dužini turnusa kao i od vremena
kad stignu prvi prihodi proreda koji imaju tržnu vrijednost. Rentabilitet
konverzije spomenutih formacija u plantaže također zavisi o brzini
rasta unesenih vrsta, o dužini turnusa i rentabilnosti poljoprivredne proizvodnje.
Naprotiv rentabilitet konverzije u kulture ubrzanog rasta zavisan
je od istih faktora kao i rekonstrukcija.
14.
Ako je proizvodnja osnivačke faze rentabilna onda je nesumnjivo cjelishodnije
vršiti rekonstrukciju nego podizanje kultura na neobraslim površinama,
jer istovremeno povećavamo obim sječa i snabdijevamo industriju sa sirovinama.
Pitanje pak prednosti podizanja plantaža pred kulturama ubrzanog
rasta četinara ovisi o planskom cilju gospodarenja, ako se radi o proizvodnji
drveta onda kulture ubrzanog rasta imaju nesumnjivo prioritet pred
plantažama.
15.
Kao okvirne vrijednosti proizvodnje na izdvojenoj površini kontinentalnog
područja SRH za rekonstrukcije i konverzije mogu se smatrati slijedeće
vrijednosti:
Ukupna vrijednost
377,41 mlrd. Din 100%


Od
toga


Rekonstrukcije
293,29 mlrd. Din 78


Konverzije
84,12 mlrd. Din 22


LITERATURA


1. Čamite consultatif des refooisaments: Techniques de l´enrichissernent. Paris 1953.
2.
Min. Selj. Hoizj. USSR: Tehničaskie ukazanija po ispra vi jeniju i zaimene maloicanih
naaaždenij v lesoistepi USSSR. Harkov 1955.
3.
P. Allouard: Les conditions d´utilisatioin das bois fauillus dans la ipapetrie en
France. R. F. F. 9—10. 1955.
4.
P. Allouard: Comment developper la production des bois feullus repondant aux
besoins de la papetrie. R. F. F. 11. 1955.