DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 33     <-- 33 -->        PDF

KAKVOĆA BUKOVOG MLADIKA U SASTOJINAMA
DINARSKIH PLANINA


Institut za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


J. ŠAFAR
U novije doba sve više prodire zahtjev da se na području prebornih šuma
Hrvatske odrede racionalniji načini gospodarenja. U vezi s time jest problem
oblikovanja bukovih sastojina. U prijašnjim radovima upozorili smo da
se u prebornim oblicima tih sastojina ne može proizvoditi tako dobra
kakvoća stabala kao u raznodobnim i jednodobnim oblicima, i preporučili
skupinasto gospodarenje. Naš je institut odlučio da ispita ispravnost
te postavke. Ova je rasprava jedan od priloga rješavanju navedenog problema.
Radovi su obavljeni u okviru plana Savjeta za naučni rad Hrvatske; financirao
ih je Fond za naučni rad Hrvatske.


Istraživanja su izvršena na primjernim plohama u ovim područjima i šumskim
zajednicama: 1. Sjeverni Velebit, Fagetum montanum, 2. Srednji Velebit,
Blechno-Fagetum (prov.), 3. Risnjak, Fagetum seslerietosum, 4. Velika Kapela,
Fagetum montanum. Za utvrđivanje kakvoće izabrano je ukupno deset skupina
bukovog mladika: četiri pod sklopom krošanja u bukovim sastojinama
(la, 2a, 3a, 4a), četiri pod otvorima sklopa također u bukovim sastojinama
(lb, 2b, 3b, 4b), jedna pod sklopom pretežno čiste jelove sastojine (a), jedna
u skupini koja je bila potisnuta zbog zakašnjelog sijeka oplodne sječe bukve (b).
Podaci snimanja nalaze se u tabelama 1—7 i u crtežu.


UVOD


Mlad i narašta j razvrstavamo u dvije kategorije:


— podmladak, do visine 1,30 m iznad tla,
— mladik, od 1,30 m visine do debljine oko 10 cm pr. pr.
Obrazloženje takvom razvrstavanju dali smo god. 1958. U tom obrazloženju
navedeno je, ukratko, ovo: mladi naraštaj u dobi mladika vertikalno i
horizontalno prelazi u sve jaču borbu za osvajanje prostora; drveće se u toj dobi
života u međusobnoj borbi, snažno diferencira po biotskim položajima, tj. na stabla
nadstojna, srednjostojna i podstojna; jače je međusobno potiskivanje; brže je visinsko
prirašćivanje i brže čišćenje debla od grana.


Prema tomu, važnije je da se istraživanja mladog naraštaja provode u dobi
mladika nego u dobi podmlatka kada su stabalca nejaka, pod utjecajem raznih abiotskih
i biotskih činilaca okoline često stradavaju od »dječjih bolesti«, pa im je potrebna
zaštita.


U području Dinarida, mladik se razvija pod sklopom i pod otvorima sklopa.
U toj dobi mladom naraštaju nije potrebna zaštita; dapače, zaštita je posred




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 34     <-- 34 -->        PDF

stvom sklopa krošanja odraslih nadstojnih stabala suvišna; može biti i štetna,


jer onemogućuje normalan razvitak jedinki i čitavih skupina mladika.


Kolika je, stvarno, štetnost predugog zasjenjivanja, to nije istraženo. Zato


je potrebno da se — u vezi s problemom oblikovanja sastojina — ispita kakvoća


općenito i po pojedinim kriterijima kakvoće za mladik koji se nalazi pod


sklopom krošanja nadstojnih stabala i za mladik u otvorima sklopa.


1. Metodika rada
Budući da je mladik obilniji pod prorijeđenim sklopom i pod otvorima sklopa,
primjerne plohe za istraživanje kakvoće mladika izabrane su u rijetkim i progaljenim
dijelovima sastojina: uglavnom u sastojinama u kojima smo položili primjerne
plohe za istraživanje kakvoće odraslog drveća. Dvije plohe mladika, kako je već
navedeno, položene su izvan tih sastojina: jedna u jelovoj sastojini s podstojnim
slojem bukve, a druga u bukovoj sastojini u kojoj je izvršen zakašnjeli konačan
sijek skupinaste oplodne sječe u odrasloj sastojini.


Površina svake primjerne plohe bila je 30—45 m2. Površina i oblik plohe ovisili
su o površini koju zaprema istraživana skupina mladika. Sve skupine bile su gustog
obrasta i potpunog sklopa. Visina stabalaca gornjeg sloja bila je prosječno oko
1,5—2 m, a nadstojnih jedinki (nadrasta) do 2,5—3,5 m.


Po biotskom položaju, stabla su razvrstana na tri kategorije. U gornji sloj
uvrštena su stabla nadstojna i međustojna; u donji sloj, sva ostala stabla. Budući
da je u svakoj skupini mladika bilo pojedinačnog nadrasta, koji se nije mogao uvrstiti
u gornji sloj, ovakve jedinke su unesene u posebnu kategoriju.


Svako stablo ocijenjeno je kvalitativno po izgledu. Utvrđene su tri kategorije
kakvoće. U kategoriju »dobar« uvrštena su ona stabla koja su od dna do vrha bila
pravna, bez rašlje i s finim granama. U kategoriju »loš« uvrštena su ona stabla koja
su bila posve nepravna, s rašljom, koljenastim deblom, s grubim (jakim) granama i
grmolika. U kategoriju »srednji« kvalitet uvrštena su ostala stabla.


Da se potpunije odredi kakvoća stabala, na svakom su stablu posebno utvrđene
i ove pojave: pravnost debla, oblik krošnje (naročito s obzirom na kut i veličinu
grana), oblik vrha (naročito u vezi s utjecajem zasjene i mrazova) i rašljavost. Za
oblik krošnje i vrha određene su tri kategorije: dobar, srednji i loš; za pravnost
debla, s obzirom na važnost tog kriterija kakvoće stabla, pet kategorija: odličan,
dobar, srednji, loš i pokvaren; za rašljavost, tri kategorije: bez rašlje, s jednom
rašljom i s dvije rašlje.


Na taj način je znatno smanjen subjektivan utjecaj kod ocjene kvalitete. Smanjen
je taj utjecaj i tako da su po dvije plohe, parnjaci (pod sklopom i u otvoru
sklopa), položene u prosječno istom staništu i da su međusobno bile malo udaljene.


2. Odnos broja stabala po biotskim položajima
Različiti su etnološki utjecaji na mladiku stvorenom pod rijetkim sklopom
i u otvoru sklopa. Ipak, otvori nisu tako veliki da odraslo drveće krošnjama
i korijenjem ne bi utjecalo na međusobnu borbu stabala mladika za prostor,
pa se ova okolnost stvarno i odrazila na odnosu broja stabala po životnim položajima
(v. tab. br. 1).


Na temelju procentualnih podataka tabele br. 1 može se zaključiti, prije
svega, ovo: broj stabala nadrasta nešto je veći u skupini mladika pod sklopom
nego u skupini pod otvorom sklopa. Pojava se razvila zato što su pod sklopom
već ranije bile jedinke (podrast) koje su se, nakon jačeg otvaranja sklopa, razvile
u predrast; poslije obilnijeg naplođenja, predrast je dobio, u odnosu na
čitavu razvijenu skupinu mladika, položaj nadrasta.


Značajnih razlika u broju stabala gornjeg i donjeg sloja, prosječno, nema.
Bitno je kakve su razlike u kakvoći stabala nadrasta i gornjeg sloja.


308




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Tab. br. 1


"Vo broja stabala po biotskim razredima


Ploha nadrast u gornjem sloju u donjem sloju


a) pod sklopom
la 20 24 56
2a 20 49 31
3a 16 35 49
4a 21 46 33


a 9 42 49


b) u otvoru sklopa
lb 11 30 59
2b 18 52 30
3b 17 43 40
4b 15 47 38


b 10 36 54


KAKVOĆA BUKOVOG MLADIKA


dobar
srednji
1 1 /os


Y/////A


I [


POSLIJE ZAKASNJELE
BUKVE JELE


POD SKLOPOM POO SKLOPOM POD OTVOROM


SKLOPA Of´LODME SJEČE


3. Opća kakvoća stabala
Kakvoća mladika pod sklopom {tab. 2, graf). Značajan je procentualno
veoma malen broj dobrih stabala; pod sklopom jele manji nego pod
sklopom bukve.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Kakvoća mladika — općenito, u B/o broja stabala
Tab. br. 2
Ploha dobra srednja loša
a) pod sklopom
la 8 34 58
2a 9 55 36
3a 8 36 56
4a 13 60 27
a 7 53 40
b) u otvoru sklopa
lb 27 45 28
2b 30 58 12
3b 25 50 25
4b 31 50 19
b 19 47 34


Kakvoća mladika u otvoru sklopa (tab. 2, graf). Značajno
je da je procentualno više dobrih stabala u skupinama koje su više-manje
normalno oslobođene lošeg utjecaja drveća matične sastojine nego u skupini
u kojoj je izvršen zakašnjeli konačan sijek oplodne sječe. Mnogo je veći broj
stabala loše kvalitete u potiskivanoj skupini mladika nego u onima nad kojima
je sklop pravodobno bio otvoren. Stabalca pod rijetkim sklopom, u borbi za
prostor, prenaglo razvijaju široke krošnje, debljina im je razmjerno malena,
pa se nakon zakašnjelog oslobođenja ne mogu normalno razvijati. Odatle je
velik broj loših stabala, malen broj dobrih i smanjen broj stabala srednje
kvalitete.


Odnos kakvoće mladika pod sklopom i u okviru
sklop a (usporediti grafove). Veoma je značajna činjenica da je dobrih stabala
dva do tri puta procentualno više u skupinama mladika oslobođenim od
konkurencije drveća matične sastojine nego u skupinama koje se razvijaju
pod utjecajem nadzemnog i podzemnog sklopa jakog drveća. Broj loših stabala
procentualno je veći i mnogo veći u skupinama pod sklopom nego u skupinama
pod otvorima sklopa.


Prema tomu, bolji je prosječni kvalitet stabala
bukovog mladika koji se stvarao u otvorima sklopa
nego onog pod sklopom. Kod podmlađivanja bukve u području
prebornih šuma treba dakle, provoditi skupinastu oplodnu sječu, odnosno sistematski
oslobađati mladi naraštaj od konkurencije loših stabala nadstojnog
drveća.


4. Pravnost debla
Od tehničkih svojstava drveta, pravnost debla je jedno od najvažnijih.
Makar se od dobe podmlatka i mladika do dobe letvenjaka, u toku debljinskog
prirašćivanja, zakrivljenost debla može i znatno popraviti, ipak taj kriterij
kakvoće (kad se podaci kompariraju za razne mikroekološke okolnosti što ih
stvara gustoća i struktura sklopa sastojine) objektivno može odraziti dobre i
loše utjecaje raznih sredina u kojima se organizmi razvijaju.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 37     <-- 37 -->        PDF

U pril. tabeli br. 3 izneseni su procentualni podaci o pravnosti za skupine
mladika odraslih u sastojinskim sredinama koje su navedene u prethodnom
poglavlju u općoj kakvoći stabala.


Tab. br. 3
Pravnost debla, u ´% broja stabala


Ploha odlična dobra srednja loša pokvarena
a) pod sklopom
la 2 24 30 25 19
2a 10 57 27 5 1
3a — 19 36 29 16
4a 6 34 30 20 10
a 7 23 38 23 9
b) u otvoru sklopa
lb 15 22 37 16 10
2b 25 41 25 7 2
3b 12 29 35 18 6
4b 16 49 29 6
b 25 30 31 12 2


U skupinama koje su uzrasle pod sklopom procentualno mnogo je manji
broj odlično pravnih stabala. Skupine u otvorima sklopa imaju prosječno tri
do četiri puta više odličnih stabala nego one pod sklopom. Isto tako, ali u obratnom
smislu, postoje odnosi kakvoće što se tiče stabala pokvarene pravnosti;;
nešto manje su razlike u odnosu broja stabala loše pravnosti; ali ipak značajne,
jer pokazuju koliko je bolja kvaliteta stabala uzraslih u otvorima sklopa.
Odnosi u broju stabala dobre i srednje pravnosti u prosjeku su više-manje
podjednaki.


Dakle, nema sumnje da je pravnost stabla bukovog mladika bolja u skupinama
razvijenim u otvorima sklopa nego pod sklopom.


Interesantno je da je u jelovoj sastojini s podstojnim bukovim mladikom
procentualno veći broj stabala srednje do pokvarene pravnosti i manji broj
stabala dobre i odlične pravnosti nego u bukovim sastojinama. Ova je pojava
opažena i drugdje. Razlog toj pojavi treba tražiti u različitosti strukture i gustoće
sklopa jelovih i bukovih sastojina.


5: Rašljavost stabla
Pojava rašalja može biti posljedica genetske konstitucije. Povod stvaranju
rašalja su najviše mrazovi koji unište terminalni izbojak, te zatim njegovu
funkciju preuzmu latentni izbojci. Rašlje se mogu stvoriti i pod utjecajem zimskih
pozeba i pod utjecajem mehaničkih oštećenja kod sječe i izvlačenja drva
(naročito na pojedinačno uzraslom mladiku prebornih sastojina), zatim pod
utjecajem mokrog snijega, zaleđenih kiša i leda. Rašlje se više pojavljuju u
starijoj dobi drveća nego u mlađoj kad mladi naraštaj raste u gušćem sklopu
i tako sprečava potpun razvitak (prikrivene) rašlje, jer zbog gustog sklopa pojavljeni
krak rašlje ponajviše odumre.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 38     <-- 38 -->        PDF

U pril. tabeli br. 4 izneseni su procentualni podaci o rašljavosti stabla za
iste plohe bukovog mladika kao i u prijašnjim poglavljima.


Na temelju tih, podataka može se zaključiti da u bukovim mladićima prosječno
nema značajnih razlika u rašljavosti stabala uzraslih pod sklopom ili u
otvorima sklopa bukovih sastojina.


Tab. br. 4
Rašljavost debla, u */o broja stabala


Ploha nema 1 rašlja 2 rašlje


a) pod sklopom
la 63 37 —
2a 72 25 3
3a 58 36 6
4a 71 25 4
a 66 30 4
otvoru sklopa
lb 46 40 14
2b 86 14 —
3b 68 27 5
4b 66 33 1
b 72 24 4


Bukov mladik pod sklopom jelove sastojine u pojavi rašljavosti donekle
se razlikuje od onog u bukovim sastojinama: razmjerno je velik broj stabala
bez rašalja. Razlog toj pojavi može biti što jelove suhe grane s nadstojndih
debelih stabala ne otpadaju u komadima kao suhe grane listača nego se postepeno
razgrađuju.


Značajno je da je u skupini mladika bukove sastojine, u kojoj je izvršen
zakašnjeli konačan sijek oplodne sječe, broj stabala bez rašalja razmjerno
velik, odnosno broj stabala s rašljama razmjerno malen. Razlog toj pojavi može
biti ili manji utjecaj mrazova. ili pojačana borba za vertikalne prostore u
kojoj je postanak rašlje eliminiran većim visinskim prirastom lateralnog izbojka
koji preuzima funkciju terminalnog.


6. Oblik krošnje
Krošnja se oblikuje pod utjecajem interakcije nasljedne sklonosti i okoline.
Što mladi naraštaj ima povoljnije okolnosti za razvitak, stabla razviju
bolje krošnje, pa im je bolji rast i prirast, veća konkurentska snaga u borbi
za prostor.


Prema podacima pril. tabele br. 5, oblici krošanja mladika pod sklopom
mnogo su lošiji nego u mladiku koji se razvio u otvorima sastojine: relativno
je malen broj stabala dobrih krošanja i velik broj stabala loših krošanja u
mladiku pod sklopom.


U jelovoj sastojim, bukov mladik razvio je bolje krošnje nego u bukovim
sastojinama pod sklopom. Naprotiv, velike se razlike pokazuju kad se razmatra
mladik uzrastao pod utjecajem preduge oplodne sječe u odnosu na onaj koji se




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Tab. br. 5


Oblik krošnje, u °/o broja stabala


Ploha dobar srednji loš


a) pod sklopom
la 23 28 49
2a 21 47 32
3a 25 61 14
4a 45 41 14
a 37 41 22
otvoru sklopa
lb 54 32 14
2b 63 29 8
3b 49 42 9
4b 31 57 12
b 19 31 50


razvijao slobodnije. Predugo zasjenjivanje, makar i uz povremeno otvaranje
sklopa, utjecao je da je mladik koncentrirao prirasni potencijal na osvajanje
viših prostora sastojine (to je jedno od važnih bioloških svojstava agresivne
bukve). Posljedica je da su se krošnje premalo ili loše razvijale, mnogo lošije
nego i u mladiku pod trajnim sklopom nadstojnih krošanja.


Dakle: da bi se krošnje dobro oblikovale, potrebno je da se mladi bukov
naraštaj razvija što više u otvorima sklopa i da se pravodobno oslobađa od
lošeg utjecaja nadstojnih susjeda. *


7. Oblik stabalnog vrha
Pod pojmom »oblik vrha stabla« smatramo pojave pravilnosti odn. nepravilnosti
stožastog građenja krošnje. Naime, kad okolina sprečava da stablo
normalno prirašćuje u visinu, razviju se široki oblici najgornjeg dijela krošnje.
Takva krošnja može razviti kišobranast oblik, čak i tanjurast, pa se ta pojava
odrazuje i na kakvoći stabla. Budući da smo tu pojavu već ranije opazili,
smatrali smo potrebnim da je istraživanjima, numeričkim podacima, dokažemo.


Podaci sakupljeni mjerenjem na navedenim plohama potvrđuju rezultate
opažanja (v. pril. tab. br. 6). Oblici vrhova stabla u mladićima pod sklopom
mnogo su lošiji nego u mladićima uzraslim u otvorima sklopa. Razmjerno
veoma velik je broj dobro oblikovanih vrhova stabala u slobodno razvijenim
mladićima.


Značajnija je i pojava da stabla bukovog mladika pod sklopom jelove
sastojine razviju nešto bolju kakvoću vrha nego pod sklopom bukovih sastojina;
razlog je toj pojavi vjerojatno što je horizontalna projekcija jeline krošnje
manja nego bukove krošnje istog promjera.


8. Odnosi kakvoće stabala po biotskim slojevima
Kad se njegovanje obavlja intenzivnije, nisu dovoljni prosjeci opće kakvoće
stabla, već je potrebno da se izvrši dublja analiza. Takva analiza može pokazati
u kojem životnom sloju ima više bolje oblikovanih stabala, pa se na te




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Tab. br. 6


Oblik stabalnog vrha, u /« broja stabala


Ploha dobar srednji loš
a) pod sklopom
la 25 23 52
2a 5 20 75
3a 19 23 58
4a 26 38 36
a 28 26 46
b) u otvoru sklopa
lb 30 30 40
2b 52 34 14
3b 39 29 32
4b 35 35 30
b 34 32 34


melju rezultata mogu odrediti detaljnije smjernice za njegu mladog naraštaja,
ili barem da se upozori koji su životni položaji u toj dobi drveća kod njegovanja
stabla važniji.


a) odnos broja stabala


U pril. tabeli br. 7 izneseni su procentualno podaci o općoj kvaliteti za
nadrasla stabla te za stabla gornjeg i donjeg sloja skupine bukovog mladika.
Iz tih se podataka može razabrati ovo:



razmjerno je velik broj stabala u gornjem sloju većine skupina u otvorima
sklopa, veoma malo u nadrastu;

veći se broj stabala nadrasta nalazi u skupinama stvorenim pod sklopom;
naprotiv, onaj mladik koji se stvorio u otvorima sklopa jednoličnije
se stvara i razvija te ima manji broj stabala nadrasta;
Prema tomu, iz biološko-uzgojnog gledišta bolji je onaj mladik koji se razvija
pod otvorima sklopa nadstojnih stabala, nego pod sklopom.


Tab. br. 7


Opća kakvoća po biotskim slojevima, u */e broja stabala


a) pod sklopom, ploha br.


la 2a 3a 4a
d s 1 ukp d s 1 ukp d s 1 ukp d s 1 ukp
Nadrast
Gor. sloj
Donji sloj
8 51316
7
11
40
20
24
56
2
3
4
73810
11
8
17
20
49
31
4
3
1
5
15
16
7
17
32
16
35
49
2
6
5
113217
8
8
11
21
46
33
b) u otvorulb
sklopa , ploha br.
2b 3b i


4b
Nadrast
Gornji sloj
Donji sloj
1
5
21
41427
6
11
11
11
30
59
5
19
6
123016
1
3
8
18
52
30
6
12
7
7
24
19
4
7
14
17
43
40
4
19
8
82319
3
5
11
15
47
38


dobar, s = srednji, 1 = loš kvalitet, ukp = ukupno




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 41     <-- 41 -->        PDF

b) Odnos kakvoće stabala


Na temelju podataka iste tabele može se zaključiti ovo:



kakvoća nadrasta prosječno je bolja u skupinama mladika koji se razvija
u otvorima sklopa;

kakvoća stabala gornjeg sloja bolja je, također, u ovim skupinama koje
rastu u otvorima sklopa;

kakvoća stabala donjeg sloja je mnogo bolja u mladićima stvorenim
u otvorima sklopa;

kakvoća stabala gornjeg sloja je bolja nego kakvoća stabala donjeg
sloja.
ZAKLJUČAK


Na temelju razmatranja brojčanih podataka o kakvoći bukova mladika
može se, u vezi s problemom oblikovanja bukovih sastojina, zaključiti ovo:


1. stabla mladika, koji se stvarao u otvorima sklopa nadstojnih stabala, u
prosjeku su kvalitativno bolja nego ona pod sklopom krošanja;
2. da bi se još više povećala kakvoća mladika stvorenog u otvorima sklopa,
treba ga pravodobno oslobađati od lošeg utjecaja nadstojnog drveća.
Prema tomu, iz gledišta razvitka mladog naraštaja prebomi oblik (u kojemu
su i stabla mladog naraštaja pojedinačno ili nejednolično rastresena na
čitavoj površini) ne može se za bukove sastojine smatrati racionalnim. Zato,
kad je potrebno da se proizvodi što više dobro oblikovanih stabala, treba novi
bukov naraštaj stvarati i uzgajati što više u skupinama. Tokom prirodne selekcije,
u skupinastoj strukturi razvije se veći broj dobrih stabala nego u pojedinačnoj,
pa se i u umjetnom odabiranju i njegovanju može postići veći uspjeh.
U daljnoj sekvenci, već nas i ovi zaključci dovode do mišljenja da u bukovim
sjemenjačama dinarskog područja treba što više uvoditi skupinasto gospodarenje;
pogotovu zato što su, pod utjecajem raznovrsnih prirodnih i privrednih
okolnosti, oblici i sastavi tih sastojina ponajviše vrlo raznovrsni.


Die Qualität des Buchenaufwuchses in den Beständen des Dinara-Massifs


ZUSAMMENFASSUNG


Auf Grund seiner Beobachtungen stellte der Autor in seinen früheren Arbeiten
fest, dass in Buchenbeständen — die in Plenterbetriebsformen bewirtschaftet werden


— nicht so hochwertige Baumstämme erzeugt werden können wie in den schlagweisen
Hochwaldbetriebsformen. Um diese Voraussetzung zu beweisen, unternahm
der Autor eine Reihe von Untersuchungen in den Waldassoziationen Fagetum seslerietosum
und Blechno-Fagetum. Dies stellte den ersten Beitrag zu diesen Forschungen
vor und man konnte daraus hauptsächlich den folgenden Beschluss ziehen: der
erwachsene Jungbestand entwickelt qualitätsmässig bessere Stämme in den aufgebrochenen
Lücken des Bestandesschlusses als unter dem Schluss.
Auch vom Standpunkt der Entwicklung des Aufwuchses kann der Plenterwaldbetrieb
in Buchenbeständen nicht als rationell angesehen werden. Die Verjüngung
sollte in grösseren Gruppen vorgenommen werden. Darum sollte man in allen jenen
Gebieten, wo ein stärkerer Bodenschutz nicht erfordelich ist, allmählich vom Plenterwaldbetrieb
zum Femelschlagbetrieb übergehen.