DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 47     <-- 47 -->        PDF

QSllale Steuerte teme


ORGANIZACIJA SLUŽBE UREĐIVANJA SUMA
U NOVIM UVJETIMA INTENZIVNE I NAPREDNE
ŠUMSKE PRIVREDE


Ing. MATOTA IVO


t


UVOD


Napis u Šumarskom listu br. 3-4/64. ing Drage Majera »Da li revizija ili
obnova šumsko-privrednih osnova« samo je ponovo započeo stalno aktulenu
temu o mjestu i ulozi službe uređivanja šuma u novim uslovima intenzivne i
napredne šumske privrede. Posljednje savjetovanje u okviru godišnje skupštine
Saveza šumarskih društava Hrvatske krajem mjeseca lipnja u Karlovcu


o temi povećanja sječivog etata u postojećim šumama, ponovo je stavljeno u
prvi plan pitanje sprovođenja sadanjih — važećih šumsko-privrednih, gospodarskih
osnova, a sa time je i usko povezana rasprava o mjestu i ulozi službe
uređivanja šuma u ovakvim, novim uslovima.
Želeći doprinijeti rješavanju ove vanredno važne aktuelne problematike,
niže navedeno izlaganje obrađuje jednu varijantu o mjestu i ulozu službe uređivanja
šuma, sa dijelom poslova ih kompletne, u okviru privredne organizacije
šumskog gospodarstva. Poželjno je, da se nađe još stručnjaka, koji bi
iznošenjem još i novih varijanti za rješavanje ove aktuelne problematike, pripomogli
najboljem i najpraktičnijem rješenju o mjestu i ulozi vanredno važne
službe uređivanja šuma.


I. Razvoj i sadanja organizacija službe uređivanja šuma
u odnosu na šumska gospodarstva
Osnivanjem šumskih gospodarstava u toku 1960. godine sa statusom privredne
organizacije, bitno se izmijenila sveukupna struktura organizacije šumarske
službe u našoj republici. S tim u vezi nužno se mijenja karakter i
značaj ostalih šumarskih službi, ustanova i poduzeća, koji vrše pomoćne djelatnosti
uz šumarsku operativu. To je u prvom redu služba uređivanja šuma,
koja po svojoj projektantskoj i kontrolnoj funkciji spada među najvažnije
pomoćne službe šumarske operative, a često je i njen nerazdvojni dio.


Baš taj prilično nejasni ali naglašeni dvojaki mornenat službe uređivanja
šuma uzrokom je, da se i ona u novim uvjetima šumarske operative našla na
raskrsnici u traženju čim elastičnijeg prilagođivanja novonastaloj situacija i
još veće važnosti i potrebe za njezinim uslugama šumarskoj operativi. Pojavilo
se normalno, logično i sasvim aktuelno pitanje: »Gdje je mjesto službi uređivanja
šuma u šumskoj privredi«? Karakter njezine djelatnosti omogućava
postavljanje dviju teza, kojima se može jednako opravdati njezino uključivanje
u operativu, kao i strogo naglašenu njezinu nezavisnost od te iste
operative«.


S obzirom, da je za zadatak ovog napisa uzeta obrada varijante o uključivanju
kompletne službe uređivanja šuma ili samo stanovitog dijela poslova


321




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 48     <-- 48 -->        PDF

u šumarsku operativu, — u privrednu organizaciju šumskog gospodarstva —
analizirat će se u daljnjem izlaganju sve pozitivne i negativne strane ove varijante.
Napis nema tendenciju favoriziranja bilo koje teze o perspektivi službe
uređivanja šuma, pa ni one koju obrađuje, jer će se tek na kraju kompariranjem
pozitivnih i negativnih momenata kod ove teze moći ocijeniti, ima li
ona svojeg opravdanja i potrebe za njenom primjenom u operativi.


U ranijim šumskim gospodarstvima, koja su bila administrativna tijela,
služba uređivanja šuma bila je po horizontalnoj liniji uključena kao poseban
odjel u šumskim gospodarstvima, dok je po vertikalnoj liniji u Ministarstvu
— odnosno Glavnoj upravi za šumartsvo, djelovao također posebni odjel uređivanja
šuma kao centralni republički AOR takvim odjelima u šumskim gospodarstvima.
Rasformiranjem najprije Glavne uprave za šumarstvo 1952. g. nestalo
je t. zv. Centralne republičke taksacije, a ukidanjem šumskih gospodarstava
1954. god. njihovi dotadanji odjeli za uređivanje šuma dobili su status
ustanove sa samostalnim financiranjem kao republički organi tadašnjeg Sekretarijata
za šumarstvo Izvršnog vijeća Narodne Republike Hrvatske u svim
sjedištima dotadanjih devet šumskih gospodarstava u našoj republici. Ovo je
u onoj situaciji rasparčanosti šumarske organizacije na skoro 200 šumarija


— ustanova sa samostalnim financiranjem narodnih odbora općina, bio jedini
mogući način, da se ta važna služba u šumarstvu sačuva i omogući njezino
daljnje funkcioniranje i rad. nužno potreban svakoj, pa bilo kakvoj organizacijskoj
formi šumarske operative. U vremenu nakon likvidacije administivnih
šumskih gospodarstava, razbijanje njihovih područja na sitne organizacijske
općinske jedinice, — šumarije — važnost formiranja i djelovanja republičkih
sekcija za uređivanje šuma bila je od neocjenjive važnosti za davanje
smjernica u šumskom gospodarenju. One su u tom razdoblju ostale skoro jedine
šumarske organizacije, koje su putem izrade gospodarskih osnova, te kontrolom
izvršenih sječa pomagale i kontrolirale rad velikog broja malih
organizacijskih jedinica šumarske operative, često sa nedoraslim kadrom za
samostalno gospodarenje šumama. U šumarstvu tada nije bilo privrednih organizacije,
pa je ovakav način rada Sekcija za uređivanje šuma u to vrijeme
zadovoljavao.
Organizacijska promjena u šumarstvu formiranjem poduzeća šumskih
gospodarstava — zatekle su Sekcije za uređivanje šuma u ovakvm načinu
rada i poslovanja Kada su šumska gospodarstva počela djelovati kao privredne
organizacije u novim uvjetima, nastao je neizbježan raskorak između dosadanjeg
načina rada po dosadanjim koncepcijama izvjesnog konzervativizma i
ekstenzivne proizvodnje po zastarjelim principima nauke i novih tendencija za
bržom, većom i intenzivnom proizvodnjom u šumarstvu.


Šumarstvo je nakon dugog lutanja konačno našlo svoje mjesto u sklopu
općejugoslavenske privrede, postalo u novoj organizacijskoj formi prava privredna
grana, uklopilo se u opći proces veće i brže proizvodnosti po modernim
i naprednim mjerama i koncepcijama. Bez ikakve krivnje, služba uređivanja
šuma našla se u izvjesnom raskoraku sa novim načinom rada u operativi, pa
i ona sama imperativno pokazuje težnju za modernizacijom i promjenom svojeg
načina rada i promjenom organizacijske strukture u cilju usklađivanja sa
težnjama i zadacima operative. Na čistu smo, da sadanja org. struktura uređivanja
šuma i dosadanji način rada ne predstavlja nikakvu perspektivu za nju
samu, a ni pravu ni dovoljnu pomoć i suradnju šumarskoj operativi.


322




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 49     <-- 49 -->        PDF

II. Uklapanje sadanje službe uređivanja šuma
u šumsko gospodarstvo
Jedan od načina za rješavanje pravog mjesta i uloge službe uređivanja
šuma jest njezino uklapanje u šumsko gospodarstvo. Njezina uloga u privrednoj
organizaciji šumarske operative u nekim svojim poslovima vanredno je
važna i neosporno potrebna operativi. Ako se stvar tako postavi, onda je bez
diskusije služba uređivanja šuma potrebna svakom šumskom gospodarstvu,
dok su dosadanje pojedine sekcije djelovale u pravilu na području od više
šumskih gospodarstava.


S obzirom na ovu činjenicu, nije jednostavan prijelaz sadanjih sekcija u
svako šumsko gospodarstvo, jer u tom slučaju treba na više mjesta iz sadanjih
sjedišta sekcija dijeliti opremu i kadar na više strana i u nova mjesta. Lako
je uočiti teškoću u provedbi ovog cijepanja, u kom slučaju instrumentarija i
ostala oprema sekcije nigdje ne bi zadovoljila potrebe isto takvog kompletnog
načina rada u svakom pojedinom gospodarstvu. Rtanje diobe stručnog kadra
jest još teža stvar, jer ga već ni sada nijedna sekcija nema dovoljno, a osim
toga sa premještajem i preseljenjem ljudi treba rješavati i njihovo stambeno
pitanje. To u većini slučajeva ne uspijeva uopće ili ne dovoljno brzo. Potpuno
je jasno, da bi gospodarstva, gdje je takav slučaj, morala iz vlastitih izvora
kompletirati nedovoljan instrumentarij i opremu, a možda regrutirati i nove
kadrove za svoju službu uređivanja šuma. Kraj toga valja pretpostaviti, da
i u slučaju da cijela sekcija pripadne jednom gospodartsvu, ne možemo očekivati
da će nam sav kompletni kadar sekcije prijeći u gospodarstvo, što je
i normalno kod svake reorganizacije. Iz ovoga izlazi, da bi u početku rada
službe uređivanja šuma unutar šumskog gospodarstva bilo svakako početnih
slabosti u opremi i kadrovima. No to samo ne bi bilo dovoljan razlog, da se
služba uređivanja šuma ne uključi u šumsko gospodarstvo. Ove početne slabosti
bi svako gospodartsvo svladalo u kraćem ili duljem periodu, već prema
svojim specifičnostima i mogućnostima.


Kakvu bi organizacijsku šemu koje šumsko gospodarstvo primijenilo za
svoju službu uređivanja šuma prilično je važno, jer o tome ovisi njena operativnost,
koju se kod teze uključivanja u šumsko gospodarstvo baš toliko
naglašava.


III. Nova operativna funkcija službe uređivanja šuma
u šumskom gospodarstvu
Šumarstvo kao privredna grana ima određenu perspektivu da u narednih
20 godina poveća proizvodnju drvne mase na dvostruku količinu od sadašnje,
jer tako rastu i nacionalne potrebe industrije i široke potrošnje za zacrtani
nivo životnog standarda u tom vremenskom periodu. U protivnom, šumarstvo
bi postalo kočnica ovakvog privrednog napretka i povišenja životnog standarda.


Šumarstvo treba stoga kidati sa zastarjelim metodala stoljetne konzervativne
proizvodnje, što nije tako lako s obzirom na specifičan i dugi proizvodni
proces u šumskoj proizvodnji. Treba pronalaziti nova rješenja za povećanje
produktivnosti postojećih prirodnih šuma i stvaranje brzorastućih kultura i
plantaža. Treba pronalaziti općenito i za svaki konkretni slučaj posebno najbolje
rješenje za ubrzanje i povećanje proizvodnje drveta. Unatoč činjenici da
izvjesni prirodni zakoni uslovljavaju dugi proizvodni proces u šumarstvu, po


323




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 50     <-- 50 -->        PDF

stoje realne mogućnosti za iznalaženje rješenja u razbijanju poslovične statike
u izvjesnim oblicima šumske proizvodnje za dinamičniju i ekonomičniju proizvodnju
u skladu sa općim privrednim napretkom. Odijeljeno od poslova instituta
u općenitom smislu, služba uređivanja šuma u šumskim gospodarstvima
trebala bi postati ona, koja to odmah neposredno rješava za svaki konkretni
slučaj i primjenjuje u operativi. Ona će na taj način, prateći zadatke operative
i realizaciju postavljenih planova, a na osnovu savremenih naučnih dostignuća
i vlastitih iskustava, u svojoj proizvodnoj organizaciji lako ustanoviti i
izračunati, da li u nekom konkretnom slučaju postojeća prirodna šuma svojim
daljnjim uzgojem garantira privrednoj organizaciji najveću rentabilnost ili
najveću, ali često i najbržu produkciju određenog asortimana drvne mase. Ako
konkretan slučaj ne zadovoljava ove postavke, onda će služba uređivanja šuma


— taksacija — predložiti i rukovoditi se u svojoj operativi novim, boljim rješenjem,
bilo u okviru privrednog plana poduzeća za kraći, a kod projektiranja
gospodarske osnove za dulji vremenski period.
Kod šumskih gospodarstava koja su dosada službu uređivanja šuma
već uključila u poduzeće -— situacija u tom pogledu je različita.


Najviše gospodarstava jednostavno je sekciju pripojilo gospodarstvu kao
posebni odjel za uređivanje šuma, izjednačivši je u rangu sa ostalim odjelima
u šumskom gospodarstvu, a ponegdje još i podređenu tehničkom sektoru poduzeća.
Ovdje je sekcija — odnosno odjel za uređivanje šuma — zadržala i prijašnju
formu rada — baveći se uglavnom izradom gospodarskih osnova i evidencijom
izvršenih sječa. Stara org. forma, iako u novoj sredini — privrednoj
organizaciji — nužno je po sili inercije zadržala staru formu rada.


Samo nekoliko šumskih gospodarstava koja imaju u svom sastavu službu
uređivanja šuma, pokazuju tendenciju da i org. formom dadu službi uređivanja
šuma — ili kratko taksaciji — pravu ulogu u privrednoj organizaciji.
Jedno šumsko gospodarstvo je uključilo službu uređivanja šuma zajedno sa
planom i analizom u jedan sektor, no kod ovakve kombinacije može se postaviti
primjedba da projektiranje i planiranje nije ista disciplina. Služba uređivanja
šuma zadržala je svoj prvenstveni zadatak da izrađuje gospodarsku
osnovu — dakle da projektira — a godišnji i višegodišnji planovi u šumarstvu
imadu za bazu već gotov projekt — odnosno gospodarsku osnovu. To su svakako
dvije odvojene stvari.


No pravilnom podjelom rada i u takvoj organizaciji, taksacija dobiva
svoju pravilnu ulogu u operativi, sudjeluje u dinamici proizvodnog procesa,
lako kopira i primjenjuje neposredna iskustva iz proizvodnje u izradi elaborata
gospodarskih osnova za dulji ili planova za kraći vremenski period. Taksacija
na taj način sudjeluje u razradi savremenih metoda za bržu i veću proizvodnost
u šumarstvu sa operativnim aparatom šumskog gospodarstva, kojeg
je i ona dio, te na taj način i u svom djelokrugu rada usvaja ovakva načela
proizvodnje.


Uporedo sa operativom, taksacija se pretvara u krajnjoj liniji u idejnog
začetnika ekonomičnije, brže i veće proizvodnje u šumarstvu, a kod realizacije
postavljenog zadatka predstavlja stalnu stručnu pomoć i na kraju registrira
realizaciju osnova — te sa rezultatom koristi se u daljnjem radu. Taksacija
na taj način gotovo i sama sudjeluje kod realizacije svojeg projekta, koji je
time solidnije zacrtan i izrađen uz sudjelovanje operative.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 51     <-- 51 -->        PDF

IV. Podjela poslova realizacije od poslova
projekta gospodarskih osnova
Služba uređivanja šuma ili taksacija može pojačati svoju ulogu u šumskom
gospodarstvu i pretvoriti se u pravi instrumenat rukovodioca proizvodnje
u tehničkom smislu vezivanjem neposredno uz direktora poduzeća. Ovo je
moguće, ako bi šema šumskog gospodarstva bila tako postavljena, da »uži štab«
direktora predstavljaju u pravilu rukovodioci općeg sektora, taksacije, komercijale
i računovodstva, u kojem slučaju bi taksacija mogla i rukovoditi proizvodnjom
po neposrednim direktivama glavnog direktora poduzeća. U tom
slučaju bi taksacija u gospodarstvu morala izmijeniti svoju djelatnost, jer
projektirati i rukovoditi izvedbom projekta niti je moguće, a niti sa pravnog
gledišta nije ispravno. Ako bi u šumskom gospodarstvu djelovala ovakva taksacija,
onda bi se otvorilo pitanje projektiranja gospodarske osnove po posebnim
biroima, koji bi u pravilu djelovali van organizacije šumskih gospodarstava
i bavili se samo izradom tehničkog dijela ili u potpunosti gospodarske osnove.


Međutim nije bitno, da šumska gospodarstva provedu u potpunosti ovakvu
zamišljenu funkciju službe uređivanja šuma — ili taksacija — unutar šumskog
gospodarstva. Ona isto tako dobro može funkcionirati i kao odjel ili referada
za uređivanje šuma unutar tehničkog sektora gospodarstva pod rukovodsvom
direktora ili šefa uzgojne referade, a možda još i najelastičnije kao samostalni
odjel u šumskom gospodarstvu.


Možda imade nekih prednosti prije izložena varijanta, po kojoj bi taksator
preuzeo ulogu i tehničkog rukovodioca poduzeća, spojio svoju funkciju postavljanja
i praćenja realizacije privrednih planova šumskog gospodarstva u
okviru gospodarske osnove sa funkcijama operativnog aparata šumskog gospodarstva
u jedinstveno tehničko rukovodstvo. Ali stoji i opravdani prigovor
ovoj organizacijskoj šemi, da je to preširoka funkcija po obimu posla i njihovoj
dinamičnosti, te da bi takvo jedinstveno vođenje svih ovih poslova išlo na
uštrb ih određene funkcije službe uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu
ih samoj operativi. Međutim, to je stvar ocjene.


Međutim, već sada je potpuno jasno da u svakoj organizacijskoj formi
unutar šumskog gospodarstva služba uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu
ima veliku važnost za određenu vrstu t. zv. operativnih poslova kod realizacije
gospodarske osnove, zbog kojih šumsko gospodarstvo treba u svom sastavu
imati odjel ili najmanje referadu za uređivanje šuma. Da bi se imalo uvida
koji su to t. zv. operativni poslovi službe uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu,
koji se moraju ili trebaju rješavati unutar šumskog gospodarstva,
navodi se niže nekoliko primjera:


1. Kod određivanja smjernice gospodarenja u prebornim šumama, gospodarska
osnova određuje samo općenito direktive za sječu etata i pomlađivanja
— regeneraciju — šuma na širokom području šumskih predjela i gospodarske
jedinice.
Budući da se situacija u prebornoj šumi stalno mijenja sa sječom tako
reći svakog stabla, to je izbor sječina unutar propisanog etata i roka važnosti
gospodarske osnove slobodan i treba biti imperativno podešen uzgojnom stanju
sastojine. Ako se šumsko gospodarenje po privrednoj organizaciji još i ´usmjerava
na povećanje etata iznad propisa dosadanje gospodarske osnove gdje i
kada to sastojinske prilike dozvoljavaju, (načinom grupimienih sječa, uklanja


325




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 52     <-- 52 -->        PDF

njem nekvalitetnih stabala, sječom stabala određenih dimenzija i slično) uz
osiguranje prirodnog pomlađivanja ili unošenjem sadnog materijala na određene
površine, onda je za rukovođenje ovakvim zahvatima najpozvaniji šef službe
uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu. Kod čistih operativaca, počem od
upravitelja šumarije, šefa uzgoja i šefa eksploatacije u šumskom gospodarstvu
mogu u mnogim slučajevima kod izbora sječine prevladati razni subjektivni
momenti (otvorenost šume ili obratno, bliže relacije izvlačenja i prevoza, konjunktura
određenog sortimenta ili dimenzija stabala, potreba i mogućnost pošumljavanja
sječive površine i dr.)


U takvim slučajevima glavnu ulogu u šumskom gospodarstvu ima šef
službe uređivanja šuma, koji neovisan od operative, ali u uskoj saradnji sa
njome u istom poduzeću, objektivnije realizira općenite propise gospodarske
osnove u konkretnim slučajevima ili sa nadležnim projektantima - sastavljačima
gospodarske osnove u ili izvan šumskog gospodarstva korigira dosadan ju gospodarsku
osnovu po sadanjem uzgojnom stanju sastojine na realan mogući
etat u skladu sa zacrtanim ciljevima gospodarenja.


2. Kod provedbe propisa gospodarske osnove o izvršenju uzgojnih radova,
koji također ne mogu-biti precizirani za određeni dulji vremenski period trajanja
važnosti gospodarske osnove, šef službe uređivanja šuma u šumskom
gospodarstvu prati sa svojom operativom stanje šumskih površina, na kojima
treba vršiti uzgojne radove. On proučava konkretni objekt i kod izvođenja
radova u suradnji sa operativom određuje primjenu najnovijih dostignuća
šumarske nauke i ekonomike (priprema tla nakon analize, način rada, izbora
vrste i kvalitete sadnog materijala i drugo) vodeći računa da to sve bude u
skladu sa novom dinamičnijom i većom proizvodnjom drveta u šumarstvu.
Sa ovom i ovakvom ulogom šefa službe uređivanja šuma u šumskom
gospodarstvu nije postavljena tvrdnja, da upravitelj šumarije ili šef uzgoja u
šumskom gospodarstvu nisu dovoljno stručni da oni sami donose ovakve odluke
iM da ih oni ne trebaju donositi. Međutim, oni su jedan i drugi potpuni operativci,
koji u množini i složenosti ostalih zadataka jednostavno ne stignu
vršiti prethodne analize konkretnog objekta radi donošenja najpravilnijih
odluka s obzirom na određene ciljeve gospodarenja. Zbog toga se često plan
u potpunosti izvrši, ali kvalitet radova ili sadnog materijala ne zadovoljava,
a ni krajnji cilj gospodarenja nije zadovoljen.


Ovdje šef službe uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu može aktivno
pomoći svojoj operativi i spriječiti svaku, pa i nenamjernu nestručnost i neekonomičnost
samo za volju izvršenja planskih količina radova.


3. U jednodobnim šumama kada gospodarska osnova propisuje ophodnju
neke sastojine (kestena, hrasta, bora i si.) za 40,. 60 ili više godina, može
unutar toga roka ih roka važnosti gospodarske osnove, u ekonomici šumskog
gospodarstva nastati niz momenata, koji bi uvjetovali izmjenu načina i cilja
gospodarenja sa konkretnim sastojinama. Može nastati momenat konjunkture
sječe već u 20 godini ophodnje za kemijsko korištenje drveta ili mehaničko
iskorišćavanje kojeg drugog sortimenta takvih dimenzija niske ophodnje. Mogu
osim konjunkture nastati i takve potrebe zajednice.
Ovakve pojave bi u šumskom gospodarstvu pratio i analizirao šef službe
uređivanja šuma, signalizirao o tome svojoj operativi i za takve zahvate predlagao
reviziju gospodarske osnove ih unošenje takvih smjernica gospodarenja
u novu gospodarsku osnovu.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 53     <-- 53 -->        PDF

4. Naročito bi važnu funkciju imao šef službe uređivanja šuma u poljoprivredno-
šumskim gospodarstvima, gdje će često na nekim terenima doći u
pitanje ekonomičnost daljeg uzgoja neke šumske sastojine, s obzirom na vrstu
drveta i kvalitet i njeno pretvaranje u drugu vrst kulture, čak i u poljoprivrednu
proizvodnju. Ovdje bi šef službe uiređivanja šuma u šumskom gospodarstvu,
kao najodgovorniji faktor za praćenje realizacije određenih smjernica
i propisa važeće gospodarske osnove, štitio u prvom redu pravilnost i poštivanje
propisa gospodarske osnove, a u opravdanim slučajevima za njihovu
izmjenu sudjelovao u analizi naučne i ^ekonomske dokumentacije sa poljoprivrednom
i šumarskom operativom. Dokumentiranu potrebu izmjene propisa
gospodarske osnove šef službe uređivanja šuma predlaže putem revizije gospodarske
osnove ili sastava nove u odgovarajuće privredne planove poljoprivrednošumskog
gospodarstva radi izvršenja putem operative.
5. Kod formiranja državnih uzgojnih ili takvih društvenih lovišta, šef
službe uređivanja šuma treba u okviru općih propisa gospodarske osnove sudjelovati
sa svojim mišljenjima kod takve odluke za područje svojeg šumskog
gospodarstva. U određenim slučajevima može stanovita vrsta ih broj divljači
ozbiljno ugroziti daljnji uzgoj ili samo pomlađivanje sastojine. Lovna operativa
imade u takvim slučajevima pred očima svoju vlastitu ekonomičnost i
perspektivu, koja se često ne podudara sa ekonomičnošću uzgoja šumskih
sastojina na istim površinama. Sef službe uređivanja šuma i u ovom slučaju
kao najodgovorniji faktor za praćenje pridržavanja propisa važeće gospodarske
osnove u šumskom gospodarstvu, analizira zajedno sa lovnom operativom
cilj i način lovnog gospodarenja i usklađuje ga sa propisima važeće gospodarske
osnove, te na taj način osigurava predviđenu proizvodnju drveta po kvaliteti
i kvantiteti na površinama, koje su ujedno predviđene i za lovnu proizvodnju.
6. Šef službe uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu, koji se može po
organizacijskoj šemi zvati taksator, tehnički rukovodilac, šef odjela za uređivanje
šuma ili referent za uređivanje šuma, koordinira sve radove uređivanja
šuma na području cijelog gospodarstva kod svih područnih šumarija. U okviru
raspoloživih financijskih sredstava po privrednom planu šumskog gospodarstva,
šef službe uređivanja šuma određuje prioritet i količinu radova na području
pojedinih šumarija i gospodarskih jedinica, sklapa odnosne ugovore
sa izvađačkim organizacijama za reviziju i izradu novih gospodarskih osnova,
za radove na reambulaciji međa, za radove na inventarizaciji, utvrđivanju
prirasta, izrade raznih vrsta investicijskih programa i slično.
On nastupa na terenu kao organ jedne od ugovornih strana iz sklopljenih
ugovora, s obzirom da šumarije nemaju status pravne osobe, te kontrolira
izvedbu ovih radova po uvjetima iz sklopljenih ugovora.


Šef službe uređivanja šuma pored toga sakuplja sve podatke o radovima
na uređivanju šuma na realizaciji gospodarskih osnova uključivši uzgojne
radove i količine izvršenih sječa od ostalih sektora operative — te daje podatke


o tome statističkoj službi i drugim određenim organima i ustanovama. Sudjeluje
u izvedbi analiza zajedno sa operativom gospodarstva o potrebi i ekonomičnosti
gradnje šumskih komunikacija i zgrada, šumskih žičara i drugih
objekata, gdje su podaci iz gospodarskih osnova o drvnom fondu i sječivom
etatu od prioritetne važnosti. On u svakom slučaju nastupa kao razrađivao
općih smjernica gospodarskih osnova kod unošenja konkretnih zadataka u ope


ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 54     <-- 54 -->        PDF

rativne planove šumskog gospodarstva i prati realizaciju pazeći, da se operativa
pridržava ciljeva gospodarenja po vežećim gospodarskim osnovama.


Organi službe uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu izrađuju razne
gospodarske nacrte za potrebe svoje operative, unose u takve nacrte nove
objekte i gospodarske pr om jene. Vrše sve operativne poslove iz djelokruga
uređivanja šuma, koji ne spadaju u djelokrug projektiranja ili istraživačke
službe.


Iz naprijed pobrojanih primjera vidljivo je, da funkcija odjela ili referade
uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu predstavlja niz važnih operativnih
poslova službe uređivanja šuma, koji treba da se rješavaju unutar šumskog
gospodarstva. No iz ovog izlaganja vidljivo je i to, da po gore izloženom sadržaju
rada to nije isti sadržaj rada sadanjih sekcija za uređivanje šuma. Iz
nadležnosti službe uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu izdvojeni su poslovi
projektiranja, a ostavljeni samo njeni operativni poslovi, koji treba da se
za svako šumsko gospodarstvo rješavaju unutar gospodarstva po njegovim
organima.


Na ovaj način bi se služba uređivanja šuma u šumskim gospodarstvima
oslobodila čisto tehničkog dijela poslova uređivanja šuma, koji može raditi
posebna projektna organizacija, a pretvorila u stvarno operativno tehničko
rukovodstvo odnosno saradnika, oslobođena onih poslova koji i tako ne spadaju
u operativu. Ona bi se tada preorijentirala na čitso operativne poslove u
zacrtavanju privrednog plana šumskog gospodarstva sa svim varijantama za
bržu i veću proizvodnju i rukovodeći realizacijom plana pretvorila bi se u najaktivniji
dio operative privredne organizacje. Ako se tome još doda i praćenje
realizacije gospodarske osnove — odnosno privrednog plana šumskog gospodarstva
— dakle još i njena kontrolna funkcija — onda se dobiva nova služba
uređivanja šuma u privrednoj organizaciji, ne samo po formi, nego i po kvaliteti.
Takva služba uređivanja šuma imala bi stalno pred očima samo zadatke
operative, te bi nastojala u svim pravcima pronalaziti rentabilnija, dinamičnija
i savremena rješenja za izvršenje tih zadataka. Ona bi u šumskom gospodarstvima
preuzela i poslove t. zv. biroa za unapređenje proizvodnje, ali sa
proširenim djelovanjem i u samoj operativi, čiji bi ona bila najaktivniji dio.


Na ovaj način, po našem mišljenju, s obzirom na izloženi sadržaj rada,
odjel ili referada uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu dobio bi svoje
pravo mjesto i funkciju uz tačno određene poslove, koji po svojoj važnosti ne
zaostaju za poslovima ostale operative u šumskom gospodarstvu.


Možda nije nepotrebno, da se kod ovako zacrtane uloge službe uređivanja
šuma u šumskotm gospodarstvu spomene i opravdan prigovor, da važnost referade
ili odjela za uređivanje šuma ne bi trebalo u šumskom gospodarstvu
toliko forsirati, da se pređe u drugi ekstrem, pa da se ta referada ili odjel
pretvori u neku komandu ostaloj operativi u šumskom gospodarstvu, samo na
osnovu njegove funkcije razrađivanja općih smjernica gospodarskih osnova,
koju je često potrebno i revidirati u skladu sa ciljevima intenzivnog gospodarenja.
Stoga se ponegdje zastupa i mišljenje, da bi služba uređivanja šuma
uključena kao referada u uzgojnom sektoru šumskog gospodarstva mogla da
sa uspjehom izvršava sve naprijed pobrojene operativne poslove uređivanja
šuma — suzbivši time tendenciju razvoja u pravcu nekog komandiranja ostaloj
operativi — već samo pružanje pomoći u radu svoje operative u pravcu što




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 55     <-- 55 -->        PDF

većeg intenziviranja šumske proizvodnje. Ali i to je stvar ocjene u svakoj privrednoj
organizaciji.


V. Poslovi projektiranja službe uređivanja šuma
Ako bi se usvojio ovaj princip, da taksacija bude dio operative u šumskom
gospodarstvu, na naprijed izloženi način te da se takva taksacija ne bavi izradom
gospodarske osnove — mogli bi se formirati posebni projektni biroi samo
za izradu projekata — gospodarskih osnova — ili davati osnove na izradu postojećim
projektnim biroima srodnih šumarskih poslova. Stručni šumarski kadar
u takvom birou imperativno treba da vlada savremenim metodama rada, razvojnom
linijom i zadacima operative, te bi kao takav bio sposoban za izradu
kompletnih gospodarskih osnova ili investicijskih programa.


Zato bi pretvaranje sadanjih sekcija za uređivanje šuma kod Poslovnog
udruženja šumsko privrednih organizacija u takve biroe u našoj republici bio
možda najkraći put — uz stanovite organizacijske promjene po horizontalnoj
liniji radi najpravilnije njihove lokacije i broja, svakako manjim od sadanjeg
broja šumskih gospodarstava.


Pored toga, već sada u našoj republici postoji izvjestan broj stručnih šumarskih
projektnih biroa za projektiranje zgrada i komunikacija u šumarstvu,
pa proširivanje djelatnosti ovakvih biroa po liniji uređivanja šuma sa izradom
gospodarskih osnova, investic. programa, reambulacije međa i t. d., ne bi predstavljalo
veliku poteškoću i nerješiv problem. Dalje je stvar detaljnih analiza
o ostajanju tih biroa u sastavu Poslovnog udruženja šumsko privrednih organizacija
— što bi im možda, bar u početku pružilo izvjesnu organizac, i materijalnu
sigurnost. Postoji i dalje varijanta o njihovom osamostaljivanju u
privredne organizacije pa čak negdje i integracija sa već postojećim biroima
za druge poslove u šumarstvu. Možda je prva alternativa najlakše provediva
i zasada najpraktičnija.


Po našem mišljenju trebalo bi takve biroe osnovati u Zagrebu, Rijeci,
Karlovcu, Vinkovcima, Bjelovaru i Splitu, što bi za projektantske poslove za
sva šumska gospodarstva u NHH bilo dovoljno.


Možda bi se moglo s takvom organizacijom poći još i dalje, pa za ove
poslove šumsko gospodarstvo raspisivati licitacije i da izvođenje radova na
sastavu gospodarskih osnova, reambulaciji i slično povjeravaju najeftinijem
birou. No tu nastaje stručno pitanje, može li na pr. biro iz Splita vladati
problematikom jednodobnih šuma kod sastava gospodarske osnove u slučaju
da on sudjeluje kod licitacije i bude najpovoljniji ponuđač. Stoga još u sadanjoj
fazi razvoja službe uređivanja šuma morali bi ovakvi biroi vršiti projektantske
poslove na uređivanju šuma po horizontalnoj liniji prema teritorijalnom
smještaju, svaki na svome području na osnovu ugovora sa šumskim
gospodarstvima.


Mogla bi nastati i situacija da takvi biroi ne bi imah ´dovoljno posla u
slučaju da šumarsko privredne organizacije — konkretno šumska gospodarstva
— nemaju raspoloživih financijskih sredstava za izvođenje takvih radova.
Zato bi u daljnjem razvoju takvi biroi mogli u svom sastavu objediniti sve
djelatnosti projektiranja (komunikacije, šumske zgrade, gospodarske osnove,
reambulaciju i si.) koje su šumarstvu potrebne. U pomanjkanju jedne vrsti




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 56     <-- 56 -->        PDF

posla, stručni kadar ovakvih biroa tada bi vršio poslove iz koje druge djelatnosti
i na taj način ostvarivao svoj planirani bruto produkt.


Možda bi poneko veće šumsko gospodarstvo moglo i samo riješiti pitanje
biroa osnivanjem ovakvog biroa unutar šumskog gospodarstva kao samostalnog
pogana, koji bi takve poslove vršio kao servisne usluge, kako za svoje vlastito
gospodarstvo tako i za susjedna šumska gospodarstva — koja takav servis
ne bi imala. Ovakav način rješavanja ovog pitanja u sistemu samostalnih
ekonomskih jedinica i plaćanja po učinku, vrlo dobro bi se uklopio u šumska
gospodarstva, koja bi za takvo rješenje imala zadovoljavajuću opremu, instrumentarij
i stručni kadar. No isto takav samostalni biro u sastavu Poslovnog
udruženja ili kao privredno poduzeće, kao što je prije izloženo ne bi trebalo
biti ništa lošije rješenje, jer im je u jednom i drugom slučaju, sadržaj rada
i način poslovanja potpuno isti.


Stoga se u ovom izlaganju smatra kao najpogodnija prvo izložena alternativa
sa posebnom službom uređivanja šuma u šumskim gospodarstvima —
taksacijom kao tehničkim dijelom operative — a dosadanji njezini projektantski
poslovi da pređu u nadležnost za to određenih biroa ili servisa.


VI. Negativne strane starog načina rada službe uređivanja šuma
unutar privredne organizacije šumskog gospodarstva
Preostaje naravno i po mnogim mišljenjima opravdana alternativa, da
šumska gospodarstva treba da imaju svoj odjel za uređivanje šuma, koji je
po svojoj organizacijskoj formi i sadržaju rada isti kao i u ranijim, administrativnim
šumskim gospodarstvima ih sadanjim, još postojećim sekcijama.
Ovakva mišljenja podržavaju stav da je sadržaj rada službe uređivanja šuma
bio i ostao gospodarske osnove sa određivanjem sječivog etata i kontrolom
izvršenih sječa.


Međutim, šumsko gospodarstvo nije više administrativna ustanova, već
privredna organizacija. Služba uređivanja šuma mora u novim uvjetima djelovati
kao dio privredne organizacije i u tom smislu preorijentirati svoj sadržaj
rada za izvršenje privrednog plana poduzeća. Samo projektiranje i kontrola
realizacije tog projekta prestaje biti samo sebi svrha i predstavlja ostatak
starog, administrativnog upravljanja u privredi, čime bi se odjel za uređivanje
šuma izdvojio od ostalih sektora šumskog gospodarstva, koji djeluju po principu
privrednog računa. On bi na taj način u izvjesnom vidu čak zadirao
i u nadležnost šumarske inspekcije.


Izradi gospodarskih osnova po službi uređivanja šuma unutar odjela za
uređivanje šuma šumskog gospodarstva stoji i prigovor, koji ima i prilično
poravdanje. Ako samo šumsko gospodarstvo po svojem vlastitom stručnom aparatu
projektira gospodarsku osnovu i određuje svječivi etat, a kao privredna
ogranizacija vrši i sječu ovog etata, o čemu ovise u krajnjoj liniji i prihodi
samog šumskog gospodarstva, postoji bojazan od tendencije same privredne
organizacije za neopravdanim povišenjem sječivog etata. Kako je i kontrola
realizacije gospodarske osnove izvršenih sječa u ovom slučaju u nadležnosti
vlastite službe uređivanja šuma, to postoji bojazan i za slabljenjem takve kontrole
i na taj način stvaranje mogućnosti za prekoračenje sječivog etata.


U slučaju kombinata — poljoprivredno-šumarskih gospodarstava ili šumskoindustrijskih
kombinata (sa drv. industrijom) ova opasnost se još potencira,


330




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 57     <-- 57 -->        PDF

ako služba uređivanja šuma u kombinatu ima dosadanji sadržaj rada. U kombinatu
sa poljoprivredom mogu se pojaviti tendence privredne organizacije
da preko svoje službe uređivanja šuma planira neopravdana krčenja šuma i
pretvaranje u drugu vrstu kulture, a u kombinatu sa drv. industrijom tendenca
za nekontroliranom ili povećanom sječom za osiguranje alimentacije vlastitih
pilanskih i finalnih pogona. Ovakvi subjektivni momenti same privredne
organizacije teško se realiziraju kod prvo izložene alternative — da služba
uređivanja šuma u šumskim gospodarstvima bude tehnički dio operative, a
čisto projektantski poslovi u nadležnosti drugih, za to podređenih privrednih
organizacija, biroa i servisa.


Kod šumskih gospodarstava, koja su već dosada uključila službu uređivanja
šuma u šumsko gospodarstvo kao odjel za uređivanje šuma, te zadržale
stari sadržaj rada iz bivših sekcija za uređivanje šuma sa svog područja, došle
su do izražaja negativne strane ovakve forme rada službe uređivanja šuma
u šumskom gospodarstvu, o čemu je naprijed već bilo govora u ovom izlaganju.


Pored tih već iznesenih konstatacija, opažena je negativna pojava za prebacivanjem
stručnog kadra za uređivanje šuma na druge dužnosti u operativu
gospadarstva. Koliko to s jedne strane samo za sebe govori, da dosadanji način
i sadržaj rada službe uređivanja šuma nije dovoljno operativan, da bi ga sama
privredna organizacija po njegovoj važnosti pretpostavila drugim operativnim
zadacima, toliko s druge strane ovakvo oduzimanje stručnog kadra iz
službe uređivanja šuma onemogućuje svaki normalni rad i u dosadanjem
obimu, a bez ikakve perspektive za njen daljniji razvitak, pogotovu ne u pravcu
njene operativne funkcije. Ako se tome doda još i to, da u pojedinim šumskim
gospodarstvima sadanji odjel za uređivanje šuma dobiva sve one razne
poslove — za koje u šumskim gospodarstvima ne znaju kome da ih daju, a
taksacija po njihovom shvaćanju kraj ostale operative ima najviše vremena
(zaduženja kod inventure, sumiranje raznih izvještaja i planova šumarija i
slično) onda takav odjel za uređivanje šuma nije imao rezona da uđe u sastav
šumkog gospodarstva već bi za službu uređivanja šuma na tom području bilo
daleko bolje, da je ostala sekcija za uređivanje šuma izvan šumskog gospo-,
darstva. Onda joj nitko nije oduzimao njezino stručno osoblje i radila je samo
svoj posao.


Međutim organizacijska forma službe uređivanja šuma kod šumskih gospodarstva
na izloženi način, odvajanja njene operativne funkcije od poslova
projektiranja, sigurno bi potpuno eliminirala ovakve pojave. Tim više, što bi
služba uređivanja šuma svojom operativnom funkcijom postala skoro najvažniji
dio operative u šumskim gospodarstvima i nitko u privrednoj organizaciji
ne bi mogao i smio potcijeniti ili smatrati ostalu operativu važnijom od nje.


U daljnjoj razradi našeg komunalnog sistema, gdje čitav niz nadležnosti
sa republike i kotara prelazi na komunu, bit će šume i vođenje šumarske politike
najviša stvar odnosne komune za njezino ekonomsko i političko područje,
naravno uz poštovanje interesa zajednice. Odobravanje gospodarske osnove
za upravljanje i gospodarenje šuma vrše same komune, pa će u slučaju da
osnovu projektira neovisna projektna organizacija, komuna imati daleko veću
garanciju u objektivnost određivanja sječivog etata, nego ako to vrši sama
privredna organizacija, kojoj o tome ovise prihodi. U krajnjoj liniji mogle
bi se pojaviti još i zajedničke tendence komune i privredne organizacije pa


331




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 58     <-- 58 -->        PDF

je onda neovisno projektiranje gospodarske osnove od jedne i druge još jedini
garant objektivnosti sastava gospodarske osnove, a posebno određivanje sječi
vog etata u njoj.


Još jedan momenat opravdava predloženo odvajanje projektantskih poslova
iz operativne funkcije službe uređivanja šuma kod šumskih gospodarstava.
U perspektivi možda bi moglo doći do predavanja izvjesnih kompleksa
šuma u gravitacijskim područjima na upravljanje pojedinim tvornicama, poljoprivrednim
dobrima i sličnim organizacijama. Ovakve organizacije teško bi
u svom sastavu mogle organizirati svoju službu uređivanja šuma. Ako ne bi
postojale posebne projektne organizacije iz djelatnosti uređivanja šuma (ili
takvi posebni samostalni servisi u šumskim gospodarstvima) za ove organizacije
praktično ne bi bilo mogućnosti za sastav i reviziju gospodarske osnove
za njima pripojene šume. Takve organizacije nužno bi bile upućivane na traženje
ovakvih usluga izvan svoje organizacije. Najviše što bi mogle imati u
svom djelokrugu jest operativni dio službe uređivanja šuma za realizaciju
gospodarske osnove i praćenje te realizacije, dok projektantski dio poslova
službe uređivanja šuma takve organizacije ne bi imale interesa zbog malog
obima posla, pomanjkanja odgovarajućeg instrumentarija i stručnih kadrova
za takav posao. Kod ovakvog izlaganja o perspektivnoj ulozi i mjestu službe
uređivanja šuma u šumskoj privredi, potrebno je i ovakve momente razmotriti,
koji mogu nastupiti, te službu uređivanja šuma tako podesiti da može
uspješno djelovati i u ovakvim slučajevima.


VII. Zaključak
Postoji naravno još varijanti za organizaciju službe uređivanja šuma i izvan
šumskih gospodarstava. Kao što je ovdje razmotrena alternativa za uključivanje
službe uređivanja šuma u šumska gospodarstva na ovaj ih onaj način
potrebno je prije donošenja odluke razmotriti sve moguće varijante sa njihovim
pozitivnim i negativnim stranama.


Pored ovdje iznesenih općenitih razloga, pojedina šumska gospodarstva
imadu i svoje specifičnosti u tom pogledu, naročito gdje u jednom kotaru postoji
više šumskih gospodarstava. Na području kotareva Rijeka i Pula djeluje
jedna sekcija za uređivanje šuma za 3 šumska gospodarstva, dok sama šumska
gopodarstva osim referada za uređivanje šuma ne zahvaćaju dublje u ovu
službu. Uključenje ovakvih sekcija u 3 šumska gospodarstva predstavlja specifičan
problem za ovo područje, kao i za još nekoliko kotara u našoj republici.
Podjelom službe uređivanja šuma na operativni dio u šumskim gospodarstvima
i projektantski dio izvan šumskog gospodarstva lakše bi se riješili i ovakvi
slučajevi.


Iz prednjeg izlaganja konstatira se:


1.
Služba uređivanja šuma potrebna je svakom šumskom gospodarstvu,
2.
Službu uređivanja šuma treba preorijentirati na novi način rada u
šumarskoj operativi i
3.
Službu uređivanja šuma može se podij eliti na operativni dio u šumskom
gospodarstvu, a poslove projektiranja odvojiti.
Na kraju, treba čitav niz ovdje izloženih varijanata za uključivanje službe
uređivanja šuma u šumskom gospodarstvu shvatiti samo kao sugestiju za
lakše i pravilnije rješenje pitanja daljeg rada i uloge uređivanja šuma, naro