DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 71     <-- 71 -->        PDF

posebno naglasi vrlo slalb odaziv naših šumarskih
društava u prihvataniju pomoći
koju im nudi Savez.


2) Savez i šumarska društva treba da
se i dteije i sve više založe:


— za
uključivanje svih šumarskih i
drvarsko industrijskih Stručnjaka u
Tad društva

za jačanje financijske snage društva
putem gospodarskih članarina
poduzeća i putiejrn ugovaranja s privrednim
organizacijama izvršavanja
konkretnih zada talka ili proigram a
kao što je npr. uzdfeanijie stručnog
kadra putem tečajeva

na davanju inicijative privrednim
komorama, političko teritorijalnim
zajednicama i radnim zajednicama
za uklanjan´e teškoća koje ometaju
raizvoj privrede, stručne službe,
stručnog školstva i naučno istraživačkog
rada
83. REDOVNA SKUPŠTINA SAVEZA
Skupština je održana u Karlovcu dne


27.
i 28. lipnja 1964. god.
Među brojnim gostima i delegatima
Saveza inženjera i tehničara šumarstva i
šumarskih društava1, bili su i predsjednik
drvarske industrije Jugoslavije inž. Rarjica
Đ e k i ć i predsjednik Saveza ITŠID
Slovenije inž. Ciril Remic, sekretar Republičkog
Sekretarijata za šumarstvo
SRH-e inž. Predrag D oto r o s a v 1 j e v i ć
i sekretar za šumarstvo i drv. industriju
Privredne komore Slovenije inž. Tugomir
C a j n´ko.
U RaHno predsjedništvo su izabrani inž.
Nikola Vranci ´ ć, predsjednik Šumarskog
društva za kotar Karlovac, inž. Marko.
P a vlak , predsjednik Šumarskog društva
Gospić, tehničar Grb a Jovo, R Ik m a n
Bozo, direktor Šumskog gospodarstva Karlovac
i Š ip e h a r Vlado d´iirtektfciir Šumskog
gospodarstva, Ogulin.
U Verifikacijisiku komisiju izabrani su:
inž. Branko Tkalčić, inž. Stj. Lukač
i ć i inž. Dušan Mirčetić.
U Kandliid. komisiju izatoramii su: inž.
Zeljko S e kale c, inž. Zvonimir Gudek,
i Grb a Ljubomir.
U Komisiju za zaključke izabrani su:
inž. Zvonimir Potočić, inž. Tošo Peleš
i inž. Đuro Zmijanac.
U Komisiju za zaključke Savjetovanja
na temu »Problematika gospodarenja šu



na razmatranju pitanja nastave na
stručnim školama i fakultetima radi
formiranja stručnjaka prema stvarnim
potrebama privrednih organizacija
— nia
aktiviranju stručnjaka u sarađinji
sa Šumarskim listam, ne povećanljh
broja pretplatnika i na angažiranju
šumarskih društava u propagiranju
oglašsivanija nabave i prodaje
proizvoda i drugih obavijesti
privrednih organizacija.
3) Prima se na z´irrije izvještaj Nadzornog
odbora.


4) Odobrava se završni račun Saveza
za 1963. god. kako je predložen od Upravnog
odbora.


5) Zaključuje se da se 83. redovna
skupština održi 27. i 28. VII 1964. u Karlovcu
sa savjetovanjem o temi »Problematika
gospodarenja šumama na oodručjiu
Gorskog kotara i Lilke«. C. V.


ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE


mama Gorskog kotara i: Like«: inž. Z.
B u n j e v č e v i ć, inž. P. D ra g i š i ć, inž.


Z. Kovačević, inž. B. M i h e 1 č i ć, inž.
B. Mil as, inž. S. Malko vi ć, inž. Z.
Nova k, inž. J. Šafar i inž. F. Š u len
ti ć.
Otvarajući Skupštinu predsjednik Saveza
inž. Bogoimil Čop osvrnuo se na neka
opća organizacijska pitanja Saveza i konstatirao
da odviše mali broj inženjera i
tehničara sudjelujte u društvenom radu,
i da još uvijek ima šumarskih društava
cilja se djelatnost ograničava na održava^
nije godišnjih skupština. Zato treba izdiskuitirati
i ukloniti uzroke pasivnosti. Smatra
da je među najznačajnijim razlozima
pasivnosti inženjera i tehničara što nadležni
organi, za kolje bi trebali torti «ijeradavrii
stavovi Saveza i struke, ne konzultiraju
Savez niti uvažavanju stavove
struke o pojedinim važnim problemima
šuimairstva i drv. industrije. Naglašava da
je društvena aktivnost i ´mobilizacija društvenih
organizacilja na rješavanju privrednih
problema u današlniorj situaciji
ovisna ne samo o volji i aktivnosti društvenih
radnika, već još više o volii i obavezi
Privrednih komora, Republičkih Sekretarijata
za šumarstvo i za industriju
kao i Poslovnih udruženja, da konzultiraju
društva i Savez o svim problemima
struke, traže pomoć i pruže punu podršku
akcijama ovih društvenih organizacija.


345




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Uspije H da Savez i njegova društva
učvrste suradnju s p´rivredinim i upravnim
forumima, društveni rad će biti konkretniji,
korisniji i za svakog člana Saveza
zanimljiviji pa će omi biti i mnogo aktivniji.


U vezi s prigovorima članova da Savez
treba energičnije izlaziti sa svojim stavovima
i preduzimati akcije o svim pitanjima
koja unapređuju struku, kaže su prigovori pravilni, ne treba očekivati
da će društvene snage iz centra, koje koordiniraju,
usmjeruju i pomažu aktivizaeijiu
stručnih organizacija na terenu, izboriti
za pojedine privredne organizacije
konkretna rješenja. To se može postići paralelnim
radom jednih i drugih, ali prvenstveno
upornim zalaganjem terenskih organizacija,
koje trebaju svojim jedinstvenim
stavom i jačim povezivanjem sa društveno
političkim i privrednim organizacijama
poticati i izboriti uključivanje inženjera
i tehničara u privredne akcije.
Takvim usklađeniim radom i zajedničkim
akcijama stručnjaka kako u društvenim
organizacijama tako i na njihovim radnim
mjestima, podići će se društveni rad na
viši stepen kao i aktivirati ljude tamo
gdje je rad zastao.


Drug Rajica Đeki ć u svom pozdravnom
govoru ističe da je Savez šumarskih
društava Hrvatske oduvijek davao značajan
doprinos ´uspješnom rješavanju problema
šumarstva i drv. industrije, ne samo
Hrvatske nego i Jugoslavije.


Kao najažnije zadatke ma kojima se
treba da aktiviraju organizacije IT-a spominje
izradu i »provođenje sedmogodišnjeg
plana razvoja šumarstva i drv. industrije
te sprovođemje Ustavne odredbe


o uvođenju 42-satnog radnog tjedna u šumarstvu
i drv. industriji. Zbog specifičnosti
rada u šumarstvu i drv. industriji
taj će zadatak naiići na složenije i teže
probleme nego u drugim privrednim granama
pa će trebati da se na izvršenju
toga zadatka posebno i uporno zalažemo.
Nadalje spominje da će se morati pojačati
aktivnost naših organizacija u vezi
s održavanjem redovne skupštine Saveza
ITŠIDJ-e kao i vanredniog Kongresa IT
Jugoslavije u ovoj godini.
Skupštinu su pozdravili još i drugovi:
Josip Boljkov a c, predsjednik Skupštine
općine Karlovac, u ime društveno političkih
faktora kotara i grada^ Karlovca,
Nikola Vranči ć u ime Privredne komore
i Šumarskog društva kotara Karlovac,
Chiil Remi c u ime Saveza ITS´ID Slove


nije i prof, dr Zlatfco Vajda u ime Šumarskog
fakulteta.


Tajnik Saveza ŠĐH-e Mot t Raffael
podnio je u ime Upravnog odbora slijedeći
izvještaj:


IZVJEŠTAJ


o radu Saveza šumarskih društava Hrvatske
između 82. i 83. redovne godišnje
skupštine
Uvod
Razdoblje od 82. redovne godišnje skupštine
Saveza šumarskih društava Hrvatske,
održane u lipnju 1961. g., do danas
obilježeno je živoim aktivnošću Saveza i
Šumarskih društava na rješavanju mnogobrojnih
pitanja šumarstva i drv. industrije.
Cjelokupna aktivnost Saveza bila
j usmjerena na rješavanje zadataka koji
su proizlazili iz društvenog i privrednog
razvoja naše zemlje. U skladu s općim
ciljevima svih organizacija ITJ naš Savez
je stalno vodio brigu o daljnjem razvoju
proizvodnih snaga šumarstva i drv. industrije,
o oirganiizacijskoim sređivanju ovih
dviju privrednih grana te o stručnom uzdizanju
inženjera i tehničara; šumarstva i
drv. industrije.


Rad našeg Saveza u proteklom razdoblju
ostvarivao se u uvjetima daljnjeg
razvoja našeg društvenog i političkog sistema
i u vremenu, kada je naša zemlja
postigla krupne uspjehe kako na polju
svog unutarnjeg razvoja tako i u međunarodnim
odnosima.


Karakteristika proteklog razdoblja ogleda
se u daljnjem razvijanju demokratskih
organa upravljanja u privredi i u
društvenom životu, zatim u suštinskim
primjenama privrednog sistema (raspodjela
ukupnog prihoda, dohodka i čistog prihoda).


Promjene u privrednom sistemu i daljnji
razvoj naše privrede uopće dovelo je
do krupnih promjena u šumarstvu i drv.
industriji. Ovo naročito vrijedi za šumarstvo,
koje je u odnosu na druge privredne
grane znatno´ zaostajalo u tehničkom, tehnološkom
i organizacijskom pogledu. U
ovcim razdoblju šumarije su definitivno
prešle na status privrednih organizacija s
jedne strane, a s druge utvrđivanjem šumsko-
privrednih područja došlo je do ekonomski
opravdanih i nužnih osnivanja
šumskih gospodarstava. Ove krupne promjene
dovele su do znatnijeg unapređivanja
ove ´privredne grane, a tako isto i do
novih brojnih teškoća i problema, za čije
je svlađivange bio potreban uporan rad i
zalaganje.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Shvaćajući značenje svih ovih promjena
Savez je kao društvena organizacija
djelovao u pravcu uključivanja šumarstva
i drv. industrije u naš privrednu sistem
i u pravcu intenzivnijeg razvijanja obiju
grana radi likvidiranja zaostalosti. Savez
je nastajao da šumarska društva i sve
članstvo usmjeri i aktivira na riješavanju
problema našeg društvenog razvoja, a naročito
problema komuna. U ovom pogledu
šumarska društva su imala značajnijih
uspjeha.


nici republičkih organa uprave i društveno
političkih zajednica, izatim naučnih i
nastavnih ustanova, privrednih i društvenih
organizacija, doneseni su značajni zaključci
sa gledišta razvoja društvenog a
naročito stručnog rada Savezai i šumarskih
društava.


Rad Saveza i šumarskih društava kretao
se unutar smjernica i zadataka koje
su postavili kongresi SSRNJ, ITJ i
ITSIDJ.


Učesnici 83. red. skup. Saveza Š. D. H. u Karlovcu 27. VI _ 1964.


Rad Saveza uključujući i rad šumarkih
društava u qjelini može se smatrati
kao uspješan i pravilno orijentiran na
osnovne probleme u razvoju i unapređenju
šumarstva i drv. industrije. Sigurno
je da Savez nilje bio u rješavanju nekih
pitanja dovoljno aktivan i uporan, da je
imao izvjesnih propusta. Ovo je i razumljivo
ako se ima u vidu, da se je Savez
bavio veoima raznovrsnim i mnogim problemima.


U spomenutom razdoblju održano je 6
plenuma i 22 sjednice Upravnog i Nadzornog
odbora Saveza. Na ovita skupovima
na kojima su učestvovali osim šumarskih
i drv. industrijskih stručnjaka predstav-


Napose su ovi zadaci obuhvatili postavke
5- i 7-godišnjeg privrednog razvoja.


Provedba zaključaka je usmjerila, aktivirala
i razvila rad Saveza i šumarskih
društava u oblasti organizacije, kadrova
i školstva, stručne štampe i propagande,
primjene naučno istraživačkih i tehničkih
dostignuća, i time povezano povećanje proizvodnje
i produktivnosti.


Prema prednjem rad organa Saveza
obuhvatio je ikako slijedi:


I Organizacijska pitanja


U ovoj oblasti Savez se zalagao za:
— Učvršćivanje, aktivizaciju i afirmaciju


šumarskih društava kao osnovnih struč




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 74     <-- 74 -->        PDF

nah organizacija IT, jer o tome ovisi
i rad Saveza.


— Osnivanje općih organizacija. IT na čemu
su šumarska društva neposredno i
aktivno učestvovala,



Organizacijsko povezivanje sviju šumarskih
i drv. industrijskih stručnjaka
na području .šumarskog društva zbog
jačanja društva kao i društvenog i
stručnog uzdizanja njenih članova.

Usko povezivanje šumarskih društava
sa našim Savezom i područnom općom
organizacijom IT.

Jedinstveno istupanje šumarskih dru^
stava prigodom davanja´ mišljenja i
prijedloga o raznim đruštveno-privrednim
pitanjima, kao i samoinicijativno
angažiranje u rješavanju društvenih,
privrednih i ostalih problema.

Obrazovanje privrednih kamisijai zbog
razmatranja i davanja mišljenja o konkretnim,
važnim pitanjima šumarstva
i drv. industrije.
Prednje zadatke Savez je izvršavao:


— neposrednim
učestvovanjem u radu organa
Š. D. zbog upoznavanja ,s njihovom
problematikom i pružanja pomoći
tu rješavanju pojedinih pitanja,

održavan jam predavanja o najatkualniljim
pitanjima strulke sa diskusijom
na zadatke i ulogu organizacije IT,


— pomaganjem, organizacija stručnih ekskurzija.
Savez je poslao svm šumarskim
društvima popis svih stručnih filmova
sa uvjetima koošćemja.
Savez je nadalje:

razmotrio nacrt novog Statuta ITJ i
dao je svoje primjedbe,
— upornim zalaganjem uspio je da dobije
dio vlastitih prostorija, čime je omogućio
normalniji rad,


— uspješno
organizirao pripreme za IV
kongres TTŠIDJ, održan ljeti 1962. u
Zagrebu uključiv sastav referata i koreferata
po svojim članovima i organizaciiu
stručnih ekskurzija u okviru Kongresa,
i !



izvršio predradnje iza organiziranje ITI
jugoslavenskog smučarskog natjecanja
šumarskih, drv. industrijskih radnika
i lovaca, koje će se održati početkom
1965. god. na području SRH u Gorskom
Kotaru.
Suradnj a s ostalim organizacijama
Savez je surađivao sa:
1) »Komisijom
SSRÜNTH za suradnju s društvenim
organizacijama« i predložio da
se u pilanove rada iSSRN uključe ona
pitanja šumarstva i drv. industrije, koja
su vezana za svakodnevni život rad


nih ljudi kao i pitanja koja traže pravilan
odnos ljudi prema šumi.


2) Sindikatom radnika industrije drveta
i šumarstva o pitanju doškolovanja šumarskih
i drv. industrijskih radnika i
njihovog ekonomskog uzdizanja kao i
uvjeta rada.


3) Republičkom Privrednom komorom u
razmatranju (7-god. plana šumarstva) i
drv. industrije, na pitanju Standarda
za šumsko sjemenje četinjača i listača
kao i na ostalim privrednim pitanjima.


4) Društvom lugara Hrvatske o pitanju
prevođenja pomoćnog šumsko-tehničkog
osoblja u kvalificirane i visokokvalificirane
radnike i davanja u naturi.


5) Centralnim komitetom narodne ´omladine
Hrvatske na osnivanju pokreta
»Goran« i pružanju pomoći ovom pokretu
od strane šumarskih društava.


6) Inostranim stručnim organizacijama i
ustanovama u vidu razmjerne stručnjaka,
stručnih časopisa i knjiga.


II — Aktivnost na unapređenju
proizvodnje i produktivnosti


U izvršenju ovog zadatka Savez i šu


marska društva usmjerili su svoj rad na


učešću:



kod izrade planova privrednog razvoja
investicijskih programa,

formiranju i aronđiranju šumsko privrednih
područja,
— povećanju proizvodnje 1 to prvenstveno
pravodobnom stručnom njegom i zaštitom
postojećih ekonomskih šuma, očetiinjavanjem
postojećih šuma i podizanjem
intenzivnih kultura i plantaža
četinjača i listača; brzog rasta.

povećanje produktivnosti rada i racionalizacije
tehnološkog procesa, polučenije
bolje kvalitete proizvoda a kroz
izobrazbu kadrova, savremanu mehanizaciju
i automatizaciju,
— što veće primijene u praksi naučno
istraživačkih i tehničkih dostignuća,
— usklađivanju
lovne privrede s normalnim
gospodarenjem šumaima,
— sprovođenju
zaključaka o zaštiti šuma
od požara,
— saradnji o tezama proizvodnje i prera<
de bukovine kao i pravca investiranja1.
O ovim ključnim zadacima Saveza
održana su uz plenume Saveza stručna savjetovanja
i ekskurzije sa diskusijama i to
o ovim referatima:


— Problemi njege u prirodnim ekonomskim
jednodobnim i prebornim visokim
šumama listača i četinjača SRH (obrađivao
referata inž. Petar Dragiši ć sa


ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 75     <-- 75 -->        PDF

3 ikoreferaita dr Ivana Dekanica , inž.


Vladimira Hren a i inž. Tomislava
$ pal ja).


— Razvoj šumarstva u 7-godišnjem
planu 1964. do 1970. g. (obrađivale inž. Matija
Butiković).
— Drv. industrija u 7-god. planu SRH
(obrađivač inž. Bazo Mačešić).
— Ulogu naših stručnih organizacija i
naših članova u 7-god. planu šumarstva
i drv. industrije (´Oibrađivač dr Zvonimir
Potočić).
Prigodom održavanja IV plenuma organizirana
je stručna ekskurzija u Jastrebarsko
gdje su se učesnici upoznali s radom
i problemima Zavoda za. četinjače.


U okviru IV Kongresa ITŠIDJ podnesen
je referat i 3 korefera´ta čijom je obradom
bio zadužen ovaj Savez ,1 to referat:


»Položaj i uslovi napredovanja drv. industrije
« (obrađivač inž. Bogomill Cop).


Koreferati: Stanje i razvojne mogućnosti
industrije namještaja (obrađivač inž.
Bozo Mačešić).


Položaj i uslovi napredovanja Industrie
je drvnih ploča (oibrađivač inž. Franjo
Š t a j d u h a r).


Izvoz drv et a (obrađivač dr Dušan O r eš
č a n i n).
Savez je u posebnoj komisiji proučio
i daio primjedbe na teze za Savjetovanje


o problemu bukovine, kaje je održano .na
VI plenumu Saveza ITŠIDJ. Isto tako Savez
je razradio u posebnoj komisiji prijedloge
i dopuine 7-igod. plana privrednog
razvoja SRH a na traženje SITH.
Savez je pripremio i obradio za stručno
savjetovanje uz VI plenum Saveza
ITŠIDJ referat kao materu-t1 za diskusiju:
»Zadaci — organizacija ITŠIDJ u vezi sa
izvršenjem 7-god. plana« u kome je istaknuta
potreba:


— famljena standarda šumskih proizvoda,
— usklađivanje cijena šumskih proizvoda
i proizvoda industrije prerade drva.
— osiguranje zaštite i pravodobnog dovoza
sirovine za und. preradu.


U vezi ostvarenja ustavne odredbe o
smanjenju radnog vremena radnika i uvođenje
42-satnoza produktivnost ovog Saveza razmatrala
je s privrednim organizacijama
šumarstva i drv. industrije kao i sa Institutom
za drvo u Zagrebu uvjete koji
se prethodno moraju ostvariti Predsjednik
ove komisije učestvovao je na savjetovanju
o ovom pitanju u Sisku, kojeg je
organizirala Privredna komora SRH za
šumsko privredne organizacije.


O uvođenju skraćenog radnog tjedna
izradio je prof. Branko Kraljić , pred


sjednik komisije za produktivnost našeg
Saveza opsežan referat za VI plenum Saveza
ITŠIDJ u kome su razrađeni:


— ekonomski temelji različitih puteva za
uvođenje skraćenog radnog vremena,
— problematika ovog predmeta, zasebno
za drv. industrijske, a zasebno za šumske
privredne organizacije.
Savez je pitanje produktivnosti i ekonomičnosti
poslovanja razmatrao na svojem
II plenumu.


U cilju unapređenja proizvodnje Savez
je prema zaključku IV plenuma Izvršnog
odbora Saveza ITŠIDJ proveo putem šumarskih
društava anketu o položaju i rasporedu
šumarskih i drv. ´industrijskih
stručnjaka. Ovo zibog toga da se stručni
kadrovi iskoriste što racionalnije i da se
na stručna radna mjesta postavljaju odgovarajući
iskusni struičnjsci.


Ujedno je potaknuta potreba postavljanja
šumarskih referenata-stručnjaka pri
komunama. Ovo naročito u omima koimunaima
na čijem se području nalaze veće
površine šuma i šumskog zemljišta u građanskom
vlasništvu.


III — Naučno istraživački rad


U ovoj oblasti Savez je već na svom
II plenumu istakao´ potrebu da se naučnoistraživačka
služba više nego dosada orijentira
na usavršavanje i pronalaženje novih
tehnoloških i tehničkih rješenja.


Savjetovanje uz ovaj plenum o referatu
inž. Nikole Gogera i inž. Vilima
Zivković a »Stanje i perspektiva razvoda
naučno istraživačke službe u SRH«
pokazalo je da se uz sadanju organizacv]
u naučno istraživačke službe i njene
materijalne uvjete ne mogu uFpješno rješavati
neodloživi problemi privrede.


Savez je putem svoje proširene stalne
komisije za naučnoistraživačiki rad svestrano
raspravljao i proučio teze za savjetovanje
o naučnoistraživaokom radu u
šinmarstvu i drv. industriji, koje ie u jesen
1963. g. organizirao Savez ITSTDJ. Na
ovom savjetovanju naš Savez je zauzeo
načelno stanovište da bi instituti za naučnoistraživačiki
rad poprimili jugoslavenski
značaj sa užim djelokrugom istraživanja
sve do specijalizacije.


Na savjetovanju je zauzet jedinstven
stav struke, da dugoročna istraživanja od
općeg naučnog i privrednog značaja treba
financirati iz saveznih i republičkih
odgovarajućih fondova, dok istraživanja od
neposrednog interesa privrede iz sredstava
privrednih organizacija.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Savez je učestvovao i dao podršku za
osnivanje Zajednice naučnih institucija u
oblasti šumarstva i drv. industrije.


IV — Školstvo i kadrovi


Savez je uočio da dosadan ja izobrazba
stručnih kadrova na svim nivoima nije
uspjela dati profili stručnjaka i radnika
koji bi u cijelosti odgovarali potrebama
privrede.


Ovom su ´uzroci, što u jugoslovenskim
razmjerima nije uveden jedinstven i ustaljen
sistem izobrazbe stručnih kadrova s
.jedne, a s druge strane što do danas još
uvijek nilje do ikra ja izražen profil stručnih
´kadrova. Zbog toga nastaju poteškoće
i u razmjeni stručnjaka unutar Jugo


slavije.


Na inicijativu stručnih škola u Karlovcu,
Splitu i Delnicarna razmatrano je na
proširenom sastanku komisije za školstvo
i kadrove sistem, stanje i problem ovih
škola. Savez je o donesenim zaključcima
upoznao Republički sekretarijat za šumarstvo
SRH s tim, da se konačno riješi problematika
ovih šlkola.


Na IV plenumu zauzeto je stanovište,
da mladi inženjeri i tehničari šumarstva
i drv. industrije treba da polažu stručni
ispit nakon izvršenog pripravničkog staža,
bez obzira na stav radnih organizacija.
Trajanje i obim radova pripravničkog staža
obradit će odgovarajuća komisija.


Savez je na poticaj Komisije za kadrove
i školstvo Saveza ITH pomogao radu
ove komisije u anketiranju mladih stručnjaka
i privrednih organizacija šumarstva
i drv. industrije, i učestvovao u radu zasebnog
savjetovanja organiziranog od
SITJ. Savez je učestvovao u radu Šumarskog
fakulteta sveučilišta u Zagrebu o pitanjima
uvođenja višestepene nastave, u
izradi planova i programa nastave.


Savez je pomogao razmjeni stručnjaka
Jugoslavije unutar i van zemlje u ciljiu
što boljeg usavršavanja kadrova.


Savez je bio povezan sa Udruženjem
studenata Šumarskog fakulteta u Zagrebu,
koje je pozivao na stručna predavanja,
a k tome i materijalno i moralno pomagao
Udruženje. Studenti a tako i abiturijenti
srednjih šlkola, upućeni su od svo^jih
nastavnika iskoristili su stručnu biblioteku
ovog Saveza povodom sastava diplomskih
i maturskih tema.


Na traženje Više tehničke škole za finalnu
obradu drva u Novoj Gradiški, Savez
je na nastavni plan i program dao primjedbe
i sugestije.


V — Stručna štampa


1. Šumarski list
O Šumarskom listu podnosi se zaseban
i zvještaj.


2. Izdavačka ´djelatnost
Savez je publicirao u vlastitoj režiji:

Tablice za hrast lužnjak za područje
Hrvatske,
— Osnovni zakon o šumama, sa zakonom
o šumama SRH.
Savez u vlastitoj režiji ´izdaje djelo J.
Sa f ar a »Biološki i ekonomski temelji
uzgajanja šuma«. Prikaz ovog djela objavljen
je u Šumarskom listu, broj 11-12/
1963. g. Predviđa se da će ovo djelo biti
pušteno u prodaju početkom, srpnja ove
godine.


Osim toga Savez je dao na recenziju
rukopis djela inž. Josipa Herma n »Šumarska
dendrologija«.


VI
— Stalne i privremene komisije


Stalne i privremene komisije mnogo su
doprinijele aktivnosti Saveza a njihov
rad na aiktuelnim i značajnim, pitanjima
struke prikazan je u ovoim izvještaju po
oblastima aktivnosti.


VII — Ostali rad Saveza


Na prijedlog našeg Saveza izabrani su
za počasne i zaslužne članove:


— SITŠIDJ 9 naših članova, od kojih 2
za počasne,
— S´ITH 3 naša člana za zaslužne članove.
Na prijedlog STTH izabran je 1 naš
član za počasnog člana SITH-e.
Savez je dao svoj doprinos za parkiranje
spomengroblja borcima i rodoljubima
grada Kragujevca streljanim od okupatora.


Pružena je pomoć na stručnoj literaturi
Sveučilištu u Alžiru povodom uništenja
njegove biblioteke od požara.


Postradalom gradu Sfcoplju od katastrofalnog
potresa pružena je pomoć u
novcu, a Šumarskom fakultetu u Sfcoplju
pomoć u stručnoj literaturi.


Savez je u više navrata požurivao donošenje
pratećih propisa iz Osnovnog zakona
o šumama. Isto tako je traženo da se
donesu propisi o stručnoj spremi ovlaštenih
osoba, za projektirainje i izradu investicijskih
elaborata u šumarstvu i drv.
industriji.


Na savjetovanju o stručnoj periodici
Savez je zauzeo stanovište da se u Jugoslaviji
objelodanjuje prevelik broj struč




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 77     <-- 77 -->        PDF

nah časopisa, biltena, saopćenja i si. u odnosu
na stvarne potrebe.


Osim što je Savez pomogao u pretplaćivanju
na IT novine, apelirao je na članstvo
da u njima što više surađuje.


Naša biblioteka raspolaže sa 2872 stručne
knjige i 57 vrsta časopisa na našem i
stranim jezicima. U proteklom razdoblju
broj stručnih knjiga povećan je za 190


zala više aktivnosti u svom radu kao Bjelovar,
Osijek, Slav. Brod i Slav. Požega,
dok su društva kao Našice, Nova Gradiška,
Ogulin, Rijeka i Vinkovci pokazala
slabiju aktivnost, dok su ostala društva
bila srednje aktivna.


Na području Hrvatske postoji 21 šumarsko
društvo, u kojima je učlanjeno
ukupno 1212 inženjera i tehničara šumarstva
i drv. industrije. Od ovog broja član





Učesnici 83. red. skup. Saveza Š. Đ. H. u Slunju 28. VI - 1964.
na završetku struč. savjetovanja.


primjeraka. U toku je savremeno uređenje
knjižice i čitaonice.


Vin — Rad šumarskih društava
U ovom izvještaju spomenuti rad šumarskih
društava predstavlja samo onaj
rad koji je bio vezan sa akcijama našeg
Saveza i on je samo manji dio njihove
aktivnosti. Šumarska su društva neposredno
i smoinicijativno učestvovala u raematraniju
i doprinosila u rješavanju pitanja
iz društvene i privredne problematike svoga
područja.
Detaljniji rad šumarskih društava ne
može se prikazati pošto Savez nije imao
podataka za nekoja društva.
Prema neposrednom praćenju i primljenim
podacima neka su društva poka


stva 705 ili 58´% su inženjeri, a 507 ili
42l)/o tehničari. U šumarstvu je zaposleno
856 ili 71l:Vo, a u drv. industriji 356 ili 29»/o
članova.


Ova 83. redovna godišnja skupština
održava se u vrijeme, kada se dograđuje
i usavršava naš privredni sistem, kada se
izrađuje sedmogodišnji plan i kada se već
vrše pripreme za prelaz na 42-satni radni
tjedan. To su široka područja trajne aktivnosti
našeg Saveza, šumarskih društava
i sveg našeg članstva, kao i stvarna mogućnost
neposrednog- doprinosa snažnom
kvalitetnom skoku privrednog potencijala
šumarstva i drv. industrije.


Pred nama se nalaze brojni zadaci kako
oni koji nisu izvršeni tako i oni koji




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 78     <-- 78 -->        PDF

tek dclaize. Uz sve postojeće teškoće razne
nsravij stečeno je, međutim, bogato iskustvo
što je najveća garancija za mnogo
uspješniji rad u nastupaj ućom periodu.


Glavni urednik Šumarskog lista inž.
Vjekoslav Cvitovaepodraioi je ovaj izvještaja


ŠUMARSKI LIST


O uređivanju i izlaženju Šumarskog lista
kao i o njegovom financiranju u proteklom
periodu između redovnih skupština
Saveza šumarskih društava cd TP61 —
1364. sredine podnašani su i raspravliani
izvještaji na svih pet plenuma Saveza..
Prema tome je naše članstvo upoznato sa
rezultatima i teškoćama na tom polju djelatnosti
Saveza. Ovom prilikom mosti se
satmo sumirati rezultati i proširiti problemi´tika
izdavanja ovog našeg stručnog
gtss´fa.


List je s ´manjim ili većim zakašnjenjem
izlazio u dvobrojima na 450 do 500
stranica godišnje te je uglavnom zadržao
obim iz raniiiih godina, a što se vidi iz
cvcg pregleda:


godina broj stranica


1958 458
1959 472
1960 408
1961 480
1962 458
1963 503


Prednost izlaženja lista u dvobrojima
je u tom što se rukopisi-´mogu solidno pregledati
i prirediti za štampu i: što se štedi
na troškovima za omotne listove i za otpremu.
Slaba strana1 dvobroja je opet što
se aktualne stvari sa zakašnjenjem tretiraju
pa se gubi na interesiranju čitalaca
i značaju same stvari.


Svaki broj (dvobroj) lista štampa se u
1500 primjeraka, od kojih se 50 komada
šalje u inozemstvo, 350 u druge naše republike,
a ostatak se raspačava u SRH.
Broj redovnih pretplatnika pojedinaca iznosi
(ne računajući studente i đake) svega
oko 400, što je vrlo malo, ako se uiporedi
samo s brojeim uposlenih šumarskih inženjera
i tehničara u SRH kojih ima oko


900. Ovo ukaizuje na to da se stručnjaci
više koriste listom koji stiže na organizacije
u kojima su uposleni ili što bi bilo
nesumnjivo gore, da jedan dio stručnjaka
uopće ne prati list niti se interesira za
njegov ´sadržaj.
Organizacija uređivanja Šumarskog lista,
kako je bila zamišljena nacrtom pra


vilnika za uređivanje Š. 1. nije ostvarena.
Postoje naime teškoće u radu s članovima
redakcijskog odbora i u ovako slobodnijem
organizacijskom sastaju redakcijskog
edbera i to zbog česte sprečenosti i zauzetosti
pojedinih članova drugim redovnim
poslovima na kojima rade. Zbog toga
su i sastanci redakcijskog odbora bili
održavani s vrlo malim brojem članova.
Mora se ipak konstatirati da su svi članovi
odbora redovno davali svoja mišljenja
o člancima, koje im je glavni urednik
dostavljao´. No, da bi oni bili zaduženi
za pojedine rufor´ke i brinuli se za
prikupljanje članaka, kako je to bilo zacrtano
u sastavu spomenutog pravilnika,
to se praktički ne bi moglo postići´. Jednako
se nije uspjelo, unatoč pismenih i
usrneoeih apela, osigurati prikupljanje i
do stavi janje dopisa i saopćenja sa terena,
što je opet nacrtom pravilnika´ bilo predviđeno
za t. zv. širi redakcijski odbor.


Uredništvo je nastojalo da materijal
svakog broja Šumarskog lista prije slanja
u štampariju razmotri na redakcijskom
odboru i radi toga je redovno sazivalo sastanak
odbora. Redakcijski-odbor je utvrdio
izvjesnu politiku u vezi s uređivanjem
lista kao što je na pr. pitanje objavljivanja
naučnih članaka i njihove dokiuimentaciie.
obim i sadržaj članaka uopće, pribavljanje
akutualnih članaka putem natječaja,
visina autorskih honorara: itd. No
mora se ´napomenuti da ova politika u odnosu
na objavljenje naučnih članaka nai´"
tei na kritiku nekih člnnova pa i na
nlkaz sarađnje. Isto tako ima prigovora i
zbog odbijanja predugačkih članaka a i
pelemirikih saopćenja, kao i na niske
autorske honorare. Sve je ovo otežavalo i
otežava raid uredništva pa će se morati
i dalie nastojati naći najpogodnija organizacija
uređivanja 5. 1.


Pitanje saradmje je posebno zauzimalo
pažnju uredništva´. Analizom objavljenih
članaka može se vidieti da saradnja ne
zadovoljava potrebe lista i naše stručne
javnosti. Šumarski list bi trebao da bude
u mogućnosti da stalno i sistematski prika/
i-iie stanje i razvoj šumske privrede,
problematiku te privrede i riješavanje pojedinih
krupnijih pitanja iz njene oblasti,
zatim rad i kretanje u stručnim organizacijama
— udruženjima članovai, sve to
onš:rnve za područje Hrvatske a u glavnim
crtama i važnije stvari za druge republike
i za pojave u drugim državama.
Međutim za ovakav sadržaj lista traži se
drugačija organizacija i saradnja i uredništva,
što bi u idućem periodu također
trebalo solidno razmotriti.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Posebnu bi akciju trebalo poduzeti i u
pogledu pretplate na Šumski list i njegovo
praćenje sa strane naših stručnjaka.
Redakcijski odbor je omogućio svim našim
stručnjacima i organizacijama da besplatno
oglašavaju za popunjavanje radnih
mjesta. Ova se mogućnost ne iskorištava.
Pojedincima, koji se nude za zaposlenje,
možda smeta to što list izlazi u većim razmacima
vreimena. No za organizacije to
ne bi smjela biti smatnja osim ako ne
popunjavaju svoj kadar na brzinu i na
prečac ili bez natječaja, odnosno na formalne
natječaje. Jednoj smišljenoj, dugoročnoj
personalnoj politici bi objavljivanje
natječaja u našem listu moralo biti
vrlo korisno.


Naše privredne organizacije pokazuju
vrlo slab interes i za reklamiranje svoje
proizvodnje u Šumarskom listu, odnosno
za objavljivanje potražnje specijalnih,
skupih proizvoda, kao što su na pr. razni
strojevi kOiji se ne bi smjeli nabavljati
bez prikupljanja i razmatranja većeg broja
ponuda. Ovim bi se mnogo pridonijelo
da Šumarski list bude interesantan za našu
privredu i stog gledišta pa bi ga i fabrike
i trgovačka poduzeća drugih grana
privrede sve više iskorišćavala za reklamiranje
svojih proizvoda. Ovo bi tjeralo
naš Savez šumarskih društava i uredništvo
lista da forsira redovno mjesečno,
pa možda i polumjesečno izlaženje lista
što bi opet bilo olakšano uslijed povećanih
prihoda od oglasa i reklama. Dosadašnji
rezultati na oglašavanju šumskih gospodarstava
i drugih organizacija u Šumarskom
listu nikako ne zadovoljavaju.
Svi naši apeli i na šumarska društva i na
poduzeća neposredno nisu poboljšali situaciju,
iako se tu i bez posebnih akvizitera,
uz zalagnje članova uprave šumarskih
društava, moglo postići vrlo velike
prihode. Kao dokaz tonae imože poslužiti
prihod od 1,240.000 din. postignut u 1962.
godini samo od oglasa. Nažalost u 1963.
godini taj je prihod iznosio svega 320.000
dinara iako su troškovi štampanja lista
znatno porasli zbog porasta cijena za materijal
i štampanje. Stoga bi trebalo poduzimati
stalne akcije na propagiranju
oglašavanja u Š. 1. pa i ponovno razmotriti
pitanje akvizitera za prikupljanje
oglasa.


Na kraju se treba podsjetiti na to, da
će, kao što je dosad tako i u buduće,
kvaliteta izlaženja lista ovog našeg priznatog
stručnog glasila, zavisiti prvenstveno
o zalaganju svih nas članova, šumarskih
društava u cjelini kao i Saveza.


Blagajnik Saveza ing. Vilim Zivković
podnio je izvještaj o novčanoim poslovanju.


ANALIZA
Blagajničko-materijalnog poslovanja
SŠDH-e za period 1960—1964. god.
Savez ŠĐH-e kao društveno stručna


organizacija radi ostvarivanjai svojih završi i blagajnlčko-materijalno poslovanje.
Ta djelatnost zasniva se na propisima
Statuta SŠDH i Propisa pravilnika
o financ. poslovanju SI´TJ. Kao društveno-
stručna organizacija Savez djeluje
kao samostalna obračunska jedinica čiji
se poslovni događaji evidentiraju, iskazuju
i obračunavaju kao kod samostalnih
ustanova. Do 1961. g. Savez posluje potpuno
neovisno a od tada podliježe kontroli
SDK pa prema tome prilagođuje svoje
računovodstveno poslovanje prema jedinstveno´m
kontnoim planu na bazi dvojnog
knjigovodstva, Blagajničko-materijalno
poslovanje posve je sada, nalik na poslovanje
ostalih organizacija i ustanova
koje posluju kao samostalne ustanove ili
čak kao privredne organizacije.


Savez je registriran kod filijale N. Banke
u Ađžijinoj ulici i ima svoj žiro račun
broj 400-181-608-111. Obračun i izuzima


nje sredstava vrši se na temelju odobrenog!
godišnjeg plana prihoda i rashodla
za tekuću godinu. U vezi obračuna i poslovanja
sa bankom postoji jednako tretiranje
našeg Saveza kao i svih ostalih
kcimitenata banke. Svi propisi o financijskom
poslovanju važe u cijelosti i svemu
za naš Savez čime želimo istaći da se
je i organizacija knjiženja i obračun blagajniöko-
materijalnih podataka moralo
potpunoma uskladiti sa postojećim propisima,
i
Prihodi i rashodi Saveza
Da bi Savez mogao da obavlja svoju
društvenu stručnu funkciju na osnovu
Statuta on mora ostvariti i prihode.
Savez ostvaruje slijedeće prihode:


1. Članski doprinosi,
2. Prihodi od izdavačke djelatnosti,
3.
Dotacije šumopriv. i drv. ind. organizacija,
4. Dotacije društvenih organizacija,
5. Vanredni prihodi.
Iz predloženog -pregleda vidi se kako
je Savez ostvarivao svoje prihode za 1961.,
1962. i 1963. g. Tendencija je da prihodi
Saveza padaju. Taj pad je posljedica
uglavnom slabije realizacije izdavačke
djelatnosti uslijed toga što se tiskanice ne.
rabe kod sviju šumsko privrednih organizacija.


353


\




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Jedniim dijeloim pad je prihoda posljedica
manjih prihara na članarini (gosp.
članarina) kao i još neiskorištenih mogućnosti
u pogledu oglasa i ostalih prihoda
u vezi publikacija.


Ako rashode Saveza posmatramo u ukupnom
iznosu proizlazi da su omi na
otprilike istom nivou. Dapače je rashod
u 1963. g. manji od onih u poslovnoj 1960.
g za optrilike 500.000 din. Savez je u pogledu
rashoda morao voditi politiku štednje
uslijed postepenog smanjivanja prihoda.
Veća financijska disciplina u poslovanju
dovela je u izvjesnom postotku
do povećanja rashoda.


Razumljivo je da su u ovom razdoblju
rasli lični rashodi dok su ´materijalni tj.
posebno ´operativni i funkcionalni rashodi
čak u odnosu na 1960. g. i pali.


Prikazano u vidu postotka a uzevši za
bazu poslovnu 1960. g. sa indeksom 100
izlazi da su rashodi realizirani sa indeksom:
Vrsta rashoda 1960 1961 1962 1963


1. Lični 100 157 222 285
2. Materijalni 100 86
73 88
Šumarski list kao stručno-šumarsko
glasilo našeg Saveza je jedna od najvažnijih
puiblicistilökih djelatnosti Saveza. Kao
takva, bilo bi od interesa prikazati u kakvom
su odnosu i kakvu tendenciju imaju
troškovi i prihodi koije Savez na toj
publikaciji ostvaruje, (v. tab. 1.)


Tab. 1.


Vrst prihoda
— troška


1. Prihodi od pređp. za S. 1.
2.
Troškovi
3.
Dobit — gubitak
4.
Stvarna god. cij. Š. 1. u din.
Tab. 2.


R.
br. Struktura predplaitnika


1. Šumsko priv. i drv. ind. org. i ustan.
2. Članovi šum. društava
3.
Razmjena sa instranstvom
4.
Besplatni primjerci i zamjena
Ukupno:
Prema podacima stvarne predp´latne
cijene kroz 1961. do 1963. postignuto, i kraj
povišenih cijena štampanja i autorskih honorara,
najefikasnija godišnja edicija. Međutim
analizom troškova i rentabiliteta je
ovdje otežana činjenicom da ukupna godišnja
vrijednost edicije Sum. lista ovisi


o tiražu, broju stranica i veličini i broju
klišeja što je u konkretnom slučaju vrlo
teško svoditi na normalu i upoređivarti vrijednost
edicije u pojedinim godinama.
Tiraž Šumskog lista kroz godine iznosi
komada:
Broj komada u


R


br. Naziv edicije 1961 1962 1963
1 »Šumarski list« 9000 10500 9000
Struktura pretplatnika za Šumarski list


po godinama (v. tab. 2.).
Zalihe publikacija
Zalihe publikacija- Saveza sastoji se od:


1. Zaliha tiskanica i
2.
Zaliha stručnih šumarskih knjiga,
edicija, referata.
Na zalihi Savez ima tiskanice prema
»Popisu obrazaca propisanih za šumarije«
kao i stručne šum. knjige. Njihova, zaliha
i vrijednost utvrđuje se svakogodišnje popisom
odnosno inventurom.


Popis zaliha poseban je prilog završnom
računu i iz njega je moguć uvid u
vrst i količinu tiskanica i knjiga.


Vrijednost zaliha 1961-1963. kretala se:
Vrsta zalihe u 000 dinara
1961 1962 1963
Tiskanice i knjige 7,681 6,038 6,267


Iz pregleda ostvarenih prihoda i rashoda
vidi se da je prihod od tiskanica i knjiga
u toku 1961-1963. g. bio:


P r i hod
u 000 din. u godini
1961 1962 1963
Real pr. tisk. i knj. 8,888 7,457 6,254


Prihodi — troškovi u 000 din. za


godina
1961 196! 1963
3,032 3.912 3,168
4,267 3,060 3,466


-
1,235 + 852 — 298
2,844 2,037 2,310
Broj komada za godinu


1961 1962 1963
441 446 452
762 737 714
42 52 50
66 36 31
1311 1271 1274


Ovi podaci pokazuju tendenciju pada
osnovnog prihoda Saveza u poimenutoim
razdoblju i upozorava nas na činjenicu da
-upravo ovoj pojavi budući U. O. mora
posvetiti najviše pažnje.


Imovina Saveza kroz godine u 000 dinara
iznosi:
Nazi v 1961 1962 1963
Vrij. imov. SŠDH 53,446 56,135 53,169




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 81     <-- 81 -->        PDF

U imovinu Saveza uključujemo: Poslovnu
zgradu i inventar sa bibliotekom, sredstva
na žiro računu kod banke, potraživanja
od dužnika, neobračunate vrijednosti
publikacija u štampi i vrijednost zaliha
tiskanica i knjiga.


Ako od imovine odbijemo vrijednost
osnovnih sredstava dobijemo stvarnu obrtnu
vrijednost Saveza koja se u prosjeku
godišnje kreće od 12-14 miliona dinara.


Iz ovoga prikaza se vidi da Savez mora
imati organiziranu knjigovodstvenu,
blagajničku i materijalnu službu.


U toj službi djeluju kao


a) stalni službenici:


´knjigovođa 1


blagajnik 1


to) hoinorarni: .


ekonom 1


S obzirom na opseg poslovanja i postojićih
propisa koji reguliraju materiju
raičunovostvene službe postojeći broj osoblja
je dovoljan a smanjivati se ni u kojem
slučaju ne može.


Osnovni problem je za idući period rada
Saveza osigurati što sigurnije i kontinuirano
priticanje prihoda. Ti prihodi se
mogu osigurati samo još sređenijom organizacijom
izdavačke djelatnosti Saveza i
dotacijom u čemu nas jedino mogu pomoći
naše šumsko-privredne i drv. industr.
organizacije i ustanove.


Poslovanje Saveza od 1964. do danas
odvilja se normalno i prema planiranom
predračunu prihoda i rashoda Saveza. Kao
i u svakoj organizaciji računovodstvena
služba Saveza radila je u početku godine
na popisu zaliha i izradi završnog računa
za 1963. g .-Bilo je potrebno uskladiti kao
uvijek kod popisa stvarno stanje sa stanjem
knjigovodstva.


Sadanje stanje osnovnih pokazatelja je:


1. Žiro račun ,sa 28. V 1964. 11,693.905
2. Gotovinski promet sa bankom 707.406
3. Virmanski promet 4,261.657
4. Obaveze dužnika kt 120 2,448.175
5. Obaveze Saveza kt 220 49.700
Skupštini je prisustvovalo 27 članova
Plenuma i 41 delegat šumarskih društava,
ukupno 68 od 100 koliko ih je moglo i trebalo
prisustvovati.


U diskusiji o podnesenim izvještajima
učestvovali su drugovi Srećko Vanjković,
Branko Manojlović, Vilim Zivtković i Ivica
Mrzljak.


Drug Vanjković je naglasio da je
operativi potrebna pomoć jer ima sve više
obaveza za izvršenje različitih hitnih
zadataka, ali ona rješava pojedine probleme
kako najbolje zna, umjesto da se oni
zajednički razmatraju i proučavaju u Savezu.


Naročito bi bilo važno raspraviti neka
»pitanja prije nego odpočne izvršenje 7godišnjeg
plana. Tako npr. naučno istraživački
rad nije dosada dao meritorna
rješenja o pitanjima koja iskrsavaju na
terenu kod uzgoja drveća brzog rasta, melioracije
vriština i bujadnica, kompletiranje
sječina degradiranih šuma i dr. Isto
tako, između lovne privrede i šumske proizvodnje
još nisu usklađeni potrebni odnosi.
Zatim, pitanje srednjih šumarskih
škola nije do danas rješeno ni s obziroim
na sjedište, ni kadrove ni sredstva. Spominje
i problem rasporeda industrijskih
objekata za preradu drva s obzirom na
najpovoljniju lokaciju prema sirovinskoj
bazi i drugim uvjetima.


Drug Manojlović smatra da je
skupštinu trebalo upoznati s budućim financijskim
planom Saveza, jer su prihodi od
1962. god. na ovamo u opadanju. Ovo ima
veze sa sve manjom upotrebom tiskanica
od šumsko privrednih organizacija i sa
pođbacivanjem gospodarskih članarina.


Kaže zatim da bi trebalo proširiti krug
djelovanja raznim aktivistima: u Narodnim
sveučilištima, a organizacijama SiSRN,
školama, radio televiziji, dnevnoj štampi i
dr. tako bi bolje i neposrednije upoznali
javnost sa značajem šumarstva i industrijske
prerade drva za našu privredu.


Drug Mrzlja k konstatira da postoji
izvjesna nezainteresiranost za društveni
rad i u društvima se više radi pojedinačno/
Stoga društva ne postizavaju afirmaciju
kao cjelina. Mnogi ;se problemi šumarstva
i industrijske prerade drva rješavaju van
stručnih organizacija i ako su stručnjaci
pvenstveno pozvani da daju koncepcije i
ekonomske dokumentacije za rješenje pojedinih
problema.


Navodi nekoliko pitanja koja su sa
stručne strane riješena ali se iz drugih razloga
rješenja ne realiziraju. Tako npr. o
pilanama i njihovoj koncentraciji na području
kotara Karlovac, o podizanju tvornice
fagoceluloze, o stručnom školstvu i
srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu, o
mjestu, spremi i hiperprodukciji tehničara.


Skupština je usvojila -prijedlog Saveza
za izmjenu i dopunu Statuta Saveza ITJ-e
koji će se razmatrati i donijeti na vanrednom
Kongresu ITJ-e početkom jeseni
ove godine, i to:


1. Inženjeri, tehničari i drugi stručnjaci
koji se bave tehničkom naukom i praksom,
učlanjeni u svoju osnovnu organizaciju
IT-a, istovremeno su i članovi Saveza
ITJ-e.
355




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Osnovne organizacije su one organizacije
u ikoje su učlanjeni inženjeri i tehničari,
i ´koje su registrirane u smislu prepisa
Zakona o udruživanjima, zborovima i
drugim javnim skupovima.


Osnovne organizacije u smislu prethodnih
stavova su po pravilu stručne organizacije.
Ukoliko nema uslova za osnivanje
stručnih organizacija u smislu prethodnih
staivova, osnovna organizacija postaje opće
društvo IT (D-IT).


2. Pošto će na području jednog kotara
postojati u pravilu, više stručnih osnovnih
organizacija, to će biti potrebno da
se za ostvarivanje ciljeva i zadataka za
područje kotara formira ´kotarski koordinacijski
odbor.
Osnovne stručne organizacije direktno
su vezane za republičke stručne Saveze.


3. Redovna skupština održava se svake
druge, a ne svake treće godine.
Skupština je također usvojila izmjene
i dopune Statuta Saveza ŠDH-e, i to:


1. Redovne skupštine Saveza ŠDH-e
održavaju se svake druge godine.
2. Clan 30. Statuta proširuje se novom
stavkom poslova koje vrši skupština, i to:
— bira počasne i zaslužne članove Saveza
ŠDH-e. j
3. Clan 32. — Skupština donosi punovažne
odluke ako je prisutno više od polovine
izabranih delegata i članova Plenuma.
U .Slučaju nedovoljnog broja prisutnih
delegata i članova Plenuma, početak skupštine
se odlaže za 1 sat, kada skupština
punovažno zasijeda, ukoliko prisustvuje
bar jedna trećina delegata i članova Plenuma.
´ i !


Odluke se donose prostom većinom prisutnih
punopravnih glasača.


Ukoliko skupština ne odredi drukčije,
odluke se donose javnim glasanjem.


Odluke skupštine su obavezne za sva
šumarskih društava i njihove članove.


4. Član 37. nadopunjuje se novim stavom
i to:
»U slučaju nedovoljnog broja prisutnih
predstavnika šumarskih društava kao članova
plenuma, početak plenuma se odlaže
za jedan sat kada plenum punovažno zasijeda
ukoliko prisustvuje bar jedna trećina
predsjednika i tajnika (ili njihovih
zamjenika) svih šumarskih društava.
5. Dosadanji naziv šuimarskih društava
kotara mijenja se zbog promjene teritorije
društveno-političkih zajednica u »Sumarsko
društva . . .«, dok naziv Saveza
ŠDH-e u »Savez inženjera i tehničara šumarstva
i drv. industrije Hrvatske«.


Na skupštini su izabrani za zaslužne
članove Saveza ŠDH-e: Bogomil Cop, Vid
Fašaić, Žarko Hajdin, Branko Manojlović,
Bozo Mačešić, Pero Miočinović, Zvonimir
Pere Đuro Savić, Đuro Knežević, Josip
Safar, Nikola Sepić, Nikola Vrančić, Đuro
Zmijanac, Vjekoslav Birt i Vlado Špo1
jarić.


Skupština je izabrala:


za novog predsjednika Saveza Potoči ć
dr Zvonka


za članove Upravnog odbora Bofomila
Č o p a, Žarka" Hajdina, Vilima Z i v k
o v i ć a, Viktora B a j i ć a, Sloboda
Ga lo vica, Ivu M r z 1 j a k a, Branka
Pešuta, Dragu Pešuta, Branimira
Prpića i Gaju Pet ro vica


za članove Nadzornog odbora Petra D r a gišića,
Rafu Mo´tta i Josipa Pet
e r n e 1 a.
Skupština je nadalje zaključila:


— ovlašćuje se Plenum da izabere delegate
za redovnu godišnju skupštinu Saveza
ITŠIĐ Jugoslavije


— uži stari i novi odbor Saveza sporazumno
će izabrati 4 delegata za Kongres
IT Jugoslavije
— Ovlašćuje se Plenum da odredi mjesto
održavanja slijedeće redovne skupštine
Saveza ITŠIĐ Hrvatske.
Nakon završene 83. redovne skupštine
održano je Savjetovanje o temi: »Problematika
gospodarenja šumama Gorskog Kotara
i Like«. Referat je sastavio i prikazao
inž. Ferdo Šulentić. Referat je objavljen
u Šuimarskoim listu for. 5-6/64.


Poslije izlaska učesnika Savjetovanja
na neke objekte u području šumarije Rakovica
nastavljena je diskusija u Slunju
dne 28. VI 1964. U diskusiji su učestvovali
Vajda Zlatko, Doforosav1jev
i ć Predrag, Hajdin Žarko, M i 1 kov
i ć Simo, H an z 1 Dragutin, L o v r i ć
Ante, B>u njevč e v ić Zlatko, K ö v a č
e v i ć Zorko, Kraljić Branko, Z i a n i
Petar, Đekić Rajica, Tonković Đuro,
M i h e 7 č i ć Bogomil, Safar Josip,
Šulentić Ferdo i Zmijanac Đuro.


Komisija za zaključke sastavila je prijedlog
zaključaka savjetovanja koji će se
nakon konačne redakcije objaviti u slijedećem
broju Šumarskog lista.


C. V.