DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 85 <-- 85 --> PDF |
cS´teana Mtucia Utetatuta i ća&apl&l PROB TEĐIVANJE (Thinning) — Izvještaj sa četvrtog sastanka Šumarskog društva Velike Britanije održanog u Edinburgh u od 3. do 5. siječnja 1964. — Izd. Oxford Univ. Press 1964. str. 83. | Ova je publikacija prilog časopisu Forestry. Sastanak je održan pod vostvom prof. V. M. Lauire, R. M. H a r 1 e y - a, G. B. R y 1 e - a, T. H. W o o 1 r i d g e - a i J. A. B. Macdonald-a, ikoji su rukovodili diskusijama o pojedinim referatima. C. J. T a y 1 o r, Povijest prorjeđivanja i istraživanja o proradama — fiziološke i ekološke osnove prorjeđivanja. Ukratko je pikazan historijat porjeđivanja i proučavanja te problematike počevši od prvih pismenih podataka u Württemberškim šumskim redovima (početak šesnaestog stoljeća) pa sve do današnjeg dana. J. R. T h o m, Udio ekonomike u prorjeđivanju šuma. Autor predlaže osnivanje produkcionih zona u V. B. u kojima (bi se uzgoj šuma, a prema tome i cijelo gospodarenje, podredilo postavljenim ciljevima. Prema njegovom iprijedlegu to treba da budü: crve ri a zona - namijenjena proizvodnji kvalitetnih trupaca, plava zona — prvenstveno namijenjena proizvodnji celuloznog drva za poizvodnju iverica i zelen a zon a — namijenjena proizvodnji rudničkog drva. U crvenoj zon; normalni razmak sadnica treba da iznosi 1,50 do 1,80 m, a njega šuma, pravovremeno čišćenje i kresanje grana treba da omogući maksimalni prirast i promjer preko 10 cm na visini 7,50 m iznad tla, kao i čisto deblo. To treba da bude zona intenzivnog šumarstva. U plavoj zoni ne traba vršiti čišćenje od gana, a bez prorjeđivanja u ophodnji 35 odnosno 40 godina dobiva se samo celulozno drvo. Ovaj sistem uzgoja preporuiča za lošija tla. Ni u zelenoj zoni u blizini rudarskih bazena Škotske, Engleske i Južnog Wales-a ne predviđa prorjeđivanje nego samo čistu sječu kada stabla postignu promjer od oko najviše 18,5 cm. R. E. C r o w t h e r, Studij rada i praksa porjeđivanja. Kao rezultat istraživanja izlazi: 1 — prve prorede treba vršiti kada kufoni sa držaj pojedinog stabalca prijeđe 0.072 m3; 2 — drvna masa za prorjeđivanje ne bi smjela da bude manja od 26.73 m3 po hektaru; 3 — površina parcele za prorjeđivanje treba da dade drvnu masu iznad 890 m3; 4 — za pristup u kulturu od naročite su važnosti vlake razmaka 201—40 m; 5 — za prorjeđivanje naročito su važni inicijativa, nadzor i trening. E. H. Macmillen, Neki aspekti izgraanje saobraćajnica s obzirom na prorjeđivanje. Troškovi privlačenja drveta od panja do šumskog puta variraju od 0,3 d do 1,6 d po h. ft. na 100 jarda ili oko 1 s. 2 d do 6 s. po toni/milji (oko 80 — 520 din po m3 na udaljenost 100 metara). Za upotrebu mehanizacije kod privlačenja autor preporuča izgradnju zemljanih putova. W. J. R i d d o c h, Prorjeđivanje četinjača sa gledišta trgovca drvom. Trgovina zahtijeva da drvo bude zdravo, pravno i sa malim granama, a naročito pravnost se traži od rudničkog drva, iako je pravnost važna i za druge Sortimente. Veliki dio prorednog materijala čini juvenilno drvo, ali i juvenilno drvo je upotrebljivo za izradu nekih vrsta papira (novinski), a što je karakteristično takav se materijal izvozi i u Norvešku. R. Fin lay Wilson, Prorjeđivanje četinjača sa gledišta trgovca arvom. Iznosi se gledište da tehnika prorjeđivanja treba da bude osnovana na cilju gospodarenja, koji opet ovisi o tlu, poteškoćama transporta, tržištu i radnoj snazi. S obzirom na to na jednom će mjestu biti rentabilni] e proizvoditi celulozno drvo a na drugom trupce. U vezi s tim negdje će se vršiti intenzivne prorede, a drugdje se neće uopće obavljati. J. Stirling, Uzgojne prorede mlađih i sređnjođobnih sastojina. U referatu se govori o značaju uzgojnih proreda te svijetla kao značajnog činioca u efektivnosti fotosinteze, o ulozi potisnutih stabala u sastojim, izboru drveća i kvalitativnom djelovanju proreda. Autor se naročito zadržava na tzv. škotskoj eklektičkoj metodi prorjeđivanja, čiji su ciljevi: 1. neprekinuti razvoj efektivne krošnje izabranih kvalitetnih obično naddominantnih i dominantnih stabala, 2. stalan razvoj sklopa oko tih stabala pomoću potisnutih stabala, koja čine krug oko odabranog stabla i sa nekoliko dobrih međustabala između ovako formiranih grupa. 359 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Na jednom hektaru broj ovako odaibranih stabala kreće se od 74 do 124 komada. D. Kinloch, Kasnije prorede i preborna sječa u odnosu na poboljšanje i transformaciju. Raspravlja se o nekim šumsko-uzgojnim i uređaj nim mjerama te o odnosu kasnih proreda i oplodne i prebome sječe. J. A. Dicks o n, Prorede — Što bi mi htjeli znati — Neke ideje za buduća istraživanja. O fiziologiji drveća se razmjerno malo znade i to područje treba naročito istraživati. Dalji istraživački problemi su pitanje provenijencije glavnih vrsta četinjača, koje se uzgajaju u Velikoj Britaniji, a genetska straživanja iako nisu primarna treba vršiti naročito u vezi sa provenijencijom sjemena egzota. Ostali istraživački problemi bi obuhvatili prorjeđivanje starijih sastojina s obzirom na regenera.ciju i obnovu šuma, utjecaj novih metoda transporta na prorede kao i istraživanje volumnog i vrednosnoga prirasta kod raznih načina prorjeđivanja. Iza svakog referata je sumirana diskusija i na kraju je šumari j cijeloga sastanka. R. B. Hafner F., Der Holztransport (Transport drva - Priručnik za privlačenje, uskladištenje, načine utovara i prevoz), str. 459, crteža i slika 512, te niz tabela. Izd. Ost. Agrarverlag Wien, 1964. Ova knjiga predstavlja prerađeno i dopunjeno izdanje knjige »Die Praxis des neuzeitlichen Holztransportes, izdane 1952, a koja je prevedena i na naš jezik. Djelo je podijeljeno na slijedeća poglavlja: A. Područje i zadaci šumskog transporta; B. Privlačenje đrveta; C. Tehnika utovara, uskladišten ja i istovara.; D. Prevoz drva; E. Organizacija kontinuiranog transporta iz većih šumskih kompleksa; F. Obračun ekonomičnosti; G. Izabrana literatura i H. Indeks. U poglavlju »Privlačenje« prikazani su slijedeći načini transporta: I. Iznošenje ljudima i životinjama, II. Spuštanje i izvlačenje drva po tlu pomoću užeta III. Motori za užetnu vuču, rv. Izgradnja i pogon motornih užetnih vitala, V. Sigurnosne mjere kod vuče po tlu, VI. Spuštanje zemljanim točilima, VII. Izvlačenje fizičkom snagom i vučnirn motorom bez izgradnje trajnih puteva, VIII. Vuča na ploči, IX. Privlačenje na dvokolicama ili jednoosovnim gusjenicama, X. Privla360 čenje traktorima gusjeničarima za vuču, XT.Privlacenje sa samohodnim ili gusjeničarom, životinjama ili ručnim vitlom vuoanim dvokolicama, Xjfl. Privlačenje prostornog drva u svežnjevima ili pomoću transportnih rama (paleta), XIII. Ostali oblici kola za vuču, XIV. Privlačenje drva pomoću saonica sa fizičkom ili mehaničkom vučom, XV. Valjanje i kotrljanje, XVI. Tumbanje, .XVII. Bacanje, XVIII. Zične dizalice, XIX. Skiđeri, XX. Jednožičane žičare, XXI. Zične drče i spuštaljke, XXII. Mehanički uređaji za kombinirano rušenje i vuču, XXIII. Okolnosti koje utječu na uspjeh i izbor metoda privlačenja. U poglavlju »Utovar, uskladištenje i istovar« obrađeno je: I. Općenito o uskladišten ju oblo vine, uređenju skladišta i hrpanje oblovine, II. Jednostavni pomoćni uređaji za ručni utovar cestovnih vozila i vagona i utovar pomoću vučnih strojeva i životinja, III. Uređaji za utovar sa .pogonom na motor te specijalni uređaji za utovar vezani uz vozilo, IV. Utovar pomoću stabilnih prenosnih ili samohodnih uređaja za utovar, V. Istovar drva. U poglavlju »Prevoz drva« obrađen je: Di. Transport po zemlji: I. Točila i putoklizine, II. Zičare, III. Transport na cestama, IV. Transport na prugama; D2. Vodeni transport drva na prirodnim vodotocima, jezerima i morima, Da. Zračni transport. U poglavlju »Organizacija kontinuiranog transporta drva iz većih šumskih područja « kao i poglavlju »Obračun ekonomičnosti « samo su napomenuti problemi i šteta je što baš ova poglavlja nisu obrađena detaljnije, jer ona su od naročitog interesa za sve one koji se bave eksploatacijom šuma. Uz već poznate načine transporta, koji se iskorišćuju u eksploataciji šuma prikazan je — iako vrlo kratko — zračni transport helikopterima te nove vrste helikoptera — kao što je to američki helikopter Sikorsky S-64 koji nosi teret do 9 tona. Knjiga »Holztransport« može korisno poslužiti svim stručnjacima koji se bave eksploatacijom šuma. Prof. dr Roko Benić CENTRALBLATT FÜR DAS GESAMTE FORSTWESEN — Wien 2 — 1964. Dietrich, V.: Smjernice šumarskog ekonomičnog mišljenja i računanja u skladu sa prirodom šume. — Eck mülle r O.: Razvitak iskorišćavanja bjelogoričnih šuma u perodi od 1950. do 1960. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 87 <-- 87 --> PDF |
GORSKO STOPANSTVO — Sofija 4 _ 1964. Paspalev G.: Nauka i zaštita prirode i njezinih izvora. — Meri nov M., Gruev L, Calkov J., Ralče v A.: Pravilnija koordinacija sječe sa prirodnim i vještačkim obnavljanjem visokih šuma. — Sirakov G.: Relativno iskorištavanje ariša na staništima bukve. — Ivano v TV. Pregled našeg rada na zaštiti prirode. — Toško v M.: Naši rezultati. — :B a 1 o v T.: Prognoza napada štetnika na šume kod nas u 1964. god. — Seng alevič G.: Rijedak štetnik na hrastu — Pachypasa otus drury. — K u mče v I.: Jedno ili dvoetapno uređivanje šuma. — Ka lud in K.: Aktualna pitanja o nekim nedostacima našeg smolarenja. — Veso v H.: Za estetiku u šumarskim radovima. LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva 4 — 1964. Melehov I. S.: Stanje zaštite šuma od požara i način kako da se poboljša. — Kurnosov E. T.: Prvorazredni zadaci zaštite šuma od požara u RSFSIR. —Molčanov A. A.: Utjecaj mineralnih gnojiva na rast hrasta. — Tür kin A. S.; Nabatov N. N.: Postupne sječe u brezicima. — Rossinski V. I.: Vazdazeleni hrast. — P r o k o penko P. M. i Docenko A. P.: Valja razumno iskorišćavati prirodna bogatstva ´krimskih planinsikih šuma. — Zyrjaev A. G.: Odnos između mase Cetina i tekućeg prirasta sibirskog ariša. — Vag in A. V. i Hari n O. A.: Taksacijski pokazatelji podrasta. — Moiseenko F. P.: Tok rasten ja i sortimenti visokih hrastovih šuma. — Preo bražen ski A. V.: Vještačka obnova vrijednih vrsta krupnim sadnicama bez priprave tla i njegove daljnje njege. — Liogen jki G. L.; Kulture omorike na koncentriranim sječinama. — S a d o v n i č i F. P.: Ef ektivnost borovih kultura u ovisnosti o širini među redovima. — Adiljbekov R. A.: Kolika su dopuštena odstupanja s obzrom na dubljinu sadnje sjemena raznih vrsta. — T e reho v F. I.: Naučnoistraživaoki radovi LenNIILH-a o borbi s šumskim požarima. — Kurbatski N. P.: Treba više pažnje posvetiti zaštiti šuma od požara u Sibiriji. — Čarki na A. P.: Protupožarni pojasi iz Eupinus polyphyllus-a. — Prognoza masovnog razmnožavanja štetnih insekata u 1964. g. — Škatov V. K: Nove šumske takse i neriješeni problemi cijene na panju. — Bartov, V. F.: Put k popravku obračuna i raspodjele diferencijalnog prihoda, u šumoprivredi. — M j a soedo v N. M.: Požarne osmatračnice s liftom bez motora. — Ševco v I. I.: Leđni rasprašivač ROB. — Pikalkin V. M. i Nikol´ski E. P.: Dirižabli u šumi. — Švecov V. I. i Uryvaev A. I. i dr.: Ekonomski način stvaranja šumskih kultura. — Kosičenko V. E.: Organo-mineralno prihranjivanje borovih sadnica u rasadniku. — B o č k a r e v M. M.: 15 dana u šumama Finske. 5 — 1964. S pir in M. A.: Škola naprednog iskustva. — Samgin P. A. i Suto v I. V: Ispitivanje novih arboricida. — Sejngauz A. S.: Dinamika razvitka limbinih i širofeolisnJh šuma Dalekog istoka. — Kchnenko M. A.: Obnova crne johe u Poljesju USSR. — Popo v A. A.: Povišenje produktivnosti zamočvarrenih ariševih šuma Priamurja. — Za ri a r o v V. K.: Normalni obični brojevi. — Fedosimov A. N.: Variranje taksacijiskih pokazatelja na kružnim plohama. — Malino vski A. V.: Izdvajanje odjela. — Zubarev V. M.: Gospodarska organizacija i sječa glavnog prihoda u limbinim šumama. — Kovalev L. S.; Evseev a R. P.: Utjecaj čistih i mješovitih borovih kultura na plodnost supješčanih tala. — Ma ruso v A A.: Sadnja crnogorice na jugu Srednjeg Urala,. — Lisenkov A. F.: Zvučna obrada šumskog sjemena prije sjetve. — Ogl e vsk i V. V.: O ubrajanju kultura u šumski fond. — R o m an o v s k i V. P.: Popraviti valja sjemenarstvo u šum. gosp. Bjelorusije. — D y n i n G. D. i K o r o t k o v D. P.: Kulture bora u traktorskim brazdama na suvotama. — A r c y b a š e v E. S.: Televizijsko otkrivanje požara. - M on ok i n V. N.: Ustanovljenje perioda opasnih od požara. — Ob ozo v A.: Borba sa šumskim štetnicima u Celinskom rajonu. — Gorja čev a V. I.: Kemijska zaštua bora od sekundarnih štetnika u žarištima: na korijenu razvijenih gljiva. — Lobovikov T. S.: Produkcija šumoiprivrede i problem naknade gubitaka u njoj. — Trubnikov M. M. i Laz a rev A. S.: Pitanje određivanja cijene i planiranja u kompleksnoj sumoprivrednoj proizvodnji. — Polu pa r n e v J. I.: Otpor pomicanju pluga. — S a im a, r c e v A. J.: Visokoproizvodni mehanizmi za prorede. — Bartenev V. D. i S e r e g i n N. F.: Plug za prekopavanje rasadnika. — Fo r mi n A. S.: Izgradnja kanala za isušivanje strojem LKA-2. 6 — 1964. Su tov I. V; Bel´kov V. P.: Primjena kemijskih sredstava, u šumarskoj praksi, — Dekato v N. E.: Oparske na primjenu herbicida. — Kusenk o G.: Aviokemijska njega mladika. — No 361 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 88 <-- 88 --> PDF |
senko v A. I.: Određivanje infiltracijske bicidima za sadnje hrastova žira. — Saš sposobnosti tala. —Antanajtis V.: Nekova M. V.: Herbieidi u borbi s kupika pitanja racionalnog isfcorišćavanja šum-nom u šumama na crnomorskoj obali skcig fonda — S i n i c y tn S. G.: RacioKavkaiza. — Istratova O. T.: Duglanalno iskorišćavanje šumskog bogatstva. siiu — na obale Crnog mora. — A k r o — Č e r n o v B. M.: Treba odrediti funkme n k o I. D.: O biološkoj metodi borbe ciju šuma prve grupe. — Soloduhin sa Lophyrus pini L. — V a lent a V. T.: E. D.: Šume treba razdijeliti po kategoriEfektivne mjere protiv borova savijača. jama. — Tribuševski F., IS a z o n o v a — T a r g a m a d z e K. M.: Određivanje N: O iskdrf´|šićavainj!u šuma iprvte grupe. stepena iskorišćavanja tala šumskog fon— Flerov B. A., Bujlov D. A.: Treda. — Muške tik L. M.: Normiranje ba zadržati podjelu šuma na grupe. — rada na sječinaima. — N e m i r o v s k i E. Velič´ko J. M., Kozlova L. M.: KeI.: K pitanju uređenja zakonodavstva mijska borba s korovom u školama drv RSFRS o odgovornosti građana za štete nih vrsta. Kapos t V. J.: Mikroelementi počinjene u šumama. — F e d o r o v P. F.: u rasadnicima. — Egl i te A. K.: Upotre Tehniku u šumorpivredu. — T atari ba dalapona (preparat 2,2 — diklorpropi nov V. P.; L y s e n k o v N. I.: Naše isku onske kiseline) proti travnog korova. — stvo primjene nove tehnologije uz očuva Čemjakina S. N.: Utjecaj simazina i nje podrasta. alipura na klijanje sjemena bora i ariša. — Stepanova Z. A.: Obrada tla her-Đ. K. VISINA PRETPLATE I CIJENE POJEDINIH BROJEVA ŠUMARSKOG LISTA Cijena pojedinim brojevima: Pretplata za Naslo v tek. godinu Izdanja Izdanja Izdanja godišnje: do 1945. g. 1945. - tek. g. tekućeg. Tuzemstvo Ustanove i poduzeća 5.000 100 200 500 Pojedinci 1.000 50 80 150 Studenti i đaci 200 30 40 50 In ozemstvo: Ustanove i poduzeća 6.000 150 250 600 Pojedinci 2.000 100 150 200 ŠUMARSKI LIST — glasilo Saveza šumarskih društava Hrvatske. — Izdavač: Savez šumarskih društava Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb. Mažuranića trg u. — Račun kod Narodne banke Zagreb 400-21-608-111. — Tisak: Izđav. tiskarsko poduzeće »A. G. Matoš« Samobor. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Bz štampe izašla knjiga: Ing. P. Kosonogov: PRIRAST I ETAT ŠUMA Ing. Pavle Kosonogov iznosi jedan nov metod u kome pristupa istraživanju prirasta STABALA u zavisnosti od njegovih karakteristika, polazeći od toga da prirast stabala predstavlja osnovu sastoj´inskog prirasta, odnosno, da je prirast svake konkretne sastojine jednak zbiru prirasta stabala koja se u datom momentu u njoj nalaze. (Dosadašnja istraživanja su pokazala da između prirasta stabala i njegovih karaketeristika debljine, visine i jačine krune — postoji jasno izražena korelacija koja omogućava da se izrade tablice prirasta stabala sa ovim raizlicitim karakteristikama kao ulazima. iPrimenom takvih tablica bilo bi «moguće odrediti prirast svake sastojine na isto tako jednostavan macin, ikao što se određuje i njena zaliha primenom zapre, minskih tablica. Objavljivanjem rađa »Prirast i etat šuma« — nova metoda´ izrade tablica za njihovo određivanje — koji je omogućio Savezni sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo, ne samo da1 se pruža mogućnost upoznavanja ovog novog metoda određivanja prirasta, nego se daje potstrek za njegovu dalju razradu i primanu u konkretnim uslovima. (Prodajna četna za privredne organizacije je 400 dinara po 1 komadu. Prodajna, cena za pojedinačne pretplatnike iznosi 200 dinara. Poru´đžbine treba slati na adresu: Redakcija časopisa »Šumarstvo« — Beograd, Kneza Miloša 7/ITI, a uplate na tekući račun ´kod Narodne banke 101-18-608-290. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 90 <-- 90 --> PDF |
U redakciji časopisa »Narodni šumar« Sarajevo, Maršala Tita ulica 5 izašla je iz štampe knjiga (brošura´): Uloga i mjesto fitocenologije u savremenoj šumarskoj praksi U ovoj knjizi nalaze se referati i diskusija Savjetovanja jugoslovenskih fitocenologa i šumara uzgajivača o temi savremene primjene fitocenologije u šumarskoj nauci i praksi. Osim značajnih priloga koje su dali brojni učesnici savjetovanja (M. Anić, M. Glišić, J. Miklavžić, P. Fukarek, D. Colić, H. Em, V. Tregubov, M. Jamković, S. Bertović, B. Jovanović, T. Bunuševac, D. Bura, V. Mišić, T. Nikolovski, M. Gajić, M. Popovic, M. Wraber, M. Dražić, Ž. Kosir i J. Horvat) u knjizi se nalazi i prvi fitocenološki rad o našim šumama pokojnog profesora I. Horvata, pregledi dosadašnjih fitocenoloških istraživanja i kartiranja u svim našim republikama, te kompletna bibliografija. svih biljnogeografskih i finocenološkib radova koji obrađuju šumsku vegetaciju Jugoslavije. Brošura obuhvata 220 stranica teksta sa ilustracijama i štampana je u ograničenom broju primjeraka. Članovi Saveza DITŠDI mogu brošuru nabaviti uz cijenu od 300.— dinara po primjerku, dok je za ostale naručitelje (pojedince i školske ustanove) cijena primjerka 500.— dinara. Preduzeća i privredne ustanove mogu nabaviti ovu brošuru uz cijenu od 1000.— dinara po primjerku i time pomoći pokriću štampanja i drugih troškova koje je imala redakcija. Narudžbe treba slati na adresu: Administracija »Narodni šumar« Sarajevo, Maršala Tita br. 5 ili post. fah 648. Uplatu treba izvršiti putem banke u korist žiro-računa kod Narodne banke u Slarajevu, broj 702_ill|!6 — Sarajevo. |