DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— domaća radna snaga dolazi na radilišta iz daleka od svojeg doma i po završetku vraća se kući; taj napor j oj nitko ne plaća, iako traje više sati i znatno je iscrpljuje te vrlo smanjuje njezinu proizvodnost živog rada; znatno vrijeme troše za dolazak na radno mjesto i povratak s njega i ostali radnici, pa i službenici kada rade na terenu; — količina proizvodnje je ograničena količinom i kvalitetom šumskog fonda, odnosno odobrenim obujmom sječa i financijskom mogućnošću vršenja šumsko-kulturnih radova (koji su pretežno dugoročnog efekta); — cijene šumskim proizvodima su kod nas plafonirane a tehnička opremljenost našeg šumskog fonda i djelatnosti šumsiko-privredne organizacije na vrlo je niskom nivou, pa je proizvodnost rada relativno niska a osobni dohoci radnika na dnu ljestvice osobnih dohodaka u našoj privredi; — radilišta, a to znači uvjeti rada, mijenjaju se ne samo svake godine već i u toku kraćih razdoblja — tako da s kalkulacionog gledišta šumsko-privredna organizacija se neprestano mijenja te su pokazatelji i rezultati vrlo teško međusobno uporedivi u cilju praćenja uspješnosti i zalaganja radnika; — uslijed toga su potrebna dugotrajnija, dakle i skuplja, istraživanja u cilju utvrđivanja optimalnog alata, optimalnog trajanja radnog dana, optimalne organizacije odmora u toku radnog dana, tehničkih normi i si.; — kako se praktički ne može utvrditi dužina radnog vremena koje se plaća po učinku (u Šumskom gospodarstvu Sisak 66´%), jer bi to tražilo odviše poentera i bilo preskupo — nije u praksi moguće pratiti dovoljno tačno proizvodnost živog rada, pa ni kontrolirati i utvrditi da li se faktično skratilo prosječno tjedno radno vrijeme radnika i koliko se ono skratilo. Vodeći računa o svemu što smo naveli, moguće je skratiti prosječno tjedno radno vrijeme radnika pri pojedinim grupama radova u šumsko-privrednoj organizaciji kako slijedi: — u administraciji moguće je skratiti kroz čitavu godinu dnevno radno vrijeme cd 8 sati na 7 sati trajanja; ekonomski temelj tom skraćenju treba da bude: povišenje radne discipline, eliminiranje nepotrebnih prekida rada, bolje pripremanje radnih konferencija i njihovo svođenje na pravu mjeru, mehanizacija uredskih radova, studioznije veze i komunikacije, racionalizacija poslovanja putem studija toka rada i vremena rada, racionalizacija radnih uvjeta (svijetlo, toplina, ventilacija; pisaćih stolova, stolica i si.); — pri onim radovima koji se plaćaju putem satnice a vrše se na otvorenom moguće je uvesti npr. u godišnjem prosjeku subotu i ponedjeljak po 5 sati rada, a u ostale dane po 8 sati rada, dakle tjedno 42 sata rada radnika; pritom se radno vrijeme skratilo samo u subotu (dan akumuliranja sedmičnog umora) i ponedjeljak (dan sedmičnog urađivanja) zbog odlaska radnika kućama preko nedjelje, što se praktički i dosad vršilo, a radno vrijeme u ostale radne dane nije se skratilo, što je energetski opradano pri uvjetima relativno dugotrajnog pje´šačenja na radilište i s radilišta; s obzirom na različite radne uvjete u toku godine — radno vrijeme zimi treba biti kraće, a ljeti duže od navedenog prosjeka koji bi važio za proljeće i jesen; ekonomski temelj tom skraćenju treba da bude: racionalizacija živog rada koja se postiže izbjegavanjem statičkog naprezanja (optimalan stav pri radu, optimalan način rada i si.), racionalnom organizacijom odmora, predaha i smjenjivanja raznih mišića u radu, ritmom u radu, organiziranjem optimalnih radnih grupa, nadzora, |