DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 21 <-- 21 --> PDF |
ćaja, građevinarstva, poljoprivrede, trgovine itd.) na snazi skraćeno 42-satno tjedno radno vrijeme — to će djelovati na takve šumske radnike ili da fluktuiraju u ta druga poduzeća ili da i oni kao šumski radnici rade jednako -dugo kao i ostali radnici. Vjerujemo da će šumsko-privredne organizacije uspjeti dotle da poprave radne uvjete šumskih radnika (stalni kadar šumskih radnika, šumske nastambe, higijensko-tehnička sredstva zaštite pri radu, stimulativnija unutrašnja raspodjela osobnih dohodaka znatno višeg nivoa od dosadašnjeg, prevoz na udaljenija radilišta i s radilišta, mehanizacija napornih šumskih radova, obrazovanje šumskih radnika i si.) i tako suzbiju navedenu fluktuaciju radne snage koja će tada spontano raditi u šumi jednako dugo kao i u drugim poduzećima. Pritom ne treba izgubiti s vida da se šumski radnik nužno zadržava u šumi duže od normalnog radnog vremena, što je specifično povezano s karakteristikama šumskog rada, ah efektivno radno vrijeme ne treba da se razlikuje u cijelosti od onog u industriji i drugdje; s druge strane šumski radnik dobiva naknadu za vrijeme nerada uzrokovanog vremenskim nepogodama (kiša, mećava i si.) i često kao stanovnik sela, mahom potekao od poljoprivrednog proizvođača, osjeća posebnu naklonost za rad na otvorenom, u šumi. Na temelju svega što smo naveli vidi se da zasad u šumskim uvjetima dolazi tek ograničeno u obzir skraćivanje prosječnog tjednog radnog vremena radnika pri onim radovima koji se plaćaju po jedinici radnog učinka, a kojima se radno vrijeme ne da kontrolirati pa ni odrediti! Pri npr. Šumskom gospodarstvu Sisak ti radovi obuhvaćaju 66´%. Naprotiv — to dolazi u obzir pri svima onim radovima koji se plaćaju po radnom vremenu (tj. putem satnica) radnika, koje se dade kontrolirati i odrediti, tj. pri administraciji, pri grupnim ručnim šumsko-kulturnim radovima i si., pri režijskom terenskom osoblju direktno vezanim uz proizvodnju, djelomično pri pomoćnom osoblju u režiji, pri radovima u pomoćnim radionicama. Pri npr. Šumskom gospodarstvu Sisak ti radovi obuhvaćaju 13%! Napokon — dosadašnje radno vrijeme radnika treba ostati u načelu nesmanjeno za one radove koji se vrše uz pomoć ili u neposrednoj vezi sa mehaniziranim oruđem za rad šumsko-privredne organizacije (transporta i šumsko- kulturnih radova) — prema tome za te radove treba pri općem skraćivanju 48-satnog na 42-satni radni tjedan osigurati plaćanje po 1 sat prekovremenog rada (više nego li dosad!) dnevno u godišnjem prosjeku. Izuzetak čine oni radovi koji se vrše uz pomoć takvih mehaniziranih oruđa za rad šumsko-privredne organizacije koja se ne upropašćuju kada njima rade dvije ih više grupa radnika naizmjenično (točila, žičare, šumske željeznice i si.), pa je pri njima moguće zavesti skraćeno 42-satno tjedno radno vrijeme radnika u godišnjem prosjeku uz istodobno upoišljivanje ma i djelomično dodatnih radnika te utvrđivanje radnih dana (smjena) i radnika »skakača«, analogno kako se to običava raditi u industrijama sa svakodnevnom jednom radnom smjenom. Pri npr. Šumskom gospodarstvu Sisak ti jedni i drugi radovi obuhvaćaju 21%! Uostalom — ima šumskih predjela u SFRJ-i, gdje se godišnje Šumskim radnicima zbog vremenskih nepogoda plaćaju naknade za nerad uslijed više sile u obujmu od toliko dana -— da u preostalim radnim danima radnici i ne mogu toliko raditi, da postignu godišnji prosjek od 7 sati dnevnog radnog vremena, a nekmoli od 8 sati dnevnog radnog vremena! Znači — u tim predjelima i dosa d je šumski radnik u godišnjem prosjeku ostvarivao krać e 383 |