DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 24 <-- 24 --> PDF |
sati — proizlazi da oni dosad nisu radili prosječno godišnje 48 sati tjedno,. kao drugi radnici. Analogno, budući da oni do sad nisu radili u Gorskom Kotaru ni prosječno 10,62 sati, u Liki 9,53 sati, u Baniji-Kordunu 9,32 sati, u Slavoniji 8,93 sati, tj. u prosjeku tih područja prosječno 9,57 sati — proizlazi da oni dosad nisu radili prosječno godišnje ni 42 sata tjedno, koje se radno vrijeme u posljednje vrijeme postavlja kao cilj za sve radnike SFRJ-e, — Ako za godišnje dane kad je moguć stvarni rad u šumi uzmemo maksimalno prosje k od 9,00 sati dnevnog rada šumskog radnika, granični uvjeti za ostvarenje prosječno u godini 48-satnog tjednog radnog vremena su oni pri kojima ima godišnje najmanje 271,2 dana u kojima je moguć stvarni rad u šumi; a granični uvjeti za ostvarivanje prosječno u godini 42-satnog tjednog radnog vremena su oni pri kojima ima godišnje najmanje 237,2 dana u kojima je moguć stvarni rad u šumi. Prema podacima tablice vidi se da te granične uvjete ne ispunjava ni Gorski Kotar, ni Lika, ni Banija — Kordun, ni Slavonija — osim za 42-satno tjedno radno vrijeme — ni prosjek tih područja SR Hrvatske. S obzirom na teškoću šumskog rada, pa redovito i udaljenost šumskih radilišta od prenoćišta šumskih radnika — smatramo da je prosječn i 9-satni rad u danima kada je moguć stvarni rad u šumi maksimalno dnevnoradno vrijeme prema psihofiziologiji rada. To temeljimo na ovome: — prema psihofiziologiji rada granica trajnog učinka (Dauerleistungsgrenze),, tj. trajnog trošenja energije čovjeka, u prosječnom radnom danu, utvrđena nekonvencionalno sa 4800 kcal; od toga otpada 1700 kcal na osnovnu potrošnju 600 kcal na slobodno vrijeme i odmor 2500 kcal na rad /Berufsarbeit (odatle BAkcal)/; pri tim BAkcal za rad u radnom danu treba napomenuti da se smatra da na normalni učinak dnevnog rada otpada 2000 kcal (prosječno 4,17 kcal/min) a na prosječni učinak dnevnog rada (kada se plaća po učinku, prema B a r n e s u, vrši se sa 125% stupnja normalnosti tempa rada) otpada 2500 kcal (prosječno 5,2 kcal/min); (sve to vidi u izvorima pod tač. 9., str. 26.); — granice za prolazno prekoračenje nalaze se oko 3500 kcal po radnom danu, oko 600 kcal po radnom satu i oko 25 kcal po radnoj minuti; proširivanje vremena izjednačavanja još je sporno, ali se pretežno smatra da se pri radovima na otvorenom prostoru (u prirodi) može protegnuti najviše do čitave radne godine; (sve to vidi u izvorima pod tač. 8. str. 125.); — pri radovima na sječi i izradi stabala u iskorišćivanju šuma, koji u toj djelatnosti traže najviše radne energije (izuzevši u planinama nužnih vrlo teških transportnih radova), neovisno jedan od drugoga Leyendecker i Kaminsky utvrdili su sa bitnim podudaranjem ove prosjeke za dnevni red: Prosječno sječno stablo ima Utrošak energije u Vrst drveća krupnog drva (iznad 7 cm BAkcalinin debljine) s korom u m3 bukva iznad 0,5 5,5 0,11 do 0,5 5,1 smreka iznad 0,5 5,6 do 6,0 0,11 do 0,5 5,5 do 5,7 odatle kao prosječn i utrošak energije može se uzeti 5,5 (sve to vidi u literaturi tač. 19. i 9., str. 27); — pri ostalim radovima u šumarstvu uzima se kao prosjek 3,3 BAkcal/min (ibidem); — prema tome, ako se uzme da stalni šumski radnik i kod nas u toku godine — kao i u Zapadnoj Njemačkoj (ibidem 9) — radi oko 42,7"/o ostale radove (taj |