DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 26 <-- 26 --> PDF |
moguće dnevne radne smjene izncsi 9,25 sati. U južnoj Njemačkoj šumski rad može da se vrši oko jedan sat duže (ibidem), dakle i u Jugoslaviji najmanje sat duže. Odatle možemo zaključiti da je 9-satna dnevna radna smjena u Jugoslaviji — naročito u prosjeku čitave godine — s obzirom na dnevno svijetlo potpuno ostvariva. Nema sumnje da u SFRJ-i ima mnogo šumskih područja u kojima ima viš e radnih dana u kojima se može stvarno vršiti rad u šumi od gra nično g broja 237,2 takvih dana za ostvarenje u godini prosječnog 42-satnog radnog tjedna šumskog radnika. S druge strane nema sumnje da bolja opremljenost šumskih radnika nepropusnim kišnim pelerinama, nepropusnim cipelama i si. te šumskih radilišta skloništima od kiše, vjetra i studeni te si putem posebnih istraživanja može dovesti i do pooštrenja kriterija za radne dane prekida rada zbog nevremena, a to znači i do stanovitog smanjivanja broja takvih dana .. . Svakako je simptomatično što se u Zapadnoj Njemačkoj u publikaciji Instituta za šumarsku nauku o radu (Institut für forstliche Arbeitswissenschaft (Iffa) — Reinbek bei Hamburg) u tipičnom primjeru navodi svega samo 9 kišnih dana godišnje, iako je ta država sjevernije od Jugoslavije (vidi izvore pod tač. 9., str. 27.). Na koncu ističemo, da upravo pri šumskim gospodarstvima koja imaju manje dana za stvarni rad u toku godine od odnosnog graničnog broja takvih dana — treba poduzeti sve da se šumski radnici mogu zaposliti barem u toku graničnog broja dana u godini, pa makar ne gledajući na nedjelje i praznike u kojima je mogući stvarni rad u šumi (analogno kao radnici u industrijskim pogonima sa svakodnevno jednom radnom smjenom, pa i u kontinuiranoj tzv. procesnoj kemijskoj industriji) pa makar upošljivajući šumske radnike na radovima drugih pa i industrijskih djelatnosti šumsko-industrijskog kombinata i si.; treba nastojati da se putem ma i dodatnih radnika te utvrđivanja radnih dana (smjena) i radnika »skakača« iskoriste svi dani u godini u kojima je moguć stvarni rad u šumi; iako za njih nije aktualno skraćivanje tjednog radnog vremena u godišnjem prosjeku, ipak i u tim šumskim gospodarstvima, dapače naročito u tim šumskim gospodarstvima, treba odlučno prići aktiviranju svih rezervi putem podizanja proizvodnostiživog rada, ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja. Da se sv e to omogući, kako pri onim šumsko-privrednim organizacijama koje imaju prirodne uvjete za skraćenje dosadašnjeg radnog vremena šumskih radnika tako i pri onim šumsko-privrednim organizacijama koje nemaju tih prirodnih uvjeta, potrebno je sv e radove unaprijediti, i to tako da se podign e njihova proizvodnost živog rada i ekonomičnost putem racionalizacije rada, njihova rentabilnost putem racionalizacije proizvodnje (produženje pogonskog vremena), a po potrebi i rentabilnost novouloženih sredstava putem mehanizacije radova. Koje se karike o racionalizacijskom naporu predviđaju? Ove: a) osiguranje pripreme proizvodnje u šumskim gospodarstvima, i to — tehničke, tehnološke, organizacijske i ekonomske — u analogiji onih koje se ostvaruju u najnaprednijim npr. industrijskim poduzećima; b) uvođenje tehničkih normi i normativa u šumskim gospodarstvima, a to znači izrađivanje jugoslavenskih sistema općih diferenciranih tehničkih normi i normativa za radove u šumarstvu (putem instituta, zavoda i fakulteta šumarskog karaktera), izučavanje i postavljanje dovoljnog broja normiraca |