DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 28 <-- 28 --> PDF |
mljenosti tražeći potrebno tehničko drvo bolje kvalitete, a drvo sitnih dimenzija i slabe kvalitete nužno prati te kvalitetnije Sortimente pa zbog previše udaljenih sjecišta nije opravdano da tereti šumsko-privrednu organizaciju; k) smanjivanje ostalih utrošaka materijala do racionalne granice, suvišnih službenih putovanja, amortizacije osnovnih sredstava i kamata (otuđivanjem nekorištenih i dotrajalih sredstava, skraćivanjem ciklusa proizvodnje, bržim obrtanjem obrtnih sredstava i si.) i ostalih suvišnih troškova poslovanja; 1) usavršavanjem sistema stimulativne unutrašnje raspodjele čistog prihoda i osobnih dohodaka putem samostalnih pogona (naročito u kombinatima i polukombinatima), ekonomskih i poslovnih (obračunskih) jedinica; m) osiguranje praćenja proizvodnosti živog rada i ekonomičnosti na svakom radilištu za svaku radnu operaciju. To je u šumarstvu teško izvršiti odnosno uvesti, a pogotovu nemoguće u kraće vrijeme, iz ovih razloga: — Radi se u prostranim šumama, često putem međusobno udaljenih manjih radnih grupa, bez neposrednog nadzora i pomoći, pa i evidencije sa strane relativno malobrojnih poslovođa-poentera. — Pripreme rada u šumskim gospodarstvima takoreći jednostavno nema; tehnička, tehnološka, organizacijska i ekonomska priprema je negirana spontanim prakticizmom, koji često vrše šumski radnici a redovito s malim učešćem ili bez učešća šumarskih inženjera i tehničara; u praksi se vrlo rijetko primjenjuju konkretne tehničke radne norme i normativi materijala. — Šumski alat u nas nije standardiziran; škole, centri i seminari za obrazovanje šumskog radnika premalo posvećuju pažnju obuci u optimalnom standardiziranom šumskom radu. — Šumski radnici redovito nisu obučeni ispravnom udešavanju i njezi ručnog alata; oni nemaju za to prikladnih mjerila; nisu ni obučeni u optimalnim radnim postupcima. — Svaki šumski radnik, vršeći radove koji se plaćaju po jedinici radnog učinka, dolazi na šumski rad i odlazi sa šumskog rada te uzima odmore — kako želi, spontano; o tome ne postoje nikakve evidencije ni organizirana disciplina, pa ni pouzdani temelji za praćenje proizvodnosti živog rada. — Šumarski inženjeri i tehničari ne vladaju svi, niti vladaju dovoljno, racionalizatorskim znanjem, ni znanjem učitelja rada; mnogi nemaju dovoljno znanja ni s područja tehničkog normiranja. — Proizvodni kapaciteti se u našem šumarstvu rijetko utvrđuju; često se i ne znaju utvrđivati (za traktore u obradi tala, za kamione, šumske željeznice, animalne zaprege i si.); stoga se često ne odstranjuju uska grla proizvodnje. — Otkrivanje optimalnog oruđa, optimalne njegove primjene, optimalne dužine radnog dana, optimalne organizacije odmora u radnom danu — daleko je lakše npr. u industriji nego li u šumarstvu. To stoga što npr. u industrijskom konkretnom pogonu vladaju redovito konstantni (ili manjebrojno različiti) uvjeti rada — pa je moguće sa relativno malo pokusa studijom toka i vremena rada otkriti optimalnu varijantu. U šumarstvu, naprotiv, radni uvjeti, npr. u iskorišćivanju šuma — mijenjaju se od jedne do druge radne površine, pa čak i na istoj površini od sata do sata (vrst drveća, debljina sječnih stabala, učešće duge oblovine i si.). S time u vezi, svaku varijantu treba studirati barem desetak dana, da se uzmognu isključiti svi razni uvjeti 390 |