DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 29 <-- 29 --> PDF |
i otkriti optimalna varijanta u istraživanoj pojavi! To produžuje i otežava te vrlo poskupljuje takve studije u šumarstvu! — Od 8 glavnih centara za naučna istraživanja šumarstva u SFRJ-i ni jedan nema ni jedne osobe osposobljene za naučnu organizaciju, tj. racionalizaciju rada — pa se tom disciplinom niko od njih uopće i ne bavi. Tek u najnovije vrijeme izuzetak čini Zavod za četinjače u Jastrebarskom (SRH). Na većini šumarskih fakulteta u novije vrijeme predaje se racionalizacija rada, ali gotovo bez ikakve opreme; obujam naučno-istraživačkog rada koji mogu ostvariti nastavnici fakulteta relativno je malen zbog njihove zauzetosti nastavom i neopskrbljenosti opremom i pomoćnim osobljem. — Prijedlog metodike praćenja proizvodnosti živog rada, ekonomičnosti i rentabilnosti u šumarstvu upravo je izrađen (vidi izvore 16. i 17.). No, trebat će najmanje pola godine, dok se ta metodika počne primjenjivati u našoj šumarskoj praksi. Osim toga — moramo odmah upozoriti na znatne poteškoće tačne primjene svake detaljnije metodologije praćenja proizvodnosti živog rada u uvjetima šumarstva. Glavna dva naturalna pokazatelja (u najjednostavnijem obliku) na kojima se temelji to praćenje jesu: E NS ES ES pri čemu: E označuje efekt, tj. radni učinak; NS označuje broj norma-sati sadržan u radnom učinku; ES označuje broj efektivnih radnih sati (oni koje bi se plaćalo kad bi se radilo s plaćanjem po radnom vremenu). Prvi pokazatelj uključuje i prirodne uvjete, a drugi pokazatelj je mnogo interesantniji s gledišta praćenja zalaganja radnog kolektiva, jer isključuje prirodne uvjete, stupanj mehanizacije i si. No, i jedan i drugi pokazatelj traži poznavanje broja efektivnih radnih sati. A upravo to nije praktički moguće pri onim šumskim radovima koji se vrše raspršeno širom šume vlastitim oruđem za rad ili bez oruđa za rad a plaćaju po jedinici radnog učinka. Metodologija je mogla teorijski sve riješiti, postaviti obrasce i si. No, na terenu još se nije uspjelo otkriti nijedan način koji bi omogućio — bez namiještanja relativno mnogobrojnih dodatnih poentera — evidentirati praćenje stvarno utrošenih efektivnih radnih sati. Šumskom radniku, koji radi u šumi uz raspodjelu osobnih dohodaka po jedinici učinka (kao mjerilu raspodjele) — nije u interesu da registrira faktične efektivne sate rada. Jedini koji bi objektivno mogli da upišu efektivne radne sate — putem čega bi bilo moguće pratiti proizvodnost rada — jesu poslovođe; njih ima relativno vrlo malo. A šuma je vrlo prostrana, nepregledna; to nije tvornica — organizirati putem velikog broja poentera praćenje efektivnih radnih sati mnogobrojnih raspršenih manjih grupa radnika — bilo bi suviše skupo! Ne preostaje drugo nego da se to ostvari statističkim metodama sličnim metodama trenutačnih zapažanja (multimomentna metoda) ili kontinuiranim zapažanjem na posebnom metodom odabranim »uzorcima« — radilištima. To, svakako, znatno zaostaje u objektivnosti od uobičajenog praćenja proizvodnosti živog rada u nekim drugim djelatnostima. — Poznato je npr.: 391 |