DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 33     <-- 33 -->        PDF

nih bližih potrošača), promjena amortizacije za regeneraciju šuma po realiziranom
1 m3 posječenog drva. Ako sve te promjene ne eliminiramo pri upotrebi
dosad propisanih jedinstvenih ekonomsko-financijskih pokazatelja — ne
možemo znati da li se promijenila proizvodnost živog rada, ekonomičnost i
rentabilnost poslovanja zbog veće umješnosti i zalaganja radnog kolektiva ili
zbog »slučajnih« promjena koje smo taksativno upravo naveli, a koje su —
osim prvih dviju — specifične karakteristike šumarstva.


Odatle se vidi koliko je žurno potrebno lansirati već izrađen prijedlog
metodologija kontinuirane evidencije te ekonomske analize djelatnosti i cjeline
šumsko-privredne organizacije (vidi izvore 16. i 17.) u široku primjenu u našim
šumsko-privrednim organizacijama.


Kako se vidi iz navedenog — ostvarenju golemog zadatka, koji je od
velike ekonomske i socijalne važnosti — u šumarstvu stoje na putu velike
zapreke. Ne će biti moguće u kraće vrijeme ići temeljitijim putem naučnog
istraživanja. Bit će moguće jedino prići manje ili više rizičnim ma da potrebnim
pokusima u konkretnim naprednim šumskim gospodarstvima — na kojima
bi se ipak trebao postaviti niz značajnih pokusa i osigurati praćenje proizvodnosti
živog rada i ekonomičnosti te — osnovati pripremu rada koja bi poslovala
po metodologiji koju bi u tu svrhu trebalo žurno ma i privremeno sastaviti.


Vrlo teško je predvidjeti što se može u sadašnjoj situaciji postići u kraće
vrijeme.


Potrebno je međutim udariti kamen temeljac propagiranju racionalizacije


u šumarstvu, racionalizacijskom naučnom istraživanju u šumarstvu i posvetiti


više pažnje odgovarajućoj nastavi iz racionalizacije na šumarskim fakultetima


(za što treba osigurati potrebne materijalne uvjete) te primjenjivanju rezultata


nauke o radu i u školama i tečajevima za obrazovanje šumskih radnika. Inače


ćemo uvijek ostati slabo spremni za provedbe tako golemih i korisnih zadataka


kakve nam je sada postavilo društvo, a kakve će nam nužno i dalje postavljati.


PROBLEMATIKA UVOĐENJA 42-SATNOG TJEDNOG RADNOG VREMENA
RADNIKA U PODUZEĆIMA ZA PRERADU DRVA


Odnosne specifičnosti te glavne karike i poteškoće


U poduzećima za preradu drva, kao i u svima drugim industrijskim poduzećima,
radnici rade uglavnom u zatvorenom prostoru, gdje se kroz čitavu
godinu održavaju optimalni uvjeti za rad. Prema tome, u tim poduzećima odnosno
pogonima, s tog razloga nema potrebe dužinu tjednog radnog vremena
mijenjati u toku godine.


U takvim uvjetima nema ni tzv. kišnih dana nerada, koji bi se radnicima
plaćali na teret materijalnih režijskih troškova, jer bi prema njima ispoljavali
karakter »više sile«. No, analognih sati pa i dana nerada može biti u onim
poduzećima koja dobijaju električnu struju ili vodenu paru izvana — ako taj
dovod izda, zbog »više sile«, kvara u poduzećima koja proizvode tu električnu
struju ih vodenu paru. Isto tako može da dođe do analognog prekida rada,
zbog većeg kvara vlastitih energetskih postrojenja ih mašina radilica, čekanja
na naručene vagane javnog saobraćaja, pomanjkanja sirovina ih pomoćnih
materijala, uopće zbog loše organizacije općih uvjeta proizvodnje i samog procesa
proizvodnje. U slučajevima koje smo naveli u posljednjoj rečenici — rad