DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 38 <-- 38 --> PDF |
automaciju), nova odjeljenja odnosno pogone — čime se uzrokuje podizanjerentabilnosti poslovanja. Kao primjer navodimo razmjerno malu mehanizaciju u obliku elektromotornog malog gusjeničara koji se montira uz obične kružne pile i omogućuje pomak predmeta rada. (God. 1956. u Francuskoj takva naprava je koštala samo oko 50.000 starih francuskih franaka i nalazila se u svima drvnoindustrijskim pogonima koje sam obišao u Parizu). Ta naprava, pored toga što osigurava precizniji rad i onemogućuje povratni udarac predmeta rada, omogućuje da kružnu pilu poslužuje samo jedan radnik (a ne dva kao u nas); dapače, ako se montira prikladni žlijefo, ona, gurajući pri piljenju dasku, njome gura i prethodnu do slijedećeg radnog stroja. Prema tome, putem te male mehanizacije može se uštedjeti toliko radnika koliko ima kružnih pila plus nešto pomoćnih radnika zaposlenih unutrašnjim transportom, pomnoženo brojem dnevnih radnih smjena (tj. prosječnim tzv. koeficijentom smjenosti). Sitnom mehanizacijom svrdlanja, utjerivanja šarafa, čavala, izrade detalja za spajanje raznih oblika, brušenja, lakiranja, glačanja i si. znatno se podiže proizvodnost živog rada uz vrlo mala dodatna ulaganja sredstava. Dobra šablona svodi visokokvalificirani rad na nivo koji može obaviti nekvalificirani radnik, uz neznatnu njezinu cijenu koštanja. Bez dobra alata — nema zanata, a alat traži također razmjerno neznatna sredstva! U administraciji se također mogu postići znatne uštede primjenom sitne mehanizacije (strojevi za umnažanje, računske mašine, knjigovodstvene mašine i si.). Što se tiče kemijske prerade drva, njezini kapaciteti ispoljavaju se — barem očigledno — kao limitirajući faktor u odnosu na povećanje proizvodnosti rada, naročito ako su maksimalno iskorišteni i sve rezerve manje-više iscrpene. Ti kapaciteti rade redovito kontinuirano kroz čitavu godinu (bez razdoblja za remont postrojenja) danonoćno, a radna aktivnost radnika svodi se najčešće na vršenje nadzora nad tehnološkim procesima (pa se ovdje rad može slabo mjeriti putem kronometra). Pa ipak, naročito pri našim starijim pogonima i postrojenjima (taninska industrija, suha destilacija drva i si.), i ovdje će se naći mogućnost skraćenja ciklusa proizvodnje, tj. povećanja obujma proizvodnje u toku čitave godine (uz prikladniju sirovinu, pomoćne materijale, režim tehnološkog procesa i si.) ili barem mogućnost smanjenja radne snage (kojom sitnom tehničkom racionalizacijom ili automatizacijom kakve ´kontrole i si.) — ako nigdje drugdje, a ono na stovarištu sirovina te u skladištima pomoćnih materijala i gotovih proizvoda (unutrašnji transport), u administraciji — ili mogućnost podizanja proizvodnosti živog rada putem smanjivanja zakašnjenja i izostanaka s rada (evidencija, penale, bolje organiziranje zdravstvene službe, transporta radnika, ishrane i si.). I tu se dakle može jednim ili drugim navedenim putem povisiti proizvodnost živog rada. No, to i nije ovdje glavna mogućnost racionalizacije — kada na osobne dohotke otpada do 10% cijene koštanja, a na materijalne troškove i do 85%, a s ostalim troškovima poslovanja i do 90%. Prema tome, glavne potencijalne rezerve ovdje se kriju u troškovima poslovanja, odnosno u podizanju ekonomičnosti putem štednje troškova poslovanja. Budući da kapacitet ovdje nije elastičan (maksimum sati dnevnog rada), te rezerve moguće je aktivirati tehnološkim zahvatima, vođenjem racionalnog financijskog poslovanja, komercijalnog poslovanja, unapređivanjem proizvodnje. Pri ostalim preradama drva, koje imaju redovno diskontinuiran pogonski režim (sa slobodnim pogonskim danima), skraćivanje tjednog radnog vremena |