DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 39 <-- 39 --> PDF |
radnika, ukoliko su za to osigurani ekonomski temelji, vrlo je jednostavno: umjesto dosadašnjih 8-satnih radnih smjena u radne dane — treba organizirati 7-satne radne smjene u radne dane. U tom slučaju režim radnog vremena može se označiti sa 6 X 7 + 1 (slobodan dan). Za to nema ozbiljnije smetnje; kad bi se radilo i u tri smjene dnevno — uz novo skraćeno radno vrijeme radnika ostat će tri puta po jedan sat odnosno tri sata za tečajne popravke i udesavanje strojeva, pripreme radne smjene i si. Pri 7-satnoj radnoj smjeni pozitivno je to što se eliminira najneproduktivniji, tj. osmi sat bivše 8-satne radne smjene. U slučajevima kada su fiksni troškovi pogonskog dana veliki (zagrijavanje, trošak transporta radnika na rad i s rada, i si.), može biti ekonomičnije uvesti 5 radnih dana i 2 slobodna dana tjedno, pri čemu se obično 4 dana radi po 8,5 sati i 1 dan po 8 sati, tj. po režimu radnog vremena 4 X 8,5, 1X 8 + 2. Pritom se ušteđuje ujedno i jedan odmor od pola sata tjedno. Da li je ekonomičniji jedan ili drugi radni režim — u konkretnom slučaju treba ispitati kalkulacijama troškova te uzeti u obzir i ljudske faktore. Pri procesima kemijske prerade drva, koji se ne smiju prekinuti, pa imaju kontinuiran pogonski režim (bez slobodnog pogonskog dana), pri dosadašnjem 48-satnom tjednom radnom vremenu radnika najčešće je ukupno radno vrijeme organizirano ovako: da bi pogoni mogli proizvoditi kontinuirano — bez obzira na nedjelje i praznične dane — radnici pogona su grupirani u tri i po grupe radnika; tri cijele grupe radnika vrše u načelu kontinuirano tri 8-satne radne smjene a ona polovica grupe radnika omogućuje svakodnevno svakoj cijeloj grupi radnika da njezina Ve radnika ima slobodan dan. Tako putem radnika «-skakača-« koji uvijek obuhvaćaju V7 ukupnog broja radnika u tim pogonima postaje moguće da svi ti radnici rade u šest dana šest 8-satnih radnih smjena, a sedmi dan da im je slobodan (bez obzira da li pada u nedjelju, praznični dan ili radni dan). To se obično ukratko označuje kao 6X 8 + 1. To znači da svaka grupa radnika ima šest radnih i jedan slobodan dan. Na primjer: ako ti pogoni imaju svega 700 radnika, u njima neprestano rade tri grupe po 200 radnika (ukupno 600 radnika), što omogućuje dodatnih 100 radnika osiguravajući njima i sebi od rada slobodan svaki sedmi dan. Pretpostavimo sada da ti isti pogoni s kontinuiranom proizvodnjom treba da pređu na 42-satno tjedno radno vrijeme radnika, a da nisu iole promijenili proizvodnost njihova živog rada. To će oni omogućiti tako da povećaju njihov broj radnika sa 100 novih radnika; time će postati moguće da se svih 800 radnika raspodijeli u četiri grupe radnika (po 200 radnika). Sada se može lako uvesti raspored radnog vremena 6X 8 + 2. To znači: svaka radna grupa radi šest dana po 8 sati, a tada ima dva dana slobodna. Pritom može se odrediti da prva radna grupa radi dva dana u prvoj radnoj 8-satnoj smjeni, druga dva dana u drugoj radnoj 8-satnoj smjeni, treća dva dana u trećoj radnoj 8-satnoj smjeni; tada druga radna grupa radi prva dva dana u drugoj radnoj 8-fiatooj smjeni, druga dva dana u trećoj radnoj 8-satnoj smjeni, treća dva dana u prvoj radnoj 8-satnoj smjeni; tada treća radna grupa rada prva dva dana u trećoj radnoj 8-satnoj smjeni, itd. Može se odrediti i drugačije: da prva radna grupa radi šest dana u prvim radnim 8-satnim smjenama, druga šest njezina radna dana u drugim radnim 8-satnim smjenama, treća šest njezina radna dana u trećim radnim 8-satnim smjenama; tada druga radna grupa radi prvih šest dana u drugim radnim 8-satnim smjenama, itd. Jednako može se odabrati i šema 3X 8 + 1. Pri njoj svaka radna grupa tri dana radi po 8 sati a zatim ima slobodan dan. U literaturi i u praksi ima mnogo adekvat |