DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 40 <-- 40 --> PDF |
nih rješenja, pa svako poduzeće može odabrati ono koje najviše odgovara specifičnostima njegova rada i uvjetima i željama radnog kolektiva. Postoje npr. varijante (vidi izvore 1., 7., 22., 29.): osamsatni rad s neprekidnim razmakom slobodnih od rada 24 sata: 1 X 8 + + 24 sata; 7X 8 + 2, 7X 8 + 2, 7X3+ 3 kao jedinstvena varijanta s tri ciklusa i dr. Ako sada pretpostavimo da su ti isti pogoni s kontinuiranom proizvodnjom prije prelaska na 42-satno tjedno radno vrijeme radnika raznim mjera800 ma podigli proizvodnost njihova živog rada na ( X 100 = ) 114,3% — 700 postaje im moguće sa samih 700 radnika, dakle bez ikakvog povećanja broja radnika, organizirati za radnike 42-satno tjedno radno vrijeme uz 8-satne radne smjene i podjelu broja radnika na četiri grupe po (700 :4 = ) 175 radnika. Razumljivo da se u tom slučaju postavlja pitanje prikladne kvalifikacije (175 — 100 = ) 75 radnika, pa može doći i do potrebe njihove prekvalifikacije — kako bi oni mogli zamjenjivati ostale radnike na njihovim dužnostima. S time u vezi i ovdje dolazi do stanovitog povišenja ukupnih osobnih dohodaka, pa se o tome treba voditi računa odnosnim povišenjem ekonomičnosti poslovanja. Naprotiv — pritom uopće ne dolazi do povišenja troškova prevoza rad175 nika (na rad i s rada kući), dapače dolazi do sniženja njihova na ( 100 = ) 200 87,5%, tj. za (100% — 87,5% =) 12.5%, jer pri svakoj radnoj smjeni sada radi 175 umjesto kao ranije 200 radnika. Da se osiguraju ekonomski temelji za skraćenje u godini prosječnog 48- satnog radnog vremena tjedno, na 42-satno radno vrijeme radnika tjedno — potrebno je i za preradu drva razmahati pokret racionalizacije rada i ovladavanja organizacijom i ekonomikom te proizvodnje i takvih poduzeća. Dosadašnja iskustva U SR Hrvatskoj za pokusna poduzeća karaktera prerade drva, uz njihovu suglasnost, izabrana su ova poduzeća: Drvnoindustrijski kombinat Đurđenovac — Našice; »Stjepan Geli« tvornica pokućstva — Đakovo; »Ivica Lovinčić« grafičko industrijsko poduzeće papirnate ambalaže i konfekcije — Zagreb; Tvornica papira — Rijeka. Na prijedlog samih poduzeća, naknadno je odobren pokusni stadij i ovim poduzećima: Drvnoindustrijsko poduzeće — Novoselec; »Nikola Vetnić« tvornica četaka i kistova — Osijek; Zagrebačka tvornica papira — Zagreb. 1. Tvornica pokućstva »Stjepan Geli« — Đakovo proizvodi isključivo kuhinjski namještaj. Ta specijalizacija omogućila je poduzeću bez dodatnih investicija da poveća proizvodnju od 567 na 9000 kuhinjskih garnitura, u posljednje tri godine da poveća ukupni prihod na 218,5%, a proizvodnost živog rada |