DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 62 <-- 62 --> PDF |
V. MINIRANJE IZVAĐENIH PANJEVA Radi lakšeg uklapanja i cdvoza izvađenih panjeva mogu se također i oni minirati i to unutarnjim minama kako nam to prikazuje slika 5 pod A) i B). Broj minskih bušotina zavisi također od veličine (promjera) i dužine, te starosti i tvrdoće panja, nadalje od stanja razgranjenosti i debljine korijenja. Promjer bušotine najbolje odgovara 32 mm i bušenje se vrši običnim kolarskim svrdlom. Dubina bušotina treba da dostiže do 2/3 debljine ili dužine panja. B) 51.5 Miniranje izvađenih panjeva A) sa f > 8) sa 2 mine. Količine eksploziva za minska punjenja obično se uzimaju po 0,100 kg. Postavljanje i paljenje minskih punjenja izvodi se na način kako je to opisano u tač. IV. pod d). Kod postavljanja i paljenja više mina odjednom (od 2 na više) kod većih panjeva, međusobni razmak između mina obično iznosi 20 cm. Za ova miniranja također, najbolje odgovara eksploziv »K-II« — 28/100 u originalnom tvorničkom pakovanju. NAPOMEA: Pri svima miniranjima radi što boljeg iskorištenja energije eksploziva, preporučuje se dobro zatvaranje minskih punjenja, odnosno dobro začepljavanje minskih bušotina, — jer u stvari za postizanje ekonomike najviše je odlučno, propisno zatvaranje, odnosno začepljavanje. VI. MINIRANJE PANJEVA PRI OBNAVLJANJU VOĆNJAKA I VINOGRADA Miniranje panjeva zaostalih od posječenih voćaka i vinove loze, vrši se analogno kako je to iznijeto za miniranje panjeva od posječene šume s tom razlikom, što su panjevi od voćaka i loze mnogo manji, pa za vađenje i razbijanje trebaju i manje količine eksploziva. U svakom slučaju, treba se držati smjernica i normativa kako je to iznijeto u ovom uputstvu, jer je i ovdje u mnogome ekonomičniji rad pomoću eksploziva nego pomoću mehanizacije i ručne radne snage, kako se to vidi iz niže navedene analize upoređenja troškova rada za sva tri načina. |