DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 64 <-- 64 --> PDF |
ISPITIVANJE SRAŠĆIVANJA KORIJENJA POLJSKOG JASENA (FRAXINUS ANGUSTIFOLIA VAHL) POMOĆU RADIOAKTIVNOG IZOTOPA FOSFORA (P32) Predhodni izvještaj In?. BRANIMIR PRPIĆ asistent u Zavodu za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prilikom istraživanja korijenovog sistema poljskog jasena u Posavini, iskrslo je pitanje postoji li srašćivanje korijeno-va dvaju susjednih stabala. Različite metode otkopavanja korijenja (metoda presjeka, metoda skeleta, metoda uzimanja korijenja čeličnim cilindrom i metoda iskapanja korijenja u području panja) nisu kod toga zadovoljile. Zato smo pribjegli jednoj od najsuvremenijih metoda, tj. primjeni radioaktivnih izotopa. Kao obilježavao iskoristili smo radioaktivni izotop fosfora (P32). Prije nego je izvršeno ispitivanje srašćivanja korijenja u prirodnoj sastojim, postavljen je pokus u Šumskom vrtu Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Nešto kasnije započeli su pokusi istom metodom na većem broju mlađeg drveća u prirodnoj sastojim u odjelu 191 d gospodarske jedinice »Josip Kozarac« u Lipovljanima. Rezultati tih pokusa bit će uklopljeni u jednu veću studiju o korijenovu sistemu poljskog jasena. Budući da su iskustva o radu s radiokativnim izotopima oskudna, smatramo da će objavljivanje rezultata prvog pokusa biti od interesa Mjerenja su izvršena u radioizotopnom laboratoriju Instituta za stočarstvo i mljekarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu. Pripremu doze i aplikaciju izvršio je dr Tugomir F il i p a n (Poljoprivredni fakultet). METODA RADA U šumkom vrtu odabran je red 12-godišnjih stabalaca poljskog jasena. Izabrana su mlada stabalca stoga što su kod njih fiziološke funkcije dobro izražene i što je jednostavnije sabiranje uzoraka. Kod četiri susjedna stabalca poljskog jasena u tom redu izvršeno je otkapanje korijenja i utvrđeno je da se međusobno isprepliću. Zatim su izabrana dva stabalca podjednakih dimenzija. Te su dimenzije slijedeće: d h m Stabalce I 2.9 cm 440 cm 1953 cm3 Stabalce II 2,8 cm 475 cm 1965 cm3 Razmak između stabalca iznosio je 26 cm. Ova je istraživanja financirao Institut za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu |