DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 65 <-- 65 --> PDF |
U svrhu primjene radioaktivnog izotopa izbušen je u debalcu stabalca I, 10 cm iznad tla kosi otvor promjera 6 i dubine 15 mm. U otvor je utaknuta odgovarajuća staklena cijev, a zatim je mjesto kontakta premazano voćarskim voskom, da ne bi poslije aplikacije došlo do gubitka izotopa. Radioaktivni izotop fosfora (P82) apliciran je u količini od 3 mC (milikirija) u obliku K HoP´J204 kroz unaprijed utaknutu staklenu cijev. Aplikacija je izvršena dne 7. srpnja 1964. g. u 7,30 sati. Poslije aplikacije uzimani su uzorci lišća, debalca i korijenja s tretiranog i netretiranog stabalca u slijedećim vremenskim razmacima: poslije 2, 6, 12. 24, 48, 72, 96, 120, 144, 168. 336, 600 i 1080 sati Prosječan uzorak lišća sabiran je s vrha krošnje te njenog srednjeg i donjeg dijela. Težina uzorka iznosila je 3 do 4 grama. Uzorci iz debalca uzimani su pomoću Presslerova svrdla i to po dva izvrtka za svako mjerenje. Prema istraživanjima Farmer a koja navode S. L o m e j k o (1958) i N. A. Maksimo v (1961) brzina kretanja vode u ksilemu iznosi kod listača 20 cm3 na sat po 1 cm2 poprečnog presjeka. Prema K r a m e r u P. J. i Kozlowskom T. T. (1960) koji navode istraživanja Hubera i Schmidt a, Kuntza i Rikera i Greenidgea ta je brzina daleko veća i iznosi za razne vrste listača od 1,5 do 60 m na sat. Sigurnosti radi poslužili smo se kod naših istraživanja podacima Farmera. U prvom uzimanju uzoraka izvrći su izbušeni 90 cm iznad tla, tj. 80 cm iznad mjesta primjene. U toj smo visini 6 sati poslije aplikacije sa sigurnošću očekivali impulse. S obzirom na to da su impulsi dobiveni već kod uzoraka prvog uzimanja (2 sata poslije aplikacije), kasnije su izvrći bušeni iznad i ispod tog mjesta, kako ne bi došlo do fiziološkog slabljenja i uginuća pokusnih stabalaca. Korijen je uziman u dubini od 10 do 20 cm. Kod svakog se uzorka nastojalo da bude zastupano aktivno korijenje. Osim uzoraka poljskog jasena I i II, uzet je 48 sati poslije aplikacije uzorak tla u zoni aktivnog korijenja u dubini od 15 cm. Svrha tog uzimanja bila je da se ustanovi da li je došlo do ekskrecije P82 iz korijena u tlo. Izabrano je zatim jedno slično stabalce poljskog jasena udaljeno cea 100 m od mjesta pokusa, te je sa njega 144 sata poslije aplikacije sabrano lišće po istom principu kao što je sabirano sa stabalaca I i II. Uzorci su uzimani da se ustanovi pokazuje li njegovo lišće sličnu radioaktivnost kao lišće netretiranog poljskog jasena na mjestu pokusa. Razlog tome bilo je uočavanje eventualne radioaktivnosti kao posljedice radioaktivne prašine, jer je lišće svojom velikom površinom pogodno za njenu akumulaciju. Mjerenja su izvršena scintilacijskim brojačem WEL L TYP E firme »E C K O«. Kod obračuna podataka izvršene su korekture na mrtv o vrije me (Mv), aktivnost kozmičkog zračenja (Bg) i vrijeme poluraspad a (t 1/2). Impulsi su svedeni na 1 minutu po 1 gramu uzorka. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Rezultati su prikazani u priloženoj tabeli pod slijedećim oznakama: Lt I, II i III — lišće tretiranog stabalca s donjeg, srednjeg i vršnog dijela krošnje Ln I, II i III — lišće netretiranog stabalca Lt i Ln — aritmetičke sredine I + II + III Li I, II i III — lišće stabalca izvan zone pokusa 427 |