DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 72 <-- 72 --> PDF |
2. Troškovi bolovanja do 30 dana 6.— din/jed. 3. Izdaci za terenski dodatak 52.— din/jed. 4. Troškovi za podizanje rad. nastambi 23.— din/jed. 5. Režijski troškovi društvene prehrane 91.— din/jed. Ukupno I + II = 392.— din/jed. Radi orijentacije na najniže i najviše bodovane sječine troškovi rada motornom pilom u odnosu na ručni rad smanjuju se prema kategorizaciji sječine i to: za sječinu od 100 poena (najniže bodovana) 240 din/jed. (godišnje 16 radnika manje na 30.000 jedinica). Za sječinu od 145 poena (najviše bodovano) 434 din/jed. (godišnje 25 radnika manje na 30.000 jedinica). Iz naprijed navedenog je vidljivo da su troškovi sječe i izrade s motornom pilom niži od ručnog rada za 329.— din. po jedinici. Kad bi ovo gospodarstvo vršilo sječu motornim pilama cjelokupne godišnje mase od 120.000 jedinica, onda bi godišnja ušteda bila oko 40,000.000.— dinara, što predstavlja cea 10% osobnih dohodaka cijelog gospodarstva. Osim ovih prednosti motornih pila, koji se daju procijeniti, motorne pile imaju i mnoge druge neprocjenjive prednosti kao: smanjivanjem broja radnika, smanjuje se i broj ostalog osoblja, brzina rada je mnogo veća kod ručnog rada, što je jako važno u šumskoj proizvodnji i manje fizičko naprezanje radnika. Naprijed navedeni podaci mogu poslužiti kod sastavljanja planova, problematike organizacije društene prehrane, kod koje su najveći izdaci i proučavanja ekonomike šumski proizvodnje. Napomena: Prednji podaci odnose se na sječe: čistu, oplodnu i prorede za šume listača: hrast, bukva, grab, jasen, brijest, topola, joha, vrba i slično. Brajković Zvonko PEDOGENETSKO PROUČAVANJE TALA I IZRADA PEDOLOŠKE KARTE SR HRVATSKE Početkom 1964. godine Institut za pedologiju i tehnologiju tla u Zagrebu kao nosilac Saveznog zadatka u vezi teme »Pedogenetsko proučavanje zemljišta i izrada pedološke karte Jugoslavije u mjerilu 1 : 50.000, otpočeo je sa sistematskim terenskim i laboratorijskim istraživanjima oko postavljenoga zadatka, a na području SR Hrvatske Sistematski radovi na ovim istraživanjima od posebnog su značaja za šumarstvo i šumarsku privredu iz više razloga. Šumarstvo, kao važna privredna grana, danas je pred velikim zadacima povećanja proizvodnje. Kod povećanja prinosa u prirodnim šumama, osnivanja plantaža ili kultura vrsta drveća brzoga rasta, introdukcija ili problema proširenja nekih novih vrsta drveća, konverzija postojećih sastojina, melioracija degradiranih površina i kod mnogih drugih radova, potrebna je smišljena intervencija čovjeka i dobro poznavanje ekoloških faktora, od kojih poznavanju tla pripada prvenstveno značenje. O svojstvima tla, stanja u u kome se ono nalazi, te procesa koji se u njemu odvijaju, ovisi ishrana biljaka, njihov rast i razvoj, a s tim u vezi i mnoge osobine šumskog drveća. Stoga je razumljivo da je veoma teško s dovoljnom sigurnošću riješiti bilo koji od pobrojanih ili drugih problema u uzgoju šuma, ako se ne analiziraju i prouče svojstva šumskih tala. 434 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Iako su rezultati pedoloških istraživanja, kao i interes za proširenje tih istraživanja, bili do sada u šumarstvu relativno mali, stalan razvoj šumarstva i spomenuti zadaci koji pred njim stoje, upućuju sve češće šumarske stručnjake, pored ostalog, i na poznavanje i iskorišćavanje rezultata pedoloških istraživanja. Na području naše republike klasifikacija tala i kartografija poljoprivrednih površina ima prilično dugu tradiciju. U odnosu na poljoprivredne površine, površine pod šumom veoma su malo pedološki istraživane. Stoga mi danas uopće nemamo pedološke slike naših šuma. Pored toga što nam nedostaju podaci za mnoga značajna nizinska područja, nemamo ih ni za planinske i brdske šumske površine koje su po svojim, često vrlo povoljnim potencijalnim mogućnostima, veoma vrijedne u pogledu povećanja šumske proizvodnje. To su, među ostalim, područja panonskog sredogorja, Banije, Korduna i mnoga druga. Ispitivanja šumskih tala vršena su manjim dijelom i najčešće u područjima gdje su morala biti rješavana pitanja osnutka kultura ili plantaža brzoga rasta, melioracija devastiranih površina, meliorativne gnojidbe i niza drugih problema, dok sistematskih istraživanja u tom pogledu nije bilo. Međutim, savremene metode intenziviranja šumarske proizvodnje upućuju, kako je već spomenuto, šumarske stručnjake na rezultate sistematskih ispitivanja i kartiranja šumskih površina, na kojima se zasniva temeljito i savremeno gospodarenje i intenziviranje šumarske privrede. Pedogenetsko proučavanje zemljišta i izrada pedološke karte za područje SR Hrvatske naučni je zadatak koji s obzirom na već iznesene probleme ima posebnu važnost za naše naučno i praktično šumarstvo. Ovo tim više što je i savremena šumarska praksa stalno nametala potrebu za ovim istraživanjima. U 1964. godini odlučeno je da se otpočne sa radovima na područjima koja su najprioritetnija i najvrednija u pogledu intenzivne poljoprivredne i šumarske proizvodnje. Tako su radovi otpočeti u području istočne Slavonije i odvijaju se Posavinom prema zapadu. Osim toga, do konca ove godine, bit će u Dalmaciji pedološki istražena i područja rijeke Cetine. Do sada su završeni terenski radovi na više od 150.000 ha, a do konca godine biti će završeno oko 400.000 ha poljoprivrednih i šumskih površina. Prilikom radova na istraživanjima tala i izradi pedološke karte mjerila 1:50.ODO, pored upoznavanja svojstava tala, biti će istražena i međusobna ovisnost i uslovljenost tala i faktora geomorfologije, klime, hidrologije, vegetacije i čovjeka. Upotpunjena laboratorijskim ispitivanjima velikog broja uzoraka tla, dat će ova istraživanja i karakteristike boniteta tla. Pored toga dobit će se važan pregled o geografskoj rasprostranjenosti pojedinih sistematskih jedinica tala, što je veoma potrebno za ispravno planiranje i postavljanje proizvodnih zadataka u šumarstvu prilikom raznih iskorištavanja tala, izvođenja uređajnih, meliorativnih, protuerozijskih i drugih radova. Istraživanja će osim toga dati podatke i o fiziološki aktivnoj dubini profila, o fizikalnim, kemijskim, hidropedološkim svojstvima, proizvodnoj sposobnosti tala, stepenu i oblicima erozije, i t. d. Važno je osim toga napomenuti da će ova karta biti rezultat prvih" sistematskih istraživanja šumskih površina. Značaj izrade pedološke karte i studije uvećan je i činjenicom da šumske površine koje treba pedološki ispitati iznose samo u SR Hrvatskoj oko 1,489.793 ha. Sistematska istraživanja nastavit će se stoga i slijedećih godina, a prioritet će imati površine koje su najznačajnije za šumarstvo i poljoprivredu. Ing. Mirjana Kalinić 435 |