DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 74     <-- 74 -->        PDF

NOVOST U TEHNICI ODREĐIVANJA DRVNE MASE SASTOJINA


U Les. Hozj. br. 8. 1963. donesen je članak S. K. Baraev-a : Određivanje
zaliha sastojina bez mjerenja stabala — u kom preporučuje empiričku metodu
Lin Čan-gena, koju radi njezine jednostavnosti donosimo i u našem listu:


Za određivanje drv. mase sastojina (ili stabla) utvrđena je formula:
V = gl,8 Hfl,3
Da bi se našla drv. masa dubećih stabala, njihova se kružna ploha u prs.
visini (gi,3) i visina (H) može odrediti direktnim mjerenjem, ali se oblični broj
u prs. visini (fi,3) ne može na taj način ustanoviti. Zato se u praksi upotrebljavaju
srednje njegove veličine, koje su unesene u sve tablice drvnih masa.
Međutim, kako znamo, veličine obličnih brojeva u prs. vis. ovise o visini
stabla. Radi toga umjesto njih pokušalo se primjenjivati tzv. normalne, zbiljske
i apsolutne obi. br., koji ne ovise o visini stabla. Ali određivanje drv. mase
dubećih stabala pomoću tih obi. br. mučan je posao, pa se ta metoda nije udomaćila
u praksi-
Uzevši to u obzir, mi smo izradili novi pokazatelj punodrvnosti stabala —
empirički oblični broj.
Kako je poznato,
V -gn ´ Hfn
gdje fn znači normalni ili zbiljski obi. br.


1
gn je kruž. pl. na relativnoj visini ´ H
n


1 1 1
(— H = H ih H itd.)
n 20 10


Uzmimo da vezu između gn i gi,3 izrazuje jednadžba pravca:


gn b b
= a + , onda je gn = gi,s (a + )
gi,3 H H
Odatle slijedi:


(1)
b b
V = gn H fu = gi,s (a + ) H fn = g,,3 (H + —) a f„
H a
U formuli (1) a i b su konstantni koeficijenti, koji karakteriziraju vezu
između gn, gi,3 i H. Ako pretpostavimo da je kružna ploha gn uzeta na toj relativnoj
visini koja je za većinu stabala najbliža prsnoj visini, onda u tom slučaju
pri jednakim H i gi,s srednje će veličine g„ za razne vrste drveća biti približno
jednake i prema tome koeficijente a i b možemo uzeti da su konstantni za razne
b
vrste. Polazeći odatle i označiv a f„ sa fe i sa K, dobivamo:
a
V = gi,3 (H + K) fe (la)




ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 75     <-- 75 -->        PDF

gdje fe jest pokazatelj punodrvnosti stabala, koji. kao i fn ne ovisi o visini,
b
K je koeficijent koji kao i možemo uzeti da je konstantan za razne vrste
a
drveća.
Kontrola pouzdanosti formule (la) i utvrđivanje konkretne veličine koeficijenta
K nađeni su ovako:


Po Standardnim tablicama prof. N. V. Tret´jakova mogu se izračunati oblikovisine
(Hfi,3), koje odgoaraju visinama sastojina. Ako veličine Hfi,3 pri visini
od 20 m izrazimo relativnom veličinom 100, a pri drugim visinama — u procentima
od veličine Hfi,3 kod visine od 20 m, onda ćemo dobiti niz relativnih
značenja za Hfi,3 (vidi tablicu I).


Relativne oblikovisine raz. vrsta drv. u procentima
Tab. I.


Visina m Bor Omorika Breza Jasika SREDNJE


10 57 56 58 56 56,9
15 78 78 79 78 78,3
20 100 100 100 100 100,0
25 122 122 122 122 122,0
30 143 144 145 142 143,7


Iz ove se tablice vidi, da su pri jednakim visinama, relativne visine za razne
vrste drveća veoma blizu jedne drugima, pa se radi toga ta opća veza može slobodno
prikazati jednadžbom:


20


Hfi,s = 0,0435 Hfi,3 (H — 3) (2)


20


gdje Hfi,3 znači oblikovisine pri visini od 20 m
Te veličine ovise samo o punodrvnosti stabala, jer je visina stalna. Označiv


20


izraz 0,0435Hfi,3 sa f — dobivamo:
Hfi,3 = (H + 3) f


a odatle:
V = gi,3Hfi,3 = gi,3(H + 3) f (2a)
Formula (2a) podudara se s formulom (la) kad je fe = f i K = 3. Na taj


se način može neosporno uzeti da je za razne vrste drveća veličina koeficijenta
K konstantna i jednaka 3, a pokazatelj fe, koji karakterizira punodrvnost stabala,
ne ovisi o visini, jer je ff. =f. Prema tome, konačno dobivamo slijedeće
formule za određivanje empiričkog obličnog broja:


V
fe = (3)
(H + 3)gi,3
ili:
Hfl,3
(3a)


H + 3




ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Neovisnost fP o visini i lakoća njegovog određivanja ima za praksu veoma
veliko značenje, jer dopušta kod taksacije šuma da se neposredno iskoristi jedna
srednja veličina za razne vrste drveća, a da se pri tom ne umanjuje taksacijska
tačnost u poređenju sa običnim tablicama drvnih masa.


Analogni se rezultati dobivaju i za druge vrste drveća.
Daljnjom analizom srednjih značenja fe za razne vrste pokazuje se da
srednji fe pokazuje zakonitost veze s biološkim svojstvima vrste (tablica 3).
Podaci u toj tablici pokazuju važnu zakonitost: omorika, hrast, bukva i
jasen imaju punodrvniju srednju formu stabla, a srednji je fe kod njih blizu
0,42; dok bor, ariš, jasika i breza pokazuju malodrvniju formu stabla, pa im
je srednji fe blizu 0,40.
Poznato je da je u standardnim tablicama prof. Tret´jakova uzeto isto
grupiranje za omoriku i za jelu, za hrast, javor i brijest, za jasiku i johu-U
vezi s tim, gotovo sve glavne vrste drveća SSSR možemo svrstati prema njihovom
srednjem ff. u dvije kategorije: punodrvnij e vrste, kamo spadaju
ombrofilni četinari i tvrdi lišćari (omorika, jela, bukva, hrast, brijest, jasen i
dr.) sa srednjim fe = 0,42. Druga je kategorija sa malodrvnijom formom stabla.
Tu ubrajamo: heliofilne četinare i meke lišćare (bor, ariš, jasika, joha, breza
i dr.), srednji im je fe = 0,40. Sistematska klasifikacija vrsta drveća po srednjem
fe veoma pojednostavnjuje praktičan rad u šumi, a da ne smanjuje taksacijsku
tačnost.
Formula za određivanje drv. mase pomoću empir. obi. br. dosta je jednostavna.
Ona je ista kao i osnovna formula (V = gi,3 Hfi,s). Treba samo veličinu
H zamijeniti sa veličinom (H + 3):


V = gl,3 (H + 3) fc
Dva srednja značenja za f(. lako se upamte (0,42 i 0,40). Pomoću te jedno>stavne
formule i dvaju značenja za fe može se lako odrediti obujam stabla ili
drv. masa sastojine bez ikakvih tablica- Za određivanje drv. m. sastojine, treba
znati sumu kruž. ploha (2gi,3) i sred. vis. (H) sastojine.


Uzmimo da sast. ombrofilnih četinara ili tvrdih lišćara ima zbroj kr. pl. 30
m2 i sred. visinu 20 m. Drvna će masa te sast. biti:
V = ^gi,3 (H + 3) fe = 30 (20 + 3) 0,42 = 290 m3


Ako su u sastojim heliofilne vrste ili meki lišćari, a iste veličine kr. plohe
i visine, bit će drv. masa:
V = 2^1,3 (H + 3) fe = 30 (20 + 3) 0,40 = 276 ma
Taj se račun lako može obaviti i s logaritmičkim ravnalom ih običnim
načinom.
Tačnost je te metode takva da daje približno iste rezultate kao i važeće
tablice drvnih masaĐuro
Knežević