DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 77 <-- 77 --> PDF |
?g Attucne oadla»e TERENSKA NASTAVA STUDENATA ZAGREBAČKOG ŠUMARSKOG FAKULTETA Ü OBLASTI PRIMORSKIH SUMA U mjesecu svibnju svake godine studenti VTTI semestra šumsko-gospodarskog smjera Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagirebu imaju obaveznu terensku školsku nastavu u oblasti »Primorskih šuma«. Ove je godine takva nastava održana od 11. do 21. maja. Od nastavnoga i pomoćno-nastavnog osoblja na terenskoj nastavi sudjelovali su: prof, dr N. Neidhardt (dekan), prof, dr D. Klepac, prof, dr M. Plavšić, prof, dr B. Emrović, viši predavač ing. A. H o r v a t, asistenti ing. U. Go 1 u b o v i ć, ing. A. Tomašević i ing. Š. M e š t r o v ić. Organizaciju ove terenske ´nastave izvršio je Zavod za uređivanje šuma. m odmoriti u ovom krasnom šumskom ambijentu. Nitko više ne pomišlja na eksploataciju drvne mase u toj sastojim nego na iskorižćavanje ljepote i užitka koje taj kraj pruža za odmor i razonodu. To je izrazit primjer promjene cilja gospodarenja. Gospodarska šuma je ovdje dobila posve turističko-rekreativni karakter. Njezina je važnost još veća kad se ima. u vidu da je cijeli Gorski kotar proglašen rekreativnim područjem. Grobničko polje smješteno na jugozapadnoj strani velebitskog masiva na oko 300 m nadmorske visine, bilo je naš slijedeći objekt. Nastalo je u postglacijalno doba i predstavlja dno nekadašnjeg gla- SI. 1. Studenti VIII semestra šumsko-gospodarskog smjera na jednoj od mnogobrojnih terenskih nastava. Foto: Borzan. Spomenut ćemo samo najvažnije objekte gdje je izvršena terenska nastava. Prvi objekt gdje smo se zaustavili bio Je »iKender« (Šuimairilja Delnice). Vrlo lijepa sastojina jele i smreke koja se — zahvaljujući svijesti i besprijekornoj ljubavi stručnjaka ovog kraja za šumu — sačuvala i pored toga što je u neposrednoj blizini moderne pilane i auto-^puta. Danas je to rekreativni objekt grada Delnioe i svih ljudi koji se žele cijalnog jezera, metamorfozirano djelovanjem prirodnih faktora počevši od isušenja (nastalog probojem vode u more — stvaranjem Rječine) pa do danas. Kultura crnog bora stara oko 70 god. gdje smo se zaustavili jiedna je od rijetkih ostataka radova na pošumljavanju ovoga polja. Pokusi s topolama nisu dali željtene rezultate, a vrlo slab iuspj,eh pokazao je i voćnjak podignut prije petnaest godina. Tako je ovo šljunkovito, siromašno i vrlo |