DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 91 <-- 91 --> PDF |
bi svaki za sebe mogao biti samostalni rad, ali je ovako napisan izvanredno monografsku tematsko rješenje. Autor polazi od činjenice, da su zapravo naši hrastovi slabo obrađeni. Potrebna je detaljna obrada naročito sa sistematsko- dendrološkog gledišta. U ovome smislu imamo vrlo malo podataka u stranim monografijama o vrstama roda Quercus (Kotschy, Schwarz, Camus). I autor se je uhvatio u koštac s vrstom hrasta sladuna ili rudelja (Quercus conferta Kit., Q. farnetto. Ten.). U prvom dijelu je autor monografski obradio problematiku nomenklature hrasta sladuna kronološkim redom. Proučen i kritički je ogromni publicirani materijal, koji se odnosi na hrast sladun. Drugi dio rada logički slijedi iz prvoga. U drugom dijelu dan je prikaz rasprostranjenja hrasta sladuna na Apeninskom poluotoku (južni dio sa Sicilijom); u Slavoniji, Srijemu i Bačkoj; u Rumuniji ´JiGmaćl &ttucni ca&apl&l KRITIČAN RAZVITAK JELOVIH SASTOJINA I PROBLEM ODRŽAVANJA JELE U SLOVENIJI Pojava masovnog sušenja jele, pote škoće oko prirodnog obnavljanja jelovih sastojina i problem zabukovljivanja tih sastojina privlače sve veću pažnju šumar skih stručnjaka srednje Evrope već oko šest decenija. U našoj zemlji počela su se ta pitanja intenzivnije razmatrati pred oko deset godina, najviše u Hrvatskoj. Na veoma širokom planu slovenski naučni i stručni radnici zahvatili su problem suše nja jele veoma duboko i svestrano. Odraz tih nastojanja jest svezak br. 4—6 Gozđar skog vestnika 1964, u kojemu se nalazi šest rasprava na preko 80 stranica. Budući da su svi navedeni problemi vrlo važni i za područje šuma Hrvatske, smatramo po trebnim da se navedene rasprave opširnije prikažu u našem listu. BRINAR M. Životna kriza jele na slovenskom području u vezi s fluktuacijama klime. Da bi što dublje mogao prodrti u istraživanja, autor je proučio ogromnu literaturu: 214 naučnih rasprava i stručnih članaka u velikom broju časopisa. Već sam taj podatak jasno odražava koliko je slovensko šumarstvo sistematski i metodički organiziralo rad na proučavanju na (Transilvanija, Banat i Dobrudža); u Mađarskoj; općenito na Balkanskom poluotoku; u Dalmaciji (posebna pažnja); u Bosni i Hercegovini; u Srbiji; u Crnoj Gori; u Albaniji; u Makedoniji; u Bugarskoj; u Grčkoj; u evropskom dijelu Turske i u Maloj Aziji (Turskoj). Na bazi svih iznesenih podataka autor donosi sintetsku i korigiranu kartu areala hrasta sladuna. Posebna je vrijednost kritičnog dijela rada, gdje autor ispravlja stare autore, te donosi o netačnim podacima hrasta sladuna u slijedećim zemljama ili područjima: Sjeveroistočna Italija, Istra, zapadna Hrvatska, Srednja i sjeverozapadna Bosna. Rad je krcat ne samo sistematsko-dendrološkim podacima, nego i fitogeografskim odnosno fitocenološkim i uopće ekološkim. Ovim radom za sada imamo na jednom mjestu iscrpno i provjerito izneseno o hrastu sladunu. Dr Josp Kovačeve vedenog problema. Problema o ugroženo sti i održavanju naše najvažnije četinjače, te na taj način dalo velik doprinos jugo slavenskom šumarstvu uopće. Pod naslovom »Jela ugrožena u Evropi «, Brinar razmatra simptome životnog slabljenja i sušenja jele te na temelju svestrane analize podataka literature, vlastitih qpazanja i anketiranja dolazi do zaključka da se kao primarni uzroci sušenja ne mogu smatrati (u gruboj prosječnosti) loši oblici sastojina, niti se može problem nedovoljnog ipodmlađivanja jele ipovezati s iproblemom smanjenja vitalnosti (sušenja) jele. Na temelju tog rezultata, autor prelazi na ispitivanje životne krize jele u Sloveniji. Slovenija ima jelovih sastojina oko 299.000 ha. Ugrožena je površina 30.877 ha, ili oko 10°/o. Nije utvrđena nikakva geografska polarizacija navedene pojave. Regresija jele nije zahvatila prvenstveno nalazišta na rubu jelova areala. Naprotiv, ta je pojava više rasprostranjena na optimalnim staništima. Terenska mjerenja i laboratorijska ispitivanja su potvrdila pretpostavku o fiziološkom značaju pojave i o njenoj ovisnosti o lošim sekularnim klimatskim odstupanjima prema kontinentanom karakteru klime u posljednjem deceniju. Prema postavkama autora, razli453 |