DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1964 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Poa, Briza, Dactylis, Melica, Sesleria, Phragmites i dr., podporodica Hordeae s rodovima: Lolium, Agropyron, Triticum, Hordeun, Elymus, Nardus i dr., podporodica Aveneae s rodovima: Aira, Deschampsia, Holcus, Avena i dr., podporodica Agrostideae s rodovima: Agrostis, Calamagrostis, Štipa i dr. i podporodica Phalarideae s rodovima: Hierochloe, Phalaris i dr. U tabelarnom prilogu nalazimo podatke o habitusu, visini, trajnosti i vrijednosti trava za stočnu hranu, o načinu rasta prije i poslije košnje, o važnijim livadskim i pašnjačkim travama, šaševima i sitovima, o šumskim travama, šaševima i sitovima, o travama za vezanje pijeska i popuzina, o dekorativnim travama, šaševima i sitovima, kao i o fitocenološkoj pripadnosti trava, šaševa i sitova. Dr M. Anić WRABER M.: Das Luzulo silvaticae — Piceetum Wraber (1950) — Eine Fichtenwaldgesellschaft in den slowenischen Ostalpen (Luzulo silvaticae — Piceetum Wraber 1963 — Sume smrče u Slovenskim Istočnim Alpama). Mitteilungen der ostalpin- dinarischen pflanzensoz. Arbeitsgemeinschaft. 2. pp. 33—38 1962). Masiv tzv. Slovenskih Istočnih Alpi obuhvata Julijske Alpe, Savinjske Alpe i Karavanke. To su jugoistočni izdanci Južno- vapnenačkih Alpi. Pohorje, Kozjak i cS´ttani 6tcucni ča&Bpi&i ANNALI DELL´ACCADEMIA ITALIANA Dl SCIENZE FORESTALI Akademija šumarskih nauka u Firenzi objavljuje svoje radove u godišnjacima — Analima. Anali se štampaju u velikom oktavnom formatu. Na kraju svakog rada nalazi se sadržaj na francuskom jeziku. Ovdje donosimo sadržaje godišnja IX-XII. Vol. IX, Firenze, 1960, str. 356, obuhvata radove: V. Bellucci: O šumarskoj ekonomici u Italiji. — A. Cambini: Mikrografijska studija drva vrsta iz roda Castanea (C. sativa, C. dentata, C. mollissima i C. crenata). — A. M. Camaiti: Problem talijanskog šumarstva na zajedničkom evropskom tržištu. — A. M. F. T a r- chi: Mikrografijska studija drva nekih vrsta iz porodice Rosaceae (Spiraea chamaedryfolia, Rosa canina, Pirus Cydonia, P. communis, P. Malus, Prunus Amygdajoš neki manji masivi su jugoistočni izdanci Centralnih Alpi. Šuma Luzulo silvaticae-Piceetum Wraber 1963 je klimazonalna šumska vegetacija za masiv Istočnih slovenskih Alpi. Općenito je za vapnenačke Alpe klimaks vegetacije šume Adenostylo glabrae-Piceetum Wraber 1960. U ovom radu iznesena šuma je locirana u pojasu 1300—1350 m nadmorske visine, a iznimno centralnoalpskom masivu i u pojasu 1500—1600 m. Ispitivane šumske sastojine su većinom degradirane tj. kroz stoljeća izvrgnute uticaju čovjeka, te prelaze u degradiranu šumu Deschampsis - flexuosae - Piceetum Wraber 1953. Krajni stadij su travnjaci (Nardetum strictae i Calluno-Vaccinietun), koje uz eliminaciju paše osvaja opet šuma. Šuma Luzulo silvaticae-Piceetum se meliorira unošenjem lišćara. U optimalnom stanju u ispitivanoj šumi je primjerno zastupana bukva, te ponešto još i gorskog javora, bijelog bora, breze, johe i dr. Šumska asocijacija Luzulo silvaticae- Piceetum je zastupana s nekoliko subasocijacija. Ispitivana šuma je općenito siromašna na vrstama radi ekstremnih uslova, npr. kiselosti. U ispitivanjima na 54 lokaliteta nađen je najveći broj vrsta 75, odnosno srednji 31 ili najmanji 18. Dr J. Kovačević lus, P. Persica, P. Armeniaca, P. domestica, P. myrabolana, P. Pissardi, P. avium i P. Cerasus). — M. Arena : Studija o razsvoju goda kod hrasta medunca u području Mesine. — G. Russo: Važniji entomoparasiti na štetnim šumskim leptirima u Italiji i njihovo ekonomsko značenje. — A. Messeri i I. Saya: Prilog poznavanja mehanizma smolarenja. — F. Elisei : Problemi šumarske ekonomike na području pokrajine Genove. — T. Panegrossi: Problem razdiobe šumskih i pašnjačkih terena na području općine Cortina. — A. Giacobbe: Problemi ariditeta i uzgajanja šuma u humidnoj i subhumidnoj mediteranskoj klimi. — H. Leibund gut : Rezultati istraživanja u evropskim prašumama. — F. Scaramuzzi: Istraživanja o rasplodnom ciklusu kod Quercus aegilops. — V. Giacomini: Kartograf i45? |