DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 22 <-- 22 --> PDF |
gospodarstvo, koje ima pod sobom dio istog lovišta, u istom planinskom masivu, ne progoni tu divljač. Uzevši u obzir sve izloženo, imajući u vidu da je zajednica dala lovnoj proizvodnji privredni značaj, da je divljač općedruštvena imovina, da su regije i komune izvanredno interesirane za promicanje općeg turizma uz pomoć lovnog turizma, nadalje da će novi Zakon o lovu obavezno tražiti od lovnih ovlaštenika da lovištem gospodare samo na bazi odobrenih uređajnih elaborata lovišta, te da će po novim propisima i za vlasnike i posjednike šumskih kutlura, plantaža i sastojina važiti obaveza poduzimanja mjera zaštite protiv šteta od divljači, potrebno je da predstavnici šumske proizvodnje u svojim šumskim lovištima na vrijeme poduzmu korake da budu dorasli novoj situaciji. Uz gore istaknute momente predstavnike šumske proizvodnje sile na to razvoj potreba nacionalne industrije u drvnoj sirovini i proizvodne mogućnosti šuma, čijim gospodarenjem mora šumska proizvodnja nastojati uravnotežiti nacionalni bilans drvne, sirovine. Kao osnovne prethodne mjere bilo bi potrebno: 1. Naučnim ustanovama koje se bave problemom uzgoja, zaštite i korišćenja divljači osigurati dovoljna sredstva za opširno vršenje pokusa i mjera protiv šteta od divljači biološkim, kemijskim i mehaničkim sredstvima. 2. Pristupiti izradi uređajnih elaborata za područna lovišta šumskih gospodarstava, najbolje po jednoj centralnoj organizaciji ili barem pod njezinim izravnim rukovodstvom, kako bi se ujednačenoišću doktrina i metoda dobilo jednakomjerno vrijedne rezultate za cijelo područja SR Hrvatske. 3. Do stupanja na snagu novih propisa o mjerama zaštite protiv šteta od divljači početi primjenom makar domaćih repelenata u najjače ugroženim važnim zonama širenja areala četinjača. 4. Do stupanja na snagu novih propisa i novih uređajnih elaborata uspostaviti na području pojedinih većih lovišta, koja se nalaze pod upravom nekoliko šumskih gospodarstava, kolaboraciju u smislu izjednačenja intenziteta mjera uzgoja i korišćenja divljači. U područjima u kojima se pristupa pooštrenom odstrelu jelenske divljači dokinuti svaki redukcijski odstrel muških grla. Radikalnije djelovanje na sniženje fonda divljači ima eliminiranje spolno zrelih ženki — nosioca prirasta. Uništavanjem muških grla uništava se znatne nacionalne vrijednosti, koje su ostvarene skupim investicijama, štetama na šumskim mladićima i sastojinama. 5. Predah, koji je priroda stvorila radikalnim uništavanjem populacije srna u Hrvatskoj, treba šumska proizvodnja do maksimuma iskoristiti za širenje areala četinjača. Nestankom srna skinuta je sa dnevnog reda i akutnost problema njihovih šteta na podmladku četinjača. |