DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 3 <-- 3 --> PDF |
SU MARSKI LIST GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE GODIŠTE 88 STUDENI — PROSINAC GODINA 1964. KAKO JE REAGIRALA PEDESETOGODIŠNJA SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA NAKON JAKIH PROREDA?* Prof. đr DUŠAN KLEPAC Pred deset godina naišli smo na jednu 47-godišnju čistu saatojinu hrasta lužnjaka sa ponešto poljskog jasena i brijesta, koju do tog vremena nije nitko prorjeđivao. Ta se sastojina proteže u odjelima 96. i 100. gospodarske jedinice »Josip Kozarac« na području šumarije Lipovljani. Sastojina je povremeno poplavljena visokom vodom te predstavlja tipičnu nizinsku lužnjakovu šumu (Querceto-Genistetum elatae, Horv.). Vrlo dobro odgovara Wimmenauero v i m prirasno-prihodnim tablicama za hrast na I. stojbinskom bonitetu. Prikazana je na si. 1. Kako je spomenuta sastojina »vapila« za proredom, prof, dr Miljenk o Plavši ć i ja iskoristili smo priliku da u toj sastojim osnujemo 4 privremene pokusne plohe i da ih prorijedimo različitim intenzitetima sa svrhom da bismo ispitali da li se u pedesetogodišnjoj hrastovoj sastojini može prorjedama utjecati na debljinski prirast. Zato smo iskolčili i obilježili četiri pokusne plohe na kojima smo izmjerili sva stabla i odredili njihovu drvnu masu. Zatim smo izvršili prorede različite jačine. Numerički podaci o tome publiciram su u Glasniku za šumske pokuse br. XIV od 1960. god., u radnji M. Plavši ć — D. K1 e p a c : »Strukturni odnosi Posavskih šuma s obzirom na broj stabala, temeljnicu i drvnu masu«. Iz te radnje se vidi, da smo u istraživanoj sastojini jeseni 1954. god. proredom prosjekli ove drvne mase u m3/ha odnosno u %: na pokusnoj plohi m3/b % br. IOI — br. 7 36,7 11 br. 8 78,3 21 br. 9 89,7 26 Najjači intenzitet prorjeđivanja je na devetoj pokusnoj plohi gdje smo posjekli oko jednu četvrtinu drvne mase. (Vidi si. 2). Desetu pokusnu plohu nismo prorjeđivali da bi nam poslužila za komparaciju. * Ova je radnja izrađena uz pomoć sredstava iz Republičkog fonda za naučna istraživanja SR Hrvatske. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Premda srno osmu i devetu plohu prilično jako prorijedili, ipak se ubrzo pokazalo da je turnus proreda od 10 godina predugačak i da treba prije intervenirati na tim plohama. Ovog proljeća — dakle nakon 9 vegetacijskih perioda — izvršili smo drugu proredu. Tada nam se pružila prilika da istražimo kako su utjecale naiše prorede na debljinski prirast odnosno na širinu goda hrasta lužnjaka. SI. 1. Pedesetgodišnja hrastova sastojina u gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac (Orig.) Da bismo riješili postavljeni zadatak, izbušili smo po principu slučajnosti na svakoj pokusnoj plohi nekoliko desetaka izvrtaka pomoću prirasnog svrdla. Zatim smo te izvrtke analizirali na specijalan način, tj. tako da smo izmjerili prosječnu širinu goda u vremenskom intervalu prije i poslije prorede kako je |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 5 <-- 5 --> PDF |
to naznačeno na si. 3. na kojoj (ai) znači širinu 9 godova prije a (aa) širinu 9 godova poslije prorede. Ako podijelimo veličine (ai) i (až) sa 9, dobit ćemo prosejčnu širinu goda prije i poslije prorede. Nakon ovakve analize izvrtaka dobili smo prosječnu Širinu goda prijeposlije prorede za stabla različitih prsnih promjera. Dobivene smo podatke sortirali po debljinskim stepenima i grafički ih prikazali na si. 4. iNa toj slici predočena je prosječna dvostruka širina goda ili prosječni godišnji debljinski prirast prije i poslije prorede. SI. 2. Deveta pokusna ploha — poslije prorede (Orig.) Puna linija označava sastojinski debljinski prirast prije proreda a crtkana poslije prorede. Evidentno je, da je prosječna širina goda poslije prorede izrazito uža na plohama 10, 7 i 8. Na devetoj plohi, koju smo najjače prorijedili, prosječna širina goda tanjih stabala ostala je gotovo ista dok je na debljim stablima prosječna širina goda osjetljivo pala poslije prorede. To znači da pro- ill |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 6 <-- 6 --> PDF |
rede nisu utjecale na povećanje debljinskog prirasta hrasta lužnjaka; kvaliteta hrastovine — bolje reći finoća hrastovine — nije pokvarena no volumni prirast nije povećan. S obzirom na takav zaključak, koga su pokazali rezultati analize izvrtaka, smatrali smo potrebnim da ta mjerenja provjerimo i nadopunimo analizom poprečnih presjeka u prsnoj visini stabla.* Zato smo na svakoj pokusnoj plohi izabrali šest stabala i ispilili kolutove iz stabala na visini od 1,3 m od zemlje. Na tim kolutovima smo, izmjerili devet-godišnji debljinski prirast prije i devetgodišnji debljinski prirast poslije prorede. Na gotovo svim stablima izmjerili smo da je devet-godišnji debljinski prirast poslije prorede manji od devetgodišnjeg debljinskog prirasta prije prorede. Kako to objasniti? Čemu pripisati opadanje debljinskog prirasta većine hrastovih stabala poslije prorede. S/. s. SI. 3. Shematska slika izvrtka; (ai) znači širinu 9 godova prije, (a>) poslije prorede (Orig.) Prva nam je´ pomisao bila da su možda klimatske prilike poslije prorede (tj. u vremenskom intervalu od 1954 — 1963. godine) bile nepovoljnije nego prije prorede (od 1946 — 1954. godine). Zato smo sakupili za Lipovljansko područje podatke o srednjim mjesečnim i godišnjim oborinama i temperaturama za ta dva vremenska intervala. Brzo smo se uvjerili o tome da klimatske prilike u vremenskom intervalu od 1954. do 1963. — dakle poslije prorede — nisu bile nepovoljnije nego prije prorede. Prema tome se opadanje debljinskog prirasta ne može pripisati klimatskim faktorima. Pošto srno se uvjerili da klimatskim prilikama ne možemo pripisati opadanje debljinskog prirasta, pomislili smo na neke druge faktore, koji bi mogli to prouzrokovati. Sjetih smo se napadaja gubara 1956. godine, koji doduše nije do gola obrstio istraživane odjele, ali je bez sumnje utjecao na smanjenje prirasta. Ipak najvažniji razlog — čini se — leži u dobi hrastove sastojine koju smo tretirah. U momentu prorjeđivanja naša je sastojina imala 47 godina. Promatrajući debljinski prirast te sastojine 9 godina prije i 9 godina poslije prorede, mi smo u stvari mjerili njezin debljinski prirast za vrijeme od 18 godina, tj. od njezine trideset i osme do pedeset i šeste godine. Vrlo je vjerojatno da je u istraživanoj sastojini debljinski prirast kulminirao prije četrdeset i sedme godine starosti, tako da smo tretirali istraživanu sastojinu kad je -krivulja njezinog debljinskog prirasta počela osjetljivije padati. Ritam opadanja debljinskog prirasta poslije njegove kulminacije u nenjego * To nam je bilo utoliko lakše, što amo u iproljeće 1964. godine izvršili drugu proredu na spomentirn pokusnim plohama i posjekli ove drvne mase u m3/ha: na plohi tor. 7 35,5 mVha na plohi tor. 8 27,8 m3/ha na plohi br. 9 34,3 m3/ha |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 7 <-- 7 --> PDF |
PROSJEČNA DVOSTRUKA SIRINA GODA ILI PROSJEČNI GODIŠNJI DEBLJINSKI PRIRAST u mm PRIJE (2) I POSLIJE PROREDE (ODJEL 96 i 100 COSR JEDINICA , JOSIP KOZARAC" ŠUMARIJA LIPOVLJANI 7, Ö, 9 i 10 pokusna ploha 10 — / _1_J I I I L_ l l I L i l L l I I I t I I I I I I 0 -´5 1 20 ?5 30 35 10 15 20 25 10 }5 10 tS 20 25 50 35 10 15 20 25 10 15 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 8 <-- 8 --> PDF |
vandm sastojinama može biti toliko jak da ga je teško zaustaviti; tada je vrlo teško i gotovo nemoguće debljinski prirast održati na istom nivou a kamoli ga povećati. Da je tome tako pokazale su analize koje smo izvršili na dvadeset i jednom hrastovom stablu iz iste sastojine. Rezultate debljinske analize donosimo na si. 5 na kojoj je predočen rast i prirast hrasta lužnjaka u istraživanoj sastojim u prosjeku za 21 stablo. Iz te se slake vidi da je debljinski prirast hrastovih stabala kulminirao oko petnaeste godine kad je postigao prosječni iznos od oko pola centimetra na godinu. » 2o 30 «a so so god cm I god roo OSO 1 Ts Is iš « sšIs god. SIS SI. 5. Rast i prirast hrasta lužnjaka — prosjek za 21 stablo (Orig.) Poslije toga debljinski prirast imao je u prosjeku ovakav tok: od 20 — 30 godine r .... . 0,48 cm od 30 — 40 godine 0,35 cm od 40 — 50 godine 0,27 cm od 50 — 56 godine 0,16 cm 474 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Mi smo počeli prorjeđivati istraživanu sastojinu u dobi od 47 godina. U toj dobi debljinski prirast je pao na polovicu od svog maksimalnog iznosa tako da usprkos jakih proreda nismo uspjeli zaustaviti daljnje njegovo opadanje. Sto nam kaže ovaj pokus? Evo ukratko najvažnije spoznaje. Šumar treba, da iskoristi periodu najvećeg prirasta i da produži vrijeme velikog prirašcivanjašto je više moguće dulje. A to može postići onda ako intervenira u sastojinu u ».pravi čas«, tj. prije nego što je debljinski prirast počeo opadati. Kad se jednom taj prirast počne osjetljivo smanjivati, onda je prekasno da bi mogli na nj utjecati. Zato prorede u našoj sastojim nisu utjecale na debljinski prirast. To znači da je u navedenoj hrastovoj sastojini trebalo ranije intervenirati, jer pedesetogodišnja hrastova sastojina — koju smo istraživali — nije toliko »plastična « da bi se jednom jakom intervencijom mogao promijeniti tok debljinskog prirasta a kamoli povećati taj prirast. Kolikogod se to čini na prvi pogled nepovoljno, ipak ta činjenica ima svoju dobru stranu s gledišta kvalitete ili bolje reći s gledišta finoće hrastovine. Eto, to je prvi zaključak koga smo izvukli iz ovog pokusa. Daljnji pokusi i daljnja istraživanja koja nastavljamo na drugim pokusnim plohama, unijet će još više svijetla u taj problem, jer ovaj pokus nije dovoljan da se zaključak protegne na druge sastojine i druge prilike. To neka bude samo poticaj za daljnje eksperimentiranje u tom pravcu. |