DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 41     <-- 41 -->        PDF

NOVA VRSTA UREDAJNIH TABELA ILI TARIFA


Prof. dr DUŠAN KLEPAC


U uređivanju šuma primjenjuju se uređajne tablice ili takozvane tarife*.
To su jednoulazne tablice koje iskazuju drvne mase samo na temelju jednog
ulaza — prsnog promjera. Najprije su uvedene u Francuskoj (Algan ,
Schaeffer), onda u Švicarskoj (Biolley, Knuchel), Njemačkoj
(Loetsch), Engleskoj (Hummel), Jugoslaviji (Emrović, Čokl) i u drugim
zemljama.


U SAD, u državi Washington, na istoimenom Sveučilištu K. J. TURNBULL
izradio je specijalne tarife koje se razlikuju od dosadašnjih. Publicirao ih je u
suradnji s GENE ROY LITTLE i GERALD E. HOYER u knjizi »COMPREHENSIVE
TREE-VOLUME TARIF TABLES«, State of Washington, Department of
Natural Resources, 1963.


Evo ukratko ideje kojom se K. J. TURNBULL poslužio pri izradi svojih
tarifa. Ako tarife prikažemo grafički tako da na apscisnu os koordinatnog sistema
nanesemo prsne promjere (d) stabala a na ordinantnu os pripadajuće
drvne mase, dobit ćemo eksponecijalnu krivulju. No ako na apscisnu os mjesto


ćčn


prsnih promjera nanesemo temeljnice ( ) a na ordinatnu os pripadajuće
4


drvne mase stabala, onda ćemo dobiti pravac — barem za stabla prsnog promjera
iznad taksacijske granice. To znači da se iz jedne tačke na apscisnoj osi
rnože povući pramen pravaca koji će nam definirati tarife. U SAD se vrlo često
operira s drvnom masom iznad 4 inča, tj. debljom od 10 cm, pa se može uzeti
da je za prsni promjer od 4 inča, odnosno za temeljnicu od 0|,087 sq. ft. (ili
okruglo 0,008 m2) drvna masa stabla približno jednaka nuli. Iz tačke na apscisnoj
osi (g.), koja je od ishodišta koordinatnog sistema udaljena 0,087 sq. ft,
može se povući pramen pravaca (v. si. 1.). Budući da je prva tačka tih pravaca
zajednička (tj. 0,087 sq. ft. daleko od ishodišta koordinatnog sistema), treba
odrediti druge tačke koje će definirati tarife. K. J. TURNBULL je uzeo kao
bazu tačku (gi) na apscisnoj osi, koja je od ishodišta koordinatnog sistema
udaljena 1,0 sq. ft. (ili oko 0,09 m2). Temeljnici (gi) dao je različite vrijednosti
drvnih masa stabla: 10.0, 10.5, 11.0, 11.5, 10.0, 12.5 . .. itd 35.0, 35.5,


36.0, 36.5 . . . itd. sve do 60.5 cu. ft. Tako je K. J. TURNBULL dobio stotinu
pravaca, tj. stotinu tarifa. Spomenute vrijednosti 10.0, 10.5, 11.0, 11.5, 12.0, 12.5,


13.0 itd. znače drvnu masu stabla u cubic feet-ima za temeljnicu od 1,0 sq. ft.
Na pr. 36.5 znači trideset i šest cijela petu tarifu, jer drvna masa stabla s te*
Vidi o tome detaljnije u članku 0. Kl epa c: Uređajne tablice, šumarski list
br. 4 — 5 od 1953.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 42     <-- 42 -->        PDF

meljnicom od 1,0 sq. ft. iznosi 36,5 cu. ft. (ili 1,03 m3) kako je to prikazano
na si. 1.


36,5


go=0,067 sq-ftCo,O0em2] do=4inc.00cn0


g^i.oosq rtCo,09m2)


Da bi tarife bile kompletne, K. J. TURNBULL je obračunao ne samo
drvnu masu iznad 4 inča nego totalnu drvnu masu stabla kao i drvnu masu
iznad 6 i 8 inča. Pored toga svaka tarifa sadrži još i različite druge faktore kao
na pr. »Growth Multiplier faktor«, koji služi za obračun prirasta itd.


Izbor tarife vrši se na različite načine. Najjednostavniji i najpraktičniji
način sastoji se u tome da se izmjeri nekoliko totalnih visina stabala pa se na
temelju njihovih promjera i odgovarajućih visina očita broj tarifa iz pomoćnih
tablica kakve je K. J. TURNBULL izradio za duglaziju.


Veliki broj američkih tarifa omogućuje praktičnom šumaru da tačnije
utvrdi drvnu masu, dakako, uz uvjet da je dobro izabrao tarifu.


Sve u svemu, velike i dugotrajne računske operacije s IBM 709 obračunskim
strojem, koje je K. J. TURNBULL izvršio na Sveučilištu u Washingtonu
osnivaju se na ideji da se tarife mogu izraziti pravcem kao što smo mi to ranije
pretpostavili u obračunu prirasta kad smo konstruirali »prirasne pravce«
(»Tarifs d´ accroissement«) tako da smo iz tačke na apscisnoj osi, udaljene 12,5
cm od ishodišta koordinatnog sistema, povukli pramen od 60 »prirasnih tarifa«
ili 60 »prirasnih nizova« što je publicirano u radu »Jedna brza metoda za utvrđivanje
prirasta«, Šumarski list 1957, str. 274 — 292 kao i u referatu na 13.
Kongresu JUFRO »Les tarifs d´ accroissement«, 13. Kongres, Wien, 2. Teil,
Band 2, p. 25/8 — S/l.