DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 59 <-- 59 --> PDF |
POSLOVNO UDRUŽENJE PRIVREDNIH ORGANIZACIJA* Predstavnici 12 šumskih gospodarstava: Sisak, Osijek, Slavonska ´Požega, Delnice, Našice, Varaždin, Čakovec, Gospić, Bjelovar, Karlovac, Kutina i Ogulin na svom sastanku 8. X 1962. godine izabrali su »Inicijativni odbor« za osnivanje Poslovnog Udruženja s time da provede sve pripremne radnje za njegovo osnivanje. S danom 1. I 1963. započelo je poslova* nje Poslovnog udruženja šumsko privrednih organizacija u Zagrebu. U Biro Udruženja privremeno su preuzeta od sekcije za šumarstvo bivše Poljoprivredho- šumarske Komore: 3 šumarska inžinjera 1 šumarski tehničar 1 administrator 1 daktilograf 1 čistačica — kurir — 7 radnika. Prema Pravilima Poslovnog udruženja najvažniji zadaci jesu: — Zahvatanje problema korištenja velikih .kompleksa do sada neiskorištenih površina u šumarstvu, i angažiranje u tim zajedničkim naporima naših instituta i drugih naučnih institucija radi traženja zajedničkog odgovarajućeg rješenja, s konačnim ciljem aktivizatcije tih površina. — Organiziranje akcija iz oblasti zaštite šuma u vezi suzbijanja štetnika i biljnih bolesti. — Izrada i revizije šumsfco-privrednih osnova, provođenje inventarizacija šuma i utvrđivanje prirasta koristeći savremene naučne metode. — Analiziranje potreba šumske operative za tipizacijom i unifikacijom mehanizacije potrebne za razne šumske djelatnosti i općenito unapređenje šumske proizvodnje. — Organiziranje zajedničke akcije o pitanjima ubrzanog povećanja drvnog fonda i bržeg otklanjanja deficita naročito na tehničkom i industrijskom drvetu. — Koordinirano s drvnom industrijom i izvoznicima drveta praćenje stanja na domaćem i stranom tržištu s ciljem uspješnijeg plasmana šumskih proizvoda. — Usklađivanje zajedničkih problema iz šumske i drvno industrijske proizvodnje u cilju što racionalnijeg i ekonomičnijeg koriste ja sirovine. — Pružanje pomoći članovima Udruženja kod pribavljanja zajmova i kredita. — Zastupanje interesa poduzeća kod privrednih sudova i ostalih državnih organa. —´ Upoznavanje članova Udruženja s aktuelnim problemima iz šumske proiizvodr nje putem Biltena i drugih izdanja, kao i vršenje ostalih poslova na zahtjev članova Udruženja. Na sjednici od 22. I 1963. godine, konstituiran je Upravni odbor, čiji su članovi svi opunomoćeni predstavnici članova Udruženja. Upravni odbor je osnovao ove komisije: a) Komisija za zasnivanje i otkazivanje radnog odnosa, b) Komisija za izradu Pravilnika o raspodjeli osobnih dohodaka, c) Koordinacioni odbor Poslovnog udruženja šumsko-privrednih organizacija i Poslovno udruženje drvne industrije, d) Komisija za izradu tema naučnoistraživačkog rada, e) Komisija za zaštitu šuma, f) Komisija za građevinske radove u šumarstvu, g) Disciplinska komisija Biroa Udruženja, h) Komisija za cijene, i) Komisija za JUS. U osnivanju Udruženja .sudjelovalo je 12 članova, a u godini 1963. pristupili su: Šumsko gospodarstvo Senj, Gospić, Čakovec, Zagreb, Podravska Slatina i Kutina, Daruvar, Našice i Križevci. Zatim Šumsko poljop. kombinat Koprivnica, Šumsko gospodarstvo Zadar, »Semesadike « — Mengeš Slovenija, Šumsko građevno poduzeće »Radnik«, Zagreb, Tvornica tanina u Sisku. Time je broj koncem godine iznosio. 28 članova i to 24 šumska gospodarstva s područja SR Hrvatske, Šumsko građevno poduzeće »Radnik« iz Zagreba, »Exportdrvo « — Zagreb, »Semesadike« Mengeš SR Slovenija, Tvornica tanina Sisak. Od važnijih pitanja kojima se bavilo u 1963. godini navodi se: 1. Akcija za uzgoj brzorastućlh vrba a) tu .svrhu dobivanja celuloznog drveta Šumsko gospodarstvo u Čakovcu, koje se bavi već više godina uzgojem košaracke vrbe i koje je osnovalo salikarij u kome je uzgojeno oko 700 vrsta vrba iz Poljske, predložilo je da se ispitaju neke vrste vrba za uzgoj celuloznog drveta. Na saistaniku Upravnog odbora od 19. III. * Prema godišnjem izvještaju o poslovanju Poslovnog udruženja za 1963. godinu. 525 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 60 <-- 60 --> PDF |
1963. godine (Osijek, Čakovec, Bjelovar, Varaždin, Sisak »Košutnjak« i Delnice), kome je prisustvovao i prof. Dr. Vidafcović sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, nakon opširne diskusije i prikaza o uzguju vrba, zaključeno je: 1. Treba postaviti pokuse s raznim našim i stranim vrbama u svrhu pronalaženja najboljeg klona i tehničkog procesa koji bi u našim uvjetima dao najbolje rezultate. 2. Poslove na tom istraživanju i uzgoju vrba za celulozno drvo objedinit će Poslovno udruženje uz suradnju Šumarskog fakulteta u Zagrebu. 3. Pošto su za ovaj uzgoj zainteresirana šumska gospodarstva: Čakovec, Osijek, »Košutnjak« — Bilje, Slavonski Brod, Sisak, Kutina i Nova Gradiška, komisijski će ise obići terene i utvrditi najpovoljnije uslove za uzgoj vrba, te napraviti plan uzgoja vrba za celulozno drvo. Prema rezultatima obilaska terena šumskih gospodarstava sastavljen je plan za godinu 1963., tako da će se prvi pokusi vršiti u Čakovcu, a zatim u Osijeku, ddk za ostala šumska gospodarstva treba još proučiti vrste tla, visinu podzemne vode, kao i vrste domaćih vrba koje bi odgovarale. Biro udruženja je izradio u zajednici sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu i Šumskim gospodarstvom u Čakovcu op>sežan elaborat o uzgoju vrbe za celulozno drvo za područje Čakovac. Na temelju tog elaborata zatražen je zajam za pokusni uzgoj vrba u iznosu od 18 milijuna dinara, ikoji je i odobren, tako da šumsko gospodarstvo učestvuje sa 203/o od odobrene svote. Pokusi su zasnovani na 12 ha površine s domaćim klonovima (rožnicama) i stafolasiqama starim 4 godine, pronađenim u šumskom gospodarstvu Osijek (6,500 kom.). U proljeće je zasađeno svega 4,5 ha, jer nije bilo dovoljno selekcionog materijala i kasno je odobren zajam. Cijeli posao je izvršen pod kontrolom Zavoda za đanđjrologifju i genetiku Šumarskog fakulteta, koji vodi i sva potrebna mjerenja i ispitivanja ovih pokusnih nasada. Na području šumskog gospodarstva Osijek uzgajaju se domaće vrbe neustanovljenih vrsta, ,koje su pokazale u 4 godine vrlo dobar prirast; u visinu preko 9 m, a prosječno u promjeru 7 cm. Na toj površini odabrani su pojedini primjerci kao najbolji, radi utvrđivanja vrste vrba i svojstva klona. Osim ove površine postoji i rasadnik vrba 1/2 iz kojih se izabiru naj bolji primjerci i unose u depresije planta ža topola. U nastojanju da se proširi i ubrza uz goj vrsta domaćih vrba u svrhu dobiva nja kvalitetnog celuloznog đrveta, poja vljuju se slijedeći problemi: — neispitane vrste vrba u uzgoju plantaža vrba i topola — neispitan tehnološki proces uzgoja vrba za celulozno drvo — nedovoljna suradnja s naučno-istraživačkim organizacijama i Šumarskim fakultetom radi rješavanja problema iz 1. i 2. tačke. Poslovno- udruženje nastoji u suradnji sa Šumarskim fakultetom da utvrdi: a) Da li podaci iz literature o brzora stućoj vrbi .SAG-56 vrijede i da li su objektivni. to) da poveća akcij´u oko uzgoja domaćih izabranih vrsta vrba´ i time proširi mogućnost uzgoja vrba na temelju naučno istraživačkih rezultata dobivenih u zamlji (Čakovac, Novi Sad) i van nje. U tu svrhu je profesor Vidaković prilikom posjeta inoizemstvu dbišao Dansku, Švicarsku i Austriju, gdje je imao prilike da se upozna s pokusima tih vrba i njihovim rezultatima. Konstatirao je da vrste vrba SAG-56, ili nisu originalne, ili ne daju ni ove rezultate koje daju naše selekcionarne vrbe. Prema tome i naši prvi pokusi s tom vrboim su oprezni i na maloj površini zasnovani, tako da ćemo se orijentirati samo na domaće selekcionirane vrbe. O rezultatima- pokusnih nasada nije moguće dati podatke, jer se rad obavljao u proljeće i jesen 1963., što će se moći istom u proljeće 1964. objelodaniti i proanalizirati. b) u svrhu šireg uzgoja vrbe za košaraštvo Udruženje je u dogovoru s »Interpletam «. Udruženjem za pletarstvo povelo aikciju da se i ovaj vid uzgoja proširi na svim područjima gdje to donosi velike koristi, a na tlima, koja se za rentabilnije ne mogu. iskoristiti. Na više sastanaka razmatrane su mogućnosti uzgoja košara oke vrbe i interes je bio priličan. Kako šumskim gospodarstvima nije uzgoj vrba glavni posao, zahtijevala su da ih pomogne »Interplet« u tehnološkom procesu uzgoja, i to: — u nabavi odgovarajućih klonova — u financiranju većih nasada — u osiguranju preuzimanja svih količina vrbe u roku od 5 — 10 godina uz određenu cijenu. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Međutim »Interplet« nije bio u mogućnosti osigurati aranžman ovako velike i zamašne akcije na oko 20.000 ha, pa je dogovoreno da se nastavi s postepenim proširivanjem uzgoja košaračke vrbe u šumskim, gospodarstvima Čakovac i Delnice, a potom već prema mogućnostima i uvjetima i u ostalim šumskim gospodarstvima. 2. Stanje proizvodnje i realizacije plana proizvodnje đrveta u godini 1963. Na tri sjednice Upravnog odbora razmatrano je stanje u proizvodnji rudnog i taininsfcog drveta. Prema zaključku trebala su oba Poslovna udruženja vršiti ugovaranje, no to nije uspjelo radi visine cijena rudnog drva i radi malih količina ikoje još nisu bile ugovorene. Konačno je dogovoreno da se šumska gospodarstva povezu sa rudnicima i po mogućnosti zadovolje potrebe rudnika s rudnim drvom, što je u većini i uspjelo. Napose su poduzete zajedničke akcije za opskrbu »Raše« rudnim drvom četinjara kod Privredne komore Slovenije i osigurano je 50°/o količine iz Slovenije, a 5Ö°/o iz Hrvatske;. U pogledu taninskog drveta a pošto je Tvornica tanina u Sisku pristupila u članstvo kako bi što više kooperirala sa proizvođačima a jer je i proizvodnja taninskog drveta u zadnjih god. oslabila, podsticana je proizvodnja tog drva, osobito u, šumskom gospodarstvu Sisak i Karlovac radi kestenovog, a tod ostalih šumskih gospodarstava radi hrastovog taninskog drveta. (Radi koordinacija sječe i isporuke pilanskih trupaca i radi izvršeni a plana za izvoz i domaću potrebu, aktiviran je koordinacioni odbor u kom su osim već pomanutih članova ovog Udruženja i predstavnici Republičkih sekretarijata za šumarstvo i drvnu industriju. U vezi izvozne robe s »Exportdrvom« utvrđene su planske količine po vrsti drveta i asortimanu, kao i »mjere koje će osigurati minimalni program. U vezi sa proizvodnjom robe iza domaće potrebe održani su bazensiki sastanci (19 sastanaka) sa predstavnicima šumskih gospodarstava i kotarskih privrednih komora radi pravodobne isporuke i asortimentacije, opskrbe domaćeg tržišta i pravilnog koriišćenja sirovine. Održana su i 3 seminara s poslovođama i manipulantima (na pilanama i u šumi područja Šumskog gospodarstva Gospić i Karlovac). U svrhu ubrzanja po jedinih faza rada u iskorišćavanju poduzete su akcije za uvođenje prikladne mehanizacije i to sa »Litostrojem« Ljubljana i »Colles« za nabavu dizalica, a sa poduzećem »8. Mart« u Vojniću radi izrade specijalnih šumskih prikolica. Na održanih 5 demonstraicija i sastanaka odlučeno je da se financijski pomogne poduzeće »8. Mart« (Šumsko gospodarstvo Karlovac, Ogulin, Gospić, Kutina i Sisak) u cilju brže i dovoljne količine opreme u ovoj djelatnosti. Nadalje sastavljen je Ugovor s Fabrikom celuloze u Banja Luci o isporuci sirovine s područja Šumskih gospodarstava Sisak, Karlovac, Kutina, Bjelovar, Nova Gradiška, Slavonska Požega i Križevci. U tu svrhu održana su 3 sastanka i pretresem planovi, te mjere za izvršenje ugovara. Uskom suradnjom i međusobnim dogovorima uspješno su aktivirane članice tako, da će boljom organizacijom u tehnološkom procesu osigurati barem mindmalnu količinu sirovina. Sa tvornicama celuloze u Plaškom i Zagrebu održana su 4 sastanka na kojima je utvrđena suradnja i pronalažene su mogućnosti isporuke celuloznog drva za sadanje potrebe tvornica kao i orijentaciu je prozvođača na zajedničku suradnju u proširivanju sirovinske baze za perspektivni razvoj s onim vrstama drveća koje na odgovarajućim područjima daju brže i veće prinose (topola, vrba, četinjače). Biro Udruženja je s predstavnicima Šumskih gospodarstava i tvornica šperploča — »Mojica Brita« u Bjelovaru i »Rade Šupić« u Rijeci, poveo akciju da se trupci za ljuštenje i furnir prodaju samo tvornicama šperploča. Pošto se pokazalo da mnogi proizvođači iz svojih razloga to ne čine. Na 4 sastanka kod proizvođača uspjelo se otkloniti momentalne lokalne za»preke 1 usmjeriti isporuku trupaca za selo van je. Radi brže i efikasnije primjene mehanizacije u šumskoj proizvodnji održani su seminari u šumskim igosjpodarstvima: Delnice, Nova Gradiška, Vinkovci, Osijek, Gospić, Senj, Varaždin i Sisak, u zajednici sa servisnom stanicom »Unioomerca«. Cijela akcija je bila zapravo škola za rukovanje i održavanje motorne pile, te načina obaranja i prirezivanja stabala. Ova se akcija ponavlja svake sezone, a servisna stanica obilazi šumska gospodarstva i vrši popravke na motornim pilama. Provedena je i akcija da se što više mehanizira faza izvoza i prevoza šumskih sortimenata. U tu svrhu su izvršene demonstracije s odgovarajućim prikolicama ikoje izrađuje naše poduzeće »8. Mart« |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 62 <-- 62 --> PDF |
u Vojniću. Demonstracije su obavljene u Šumskim gospodarstvima: Osijek, Kutina, Delnice i Zagreb, pa su pokazale svoje dobre i loše strane. Za masovnu produkciju odgovarajućih prikolica Šumska gospodarstva će financirati ovu akciju, pa je za očekivati i na torn polju povoljnije rezultate nego danas. Osim ovih praktičnih mjera očekuju se i prvi rezultati naučno- istraživačkog rada o temi mehanizacije u ovoj djelatnosti. Upravni odbor je osnovao Komisije, koje treba da prouče problem cijena drva i JUS i predlože njihovo rješenje. Komisije su se sastale 3 puta i povele akciju prikupljanja podataka za sastav analize u kojoj sudjeluje i predstavnik Šumarskog fakulteta. Od završenih analiza predložene su nove cijene za bukovu celulozu. 3. Objedinjavanje naučno istraživačkog rađa U SR Hrvatskoj djeluju dvije naučno istraživačke organizacije od kojih je najstarija Institut za šumska istraživanja — Zagreb, zatirn Zavod za četinjače u Jastrebarskom, osnovan prije 3 godine. Osini ove dvije organizacije djeluje i Zavod za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci, koji osim ispitivanja šumskog sjemena vrši i naučno-istraživačke radove iz područja sjemenarstva i sjemenskih sastojina. Šumiarski fakultet sa svojim zavodima naučna je ustanova, koja tek djelomično vrši naučno istraživačke radove za potrebe privrede. Obzirom na potrebu privrede i smjernice unapređenja proizvodnje, okupljanja kadrova i objedinjavanja financijskih sredstava, koja su dosada nesistematski ulagana u navedene institucije, radi rješavanja važnih problema u šumskoj proizvodnji. Udruženje je povelo akciju oko objedinjavanja naučno istraživačkog rada u šumarstvu. Skoro čitave pola godine vršene su analize, diskusije i predlagane mjere za najsvrsishodnije rješenje ovoga problema. Komisija, koja je u tu svrhu sastavljena proučila je sve prijedloge, provela analizu prijedloga i diskusija, te´je na više sjednica Upravnog odbora stavila prijedloge, koji su doveli do zaključaka: 1. da se sav naučno-istraživački rad objedini u Poslovnom udruženju šumsko privrednih organizacija u Zagrebu. 2. da se financijska sredstva, potrebna za izabrane teme formiraju iz sredstava amortizacije za regeneraciju šuma u */o učešća svake šumske organizacije prema visini potrebnih sredstava i objedine u Birou Poslovnog udruženja. 3. da svi članovi Udruženja prihvaćaju ove teme obradivače tema i troškove: Naziv tema 1. Ekonomsko opravdanje plantažnih kultura četinjača ubrzanog rasta u poređenju s uzgojem intenzivnih kultura i klasičnim pošum! javan j em četinjača 2. Istlraživanjiei tijppva! šuima i šumskih staništa 3. Izrada nacrta standarda za1 sjeme sadni materijal 4. Izrada normi i normativa za radove na uređivanju šuma 5. Kompleksna optimalna organizacija rada, proizvodnje, rukovođenja, upravljanja i poslovanja u šumarskim organizacijama 6. Proučavanje mehanizacije obaran ja stabala1, izrade i iznošenjja (softinrenata u cilju iznalaženja najpovoljnijih rješenja za nizinska!, brdska i planinska područja 7. Izrada drvno-gromadnih tablica za kesten 8. Izrada drvno-gromadnih tablica za grab 9. Izrada prirasno-prihodnih tablica za glavne vrste šumskog drveća 10. Problem šumske ispaše u SR Hrvatskoj 1,1. Određivanje komponenata ekoloških faktora staništa koje su bitne za usklađeno a interesa uzgoja divljači i interesa šumarstva u SRH 12. Pedološka istraživanja šumskih tala Hrvatske sa izradom pedološke karte u mjerilu 1:100.000 13. Oprema za rad na temama r. broj 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12 14. Problem proširenja brzorastućih četinjača na području Hrvatske 15. Selekcija brzorastućih četinjača u Hrvatskoj 16. Sistematska komparativna ispitivanja o klijavosti, energiji klijavosti i čistoći sjemena, kao i norme za minimalno dozvoljenu klijavost, minimalnu energiju klijavosti i minimalnu čistoću sjemena 17. Ispitivanje vitaliteta sjemena Abies sp. i Cedrus sp. metodom rasten ja embriona u raznim uslovima okoline 18. Ispitivanje mogućnosti i ispravnosti upotrebe biokemijskih metoda za ispitivanje vitaliteta sjemena vrsta kao pod 17. X |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 63 <-- 63 --> PDF |
19. Pronalaženje i utvrđivanje najpovoljnijeg načina prethodnog tretiranja sjemena Pseudotsuga sp. i Abies sp. prije sjetve na terenu u cilju poboljšanja i ubrzanja isklijavanja 20. Komparativna istraživanja o mogućnosti upotrebe indigokarmina i tetrazoliuma metoda za ustanovljenje vitaliteta nekih vrsta sjemena četinjača; Pin us, Picea i dr. 21. .Ispitivanje upotrebljivosti ra^tenja embriona za utvrđivanje vitaliteta sjemena ekstremno .dominantnih vrsta i Fraxinus i Acer spp. 22. Ispitivanje mogućnosti i načina očuvanja klijavosti jelovog sjemena u frižideru i u hermetški zatvorenim, posuđarna ´kroz cea 1 godinu i odnos između stupnja prosušenofertli jelovog sjemena i njegove klijavosti 23. Izrada uputstava za sakupljanje, čuvanje i manipulaciju šum. sjemena 24. Primjena pozitivne selekcije i meliorativno- sanitarnih mjera u šum. sjemenskim bazama, izrada uputstava i Jnstruktaže Troškovi Bok Obrađivač ukupni za 63/64. 5. g. 5. g. 1. g. 1- g5. g. 3. g. 1. g2. g. 5. g. 1. g5. g. 5. g. 2. g. 5, g. 5. g. 2. g. 2. g. 2. g. 1. g2, ,g. 3. g. 1- g1. g3. g. ZCJ IŠZ ZKŠSR IŠZ IŠZ IŠZ IŠZ IŠZ IŠZ IŠZ IŠZ IŠZ IŠZ ZCJ ZCJ ZKŠSR ZKŠSR ZKŠSR ZKŠSR ZKŠSR ZKSSR ZKŠSR ZKŠSR ZKŠSR 15,000 52,500 0,700 0,800 99,406 5,500 0,600 2,700 10.500 0,600 13,211 17,000 2,700 40,000 35,000 1,661 0,657 0,639 1,111 0,831 0,474 0,500 0,500 7,000 3.000 10,500 0,700 0,800 21.186 2,170 0,600 1,000 2,100 0,600 2,500 5,600 1,350 8,000 7,000 0,810 0,657 0,083 1,111 0,150 0,088 0,860 0,860 3,500 Prema tome, objedinjenje naučno istra ŽpvačkiOig irada obuhvaća nia.učno-islir.aiždvačke organizacije: Institut za šumarska istraživanja teme broj Zavod za četinjače Jastrefoairsko teme broj Zavod za kontrolu šum. sjemena Rijeka teme broj Ukupno : 2, 4, 11 i 13 188,567 42,856 1, 12, 14 i 15 107,000 23,600 3, 16 — 24 14,433 7,912 310,000 74,368 4. Osiguravaju se financijska sredstva za troškove u godini 1963. u visini od 74.368 mllioma dinara, putem doprinosa svakog šumskog gospodarstva — člana Udruženja u visini od 2,834´/» od ukupne svote od 74.368 mil dinara, koje će Biro Udruženja fakturirati svakotn šumskom gospodarstvu — članu Udruženja i to polovicu odmah t. j . do 1. VII. 1963., a drugu polovicu na koncu godine. 5. Ugovaranje se vrši za jednu godinu i to za prvi puta od 1. VII. 1963, do 30. VI. 1964. s tim da će obrađivači podnositi redovite izvještaje o stanju izrade tema i utrošenih sredstava svake pola godine Birou Udruženja, odnosno i putem plenuma šumskih gospodarstava — članova Udruženja. Realizacija prednjih zaključaka o izradi tema bila je do konca 1963. godine ovakva: a) Sklopljeni su ugovori sa Zavodom za četinjače Jastrebarsko i sa Zavodom :za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci. b) Nisu sklopljeni s Institutom za šumarska! istraživanja u Zagrebu pošto Institut nije riješio pitanje svog cjelokupnog financiranja i potrebe novih kadrova. c) Uplaćeni doprinosi investitora i predujmljeni iznosi obrađivacima prema ovoj tabeli: Pošto Institut za šumarska istraživanja nije do konca godine ugovorio nijednu temu, rok izvršenja obrade teme produžuje se u cijelu godinu 1964., osim što uz to treba riješiti i zahtjeve Instituta: — preuzimanja obaveza za rješavanje predloženih tema — sklopiti ugovore za navedene teme. 4, Uređivanje Šuma Služba uređivanja šuma u SR Hrvatskoj bila je koncem godine 1962. dvojako organizirana i to u šumskim gospodarstvima (Vinkovci, Sisak, Bjelovar, Karlovac, Ogulin i Gospić) i u 5 samostalnih sekcija za uređivanje šuma kao ustanova Republičkog sekretarijata za šumarstvo. Osnivanjem Poslovnog udruženja 5 samostalnih sekcija za uređivanje šuma |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Od šumskog Ukupni gospodarstva iznos za primljeno do 1963/64. 31. XII. 1963. dinara dinara 23,600.000 7,769.000 42,856.000 74^2251000 14,398.500 (Split, Rijeka1, Zagreb, Nova Gradiška i Osijek) našle su se u sastavu Biroa Udruženja kao obračunske jedinice, u istom sastavu kadrova i opreme. U ovakvoj situaciji Poslovno udruženje preuzelo je službu uređivanja šuma i tokom 1963. godine nastavilo rad: — na završavanju radova po ugovorima iz 1961. i 1962. g. sa istim stručnim kadrom i na dosadašnji način rada. — na zaključivanju novih ugovora za 1963. koji su omogućili daljni rad sekcija za uređivanje šuma, s istim stručnim osobljem, ali s nešto poboljšanim načinom rada U približavanju potreba operative i mogućnosti sekcija za uređivanje šuma1, obzirom na propise. — na uključivanju osoblja u .privrednu organizaciju, a stim u vezi i nagrađivanje po radu, odnosno po ostvarenom dohotku. — na sastavu i izradi normi za radove u uređivanju šuma. U prvom polugodištu, naikon analize rada svake sekcije, ustanovljeno je da (Sekcija Split radi s gubitkom, jer nije mogla naći dovoljno posla. Unatoč smanjenju kadrova, ipak se nije moglo spriječiti sve veći gubitak. Poslova na području SRH nije bilo dovoljno, jer šumska gospodarska Dalmacije nisu u financijskoj mogućnosti da udovolje zakonskoj odredbi o uređivanju šuma, odnosno sastavu šumsko privrednih osnova, a sama sekcija specijalizirana je isključivo na geodetske radove. Sekcija je ukinuta. Investitor je odlukom Upravnog odbora po sporazumu sa Sekretarijatom za šumarstvo predan Šumskom gospodarstvu u Splitu. Sekcije za uređivanje šuma Biroa izvršile su radove na uređivanju šuma preprema tabeli na str. 531. 5. Zaštita šuma Prema ovlaštenjima Republičkog sekretarijata za šumarstvo i Privredne fco- Ugovorima predujmljeno Ostaje za realizac. Obrađivačima dinara u 1964. g. dinara Zavod za četinjače Jastrebarsko 5,900.000 17,700.000 Zavod za kontr. , šum. sjemena Rijeka 1,942.000 5,827.000 Institut za šum. istraž. Zagreb — 42,856.000 7,842.000 66,383.000 more SRH, a po odobrenju Upravnog odbora — Biro Udruženja je nastavio s radom na sistematskoj zaštiti šuma. U vezi s time osnovana je Komisija za zaštitu šuma, čija je zadaća ne samo organiziranje suzbijanja zaraze nego i pronalaženje novih, suvremenih i na naučnoj metodi baziranih organiziranja preventivne i represivne zaštite šuma. Izvršenje akcije zaštite šuma viidi se iz tabele: Šumsko Kot a r gospodarstvo Zamagljeno ha Osijek Osijek 1.132 Vinkovci 5.221 6.353 Bjelovar Koprivnica 4.023 Bjelovar 945 Kutina 352 5.320 Sisak Željezara Sisak 38 UKUPNO 11.711 ha Osim aviometodom i to samo na jako zaraženim površinama, tretiralo se suzbijanje i na manje zaraženim površinama ručnim aparatima i to na oko 1.769 ha. Prema tim iskustvima Komisija za zaštitu šuma pripremila je još tokom zadnjeg kvartala 1963. pregled stanja žaraze, mjere za suzbijanje i troškove za 1964. godinu, koji naprama prošloj godini pokazuju jaki porast (skorio 8 puta). Zaražena je površina od 296.507 ha, od čega: jako 41.982 ha´, srednje 53.000 ha, slabo 201.516 ha. Troškovi iznose 343,469.000 dinara u kojima sudjeluje Savezna uprava za zaštitu bilja sa 80,345.700 dinara za učešće u avioakciji i nabavi insekticida. Mjere za suzbijanje predviđaju: aviozamagljivanje površina od 36.453 ha, avioprskanje površina od 29. 697 ha, zamagljivanje sa zemlje ručno površina od 18.160 ha i ipreanazivanje legala na površini od 30.000 ha. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Planirano Izvršeno S e k c i j a Rijeka Zagreb Nova Gradiška Osjek Split Šumsko gospodarstvo Buzet Delnice Senj Gospić Svega Križevci Zagreb Kutina Koprivnica Ogulin Nac. park »Plitvice« Svega: SI. Požega Daruvar N. Gradiška Svega: Našce Šibenik Zadar Knin Drniš Delnice Sve g a Sveukupno: terenski ha ha radovi °!» 3.500 3.500 100 19.844 19.844 100 7.069 7.969 1O0 1.461 1.461 100 32.774 32.744 100 4.093 4.130 100 4.614 4.690 100 893 920 100 2.730 2.730 100 3.600 3.600 100 1.700 1.800 100 17.530 17.870 100 12.200 12.200 100 1.200 1.200 100 3.690 3.690 95 17.090 17.090 100 5.833 5.833 100 900 900 100 6.599 6.599 100 250 250 100 900 900 100 18 18 100 2.068 2.068 100 74.995 75,295 100 kancelarijski radovi %> 70 40 35 100 — 50 0 0 60 100 100 100 100 Napomena: Sekcija za uređivanje šuma u Splitu radila je na uređivanju šuma svega na 2.050 ha, a za Šum. gospodarstvo Zadar sastavila iskaz površina za 6.599 ha. Na području Šum. gospodarstva Delnice vršila je reamibulaciju međa na 18 km a na području Šum. gospodarstva u Glarnoču procjene 50.000 na« stabala za sječu. Pošto taj posao nije završen nema podataka za izvještaj . Osiguranje insekticida od proizvođača po uputama i izboru stručne Komisije. Osiguranje nabave 100 kom, ručnih reaktivnih zamagljivača, za čiju nabavu Savezna uprava za zaštitu bilja osigurava 307» učešća. Šumska gospodarstva će preispitati još jednom, uz pomoć Komisije za zaštitu šuma Poslovnog udruženja svoje planove u zaštiti šuma i osigurati 5(P/a učešća u svim. troškovima. Poduzeća privredne avijacije će osigurati dovoljan avionski prostor i podnijeti svoje kalkulacije. Šumska gospodarstva će na svom području, a Poslovno udruženj u republičkom okviru istražiti mogućnosti osiguranja dodatnih sredstava putem srednjoročnih zajmova odnosno učešća republike i općima. Da bi se svi zaključci proveli pravodobno i pravilno, Upravni odbor je đo nio zaključak da se u tu svrhu obrazuje posebna komisija. 6. Šumsko građevinarstvo Za izvršenje građevinskih radova u šumarstvu imaju neka šumska gospodarstva svoje građevinske odjele ili grupe (Nova Gradiška, Ogulin, Sisak i dr.). Osim toga postoji i posebno poduzeće koje se bavi specijalno šumsko građevinskim poslovima — izgradnja šumskih cesta puteva i zgrada. Uslijed novo nastalog stanja u privredi vidjelo se da su građevinske grupe pri šumskim gospodarstvima "preskupe, odnosno nedovoljno iskorištene obzirom na postojeći kadar i opremu. S druge strane, šumsko građevinsko poduzeće je dobro opremljeno i ima pouzdam kadar, pa može pomioći šumskim gospodarstvima na realizaciji plana šumskog gospodarstva. U tu svrhu osnovana Komisija izradila je re |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 66 <-- 66 --> PDF |
ferat iz kojeg je sve^to vidljivo, a Upravni odbor je prihvatio ovu inicijativu, kao poslovnu suradnju svih šumskih gospodarstava, ikojima je takova suradnja potrebna (Sisak, Ogulin, Kutina, Gospić, Karlovac, Zagreb, Daruvar), te da s njima sklopi ugovore za radove po planu 1963/64. Šumsko građevno poduzeće preuzelo bi režijske grupe na šumskim gospodarstvima i pomoglo ih u izvršavanju postavljenih zadataka, dok bi te grupe ostale na svojim mjestima ´kao terenske jedinice u sklopu šumskih gospodarstava i izvršavale zajednički sve zadatke. Na održanih 5 sastanaka proučio se matrijal referata o suradnji, te su preni jete djelomične obaveze za suradnju sa šumskim gospodarstvom Sisak, Ogulin i Gospić. 7. Bilten (Na sjednici Upravnog odbora od 19. HI. 1963. godine, donesen je zaključak da se mjesečno izdaje BILTEN radi informa»cije članova o radu Udruženja i najsuvremenijih zbivanja u struci. Izdano je 12 brojeva na ukupno 563 stranice. Štampa se 260 kom., koje dobivaju svi članovi i njihove šumarije, zatim Republički sekretarijat za šumarstvo i Privredna komora SRH. Cv. Oglasu j te u ŠUMARSKOM LISTU ´ ´: |