DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 77     <-- 77 -->        PDF

domaći bicučni ča&opi^i


Prvi jugoslavenski pedološki kartografski
rad


Ispod legendarne Ličke Plješivice rodio
se 4. VIII 1858. Mita Orlić, prosvjetni
radnik (učitelj za građanske škole), ali


neumorni pionir unapređenja ličke poljoprivrede.
Umro je 22. IX 1941. god. u
Zagrebu.


Kroz 20 godina bio je tajnik, ili predsjednik
Ličke podružnice Hrvatsko-slavonskog
Gospodarskog društva, koje je u
ono doba bila zapravo jedina organizacija
za unapređenje poljoprivrede. Upravo gotovo
vijek jedne generacije Mita Orlić je
stajao na čelu i u prvim redovima unapređenja
ličke poljoprivrede.


Nekako njegov rad je ostao neopažen od
naših pedologa. On prije 15 godina Šan d
or ovog izvještaja o pijescima u Podravini
opisuje ličke pijeske (Laudonov
Gaj). Pa i drugi naši eminentni pedolozi
prelaze preko njegovog pedološko-melioracijskog
rada »Krbavsko Polje« koji
je štampan u Glasniku Min. poljoprivrede
br. 25—26. Beograd, 1929. Rad je
inače evidentiran u Zlokovićevoj pedološkoj
bibliografiji.


Zlokovi ć u svojoj bibliografiji kao
prvi pedološki rad, koji se odnosi na našu
zemlju navodi iz 1841. i to: Sprung, F..
Torfmoor. Tunners Jahrbuch. I. p.:9 (1841).


No za 1891. god. ni Zloković, ni itko u
Jugoslaviji ne navodi, da je u to vrijeme
bila izrađena prva naša pedološka karta,
dakle prvi naš jugoslavenski kartografsko-
pedološki rad.


Mita Orlić je uz prosvjetno zvanje
bio imenovan 1889. god. pri Ličko-krbavskoj
županiji za gospodarskog (poljoprivrednog)
izvjestitelja (referenta). On je
uočio prije i kasnije na tom položaju da je
jedan od brojnih problema unapređenje
ličke poljoprivrede melioracija ličkih vri šti
n a.* Vrištine su fitocenološki
pojam kao travnjak (Calluneto-Genistetum),
ali i pedološki (vrištinska tla).
Naš Orlić je prema svojim prilikama* tj.
daleko od naučnih centara proveo ispitivanja
vriština, izradio je kartu kultura
vriština, koja je bila izložena na Jubilarnoj
gospodarsko-šumarskoj izložbi 1891. g.
U Zagrebu. Evo navest ćemo što J a n k o


* U NR Hrvatskoj ih je cea 150.000 ha.
* Gospić je dobio prugu tek u toku Prvoga
svjetskoga rata.
I b 1 e r autor knjige »Gospodarskošumarska
jubilarna izložba Hrvat,
-slav. Gospodarskog D ruštva
u Zagrebu g. 1891« piše (na str.
40—41): »Više je od lokalne, ali svakako
od znatne kulturne vrijednosti karta o
kulturi vrištine, što ju je isti gospodarski
izvjestitelj izradio. Pod imenom
»vriština« razumjeva se ono zemljište na
ličkoj visočini, koje se stere od Pazarišta
do Lovinca, a koje je obraslo vrijeskom
(Erica carnea). To je zemljište sa vrijeskom
izložila lička gospodarska podružnica
u posebnom staklenom ormariću. Ono
je slabo i neplodno, ali se ipak malo po
malo kultivira. Ova karta predočuje kulturu
od godine 1777. do godine 1891., dakle
za vrijeme od 114 godina. Dok je god. 1777.
bilo vrlo malo — samo bliže kuća — obrađena
zemljišta, to se danas vidi na karti
malo neobrađene vrištine u neposrednoj
okolici Gospića. Jedan ovelik komad (125
jutara) zašumljuje lička gospodarska podružnica.
Čitava radnja oko pošumljenja
predočena je na posebnoj karti, što ju je
izradio žup. nadšumar g. Kozjak , koji
rukovodi pošumljen je. — Na ovoj karti o
kulturi vrištine iskazane su mehaničke
analize od prof. Andrije Lenarčića i
kemije od dra Gustava Pexidera. Po
tim analizama vidimo, da je vriština blago
glineno zemljište sa vrlo malo vapna, a
mnogo željezova oxyda.


Uza te karte pristaje sasvim dobro pregled
meteoroloških pojava, po opažanju u
Gospiću i predočen za 15 godina, što ga je
izradio prof. M. M a r e k. Sve što je važnije,
može se na toj maloj karti naći. Tu
je vjetrulja relativne vlage u g. 1890., prava
temperatura u razmjeru kroz 9 godina,
prava mjesečna i godišnja temperatura,
srednja visina barometra, srednja relativna
vlaga, karta o oborinah, amplituda temperature,
vjetrovi.


Iz skrižaljke o pravoj temperaturi priobćujemo
po mjesecima prosjek od 9 godina.
U siječnju je —4.04, veljači —1.17,
ožujku 2.78, travnju 8.57, svibnju 13.26,
lipnju 16.71, srpnju 20.17, kolovozu 18.52,
rujnu 14.93, listopadu 8.56, studenom 3.89,
prosincu 0.06°. Srednja godišnja temperatura
je 8.59. Valja znati, da Gospić leži 565
metara nad morem.«


Iblerova knjiga je štampana 1892. Prema
Iblerovom opisu vidi se, da se radi o pedološkoj
karti. Mita Orlić je za kartografski
rad dobio priznanje počasnu diplomu


543