DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 82 <-- 82 --> PDF |
iz nižih u više slojeve, a time povisuje plodnost tla. Dalje se tretiraju razne vrste uzgoja, iznose njihove prednosti i mane, razrađuje pitanje proreda, tipologije i dr. Knjiga je lijepo ilustrirana s veoma uspjelim fotografijama. Šteta što nije spomenuta oplodna sječa bukovih sastojina u Karpatima, a tako ni tipologija Sukaceva, Nesterova i dr. i njihova kritika. Općenito uzevši, ovaj se naučni rad može ocijeniti kao vrijedna monografija o šumi i kao koristan udžbenik. Đ. K. Mnogojezični rječnik stručnih izraza u anatomiji drva, Komitet za nomenklaturu Međunarodnog udruženja anatoma drva, Zürich 1964. Multilingual glossary of terms used in wood anatomy, Committee on Nomenclature of the International Association of Wood Anatomists, Zürich 1964. Mnogojezični rječnik stručnih izraza u anatomiji drva s tumačenjem pojmova razrađen je na temelju prve engleske obrade iz godine 1933. i prve revizije iz 1957. godine. Prije publikacije izvršena je i druga revizija rječnika sa svrhom da se nadopune neke definicije anatomskih pojmova i da se izostave zastarjeli ili neadekvatni sinonimi. Reviziju tumačenja pojmova i nadopunu teerminologije izvršio je Komitet za nomenklaturu Međunarodnog udruženja anatoma drva (engl, kratica IAWA) u slijedećim sastavu: L. Chalk, Forestry Faculty, University Oxford, England; B. Huber, Forstbotanisches institut, München, D. R. Deutschland; M. D. Normand, Centre Technique Forestier Tropical, Nogent-sur-Marne, France; E. W. J. Phillips i B. J. Rendle, Forest Products Research Laboratory, Princes Risborough, Britain. Prema ranijim intencijama IAWA, engleska obrada bila je baza za razradu mnogojezičnog rječnika i tumačenja pojmova u anatomiji drva. Mnogojezični dio publikacije obradili su članovi IAWA u šest jezika: francuski (D. Normand, Centre Technique Forestier Tropical, Nogentsur- Marne, France), hrvatskosrpski (Z. Špoljarić, B. Petrić i V. Šćukanec, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), njemački (A. Frey-Wyssling i H. H. Bosshard, Eidgenössische Technische Hochschule, Zürich, Schweiz), portugalski (F. R. Milanez i A. de Miranda Bastos, Jardim Botanico, Rio de Janeiro, Brazil), španjolski (H. Corothie, Universidad de Los Andes, Merida, Venezuela )i talijanski (A. Messeri i G. Scaramuzzi, Centro di Sperimentacione Agricola e Forestale, Roma, Italia). U mnogojezičnom rječniku izostavljeni su sinonimi, a zadržan je samo jedan, po mišljenju spomenutih suradnika, najprikladniji izraz na dotičnom jeziku. Time je broj osnovnih termina prema publikaciji na engleskom iz godine 1957. smanjen za četvrtinu, a značenje rječnika u stabilizaciji jednoznačne suvremene terminologije je znatno povećano. Tumač pojmova sadrži i važnije sinonime, specifične za pojedine jezike. Predložena terminologija nije obavezna: po intencijama IAWA ona je prijedlog za razradu jedinstvene svjetske terminologije ove specijalnosti. Konačnu redakciju rječnika preuzeo je Sekretarijat IAWA u Zürichu (A. Frey- Wyssling i H. H. Bosshard), a štampan je u Mitteilungen der schweizerischen Anstalt für das forstliche Versuchswessen, Bd. 40, Heft 1, Zürich 1964. Ova međunarodna publikacija od posebnog je interesa za našu naučnu i stručnu javnost, jer sadrži kompletnu terminologiju iz specifičnog i kod nas ranije slabo tretiranog područja stručne i naučne djelatnosti — ANATOMIJE DRVA. Hrvatskosrpski dio obrade sadrži suvremene pojmove, definicije i nove termine u anatomiji drva, koji su u suglasnosti s kompetentnim tumačenjima Međunarodnog komiteta za nomenklaturu IAWA. Potrebno je naglasiti i činjenicu da je u toj međunarodnoj publikaciji hrvatskposrpski jezik jedini predstavnik velikog slavenskog jezičnog područja. Mnogojezični rječnik sadrži 186 stranica, a kao posebna publikacija može se naručiti kod: International Association of Wood Anatomists, Office of the Secretary- Treasurer, Universitätsstrasse 2, Zürich 6, Schweiz. Cijena publikacije je sFr. 20. Prof. dr Z. Špoljarić |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 83 <-- 83 --> PDF |
citcanl &ttucnl cad&pl&i LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva 10 — 1964. Kočerga F. K.: Šumarstvo i zaštitno pošuml javan je Srednje Azije. — Drobiko v A. A.: Tehnologija sječina u planinskim šumama. — IJysin L. P.: Obnova bora u mješovitim boricima s podstojnom lijeskom. — Pauljukevičus G. B.: Promjena klime nakon postupne sječe. — Martynov A. N.: Mikroklima u mješovitim mladićima nakon kemijske obrade. — Mašinski A. L.: Uloga sistema korijenja u formiranju sastojina. — Pisar´kov H. A., Davydov P. I.: Utjecaj isušenja na rast brezovih sastojina. — Kučkarov M.: Kfektivnost proreda u navodnjavanim šumskim masivima. — Panarin I. I., Gutorov V. I.: Obnova zabakalskih borika. — Železk o A. E.: Obnova daurijskog ariša u sastojinama s podstojnom sastojinom. — Č i č iki n J. N.: Uloga faune u prirodnoj obnovi oraha. — Apostolov J. S.: Iskorišćavanje koloriranih aerofotomaterijala pri inventarizaciji šuma. — Cuenko v V. S.: Taksacija sječnog fonda u šumama III grupe. — Čihladze T. G.: Određivanje zalihe i obrasta sastojina u ovisnosti o kružnoj plohi. — Sadovniči F. P.: Utjecaj širine redova na promjer stabala. — KolesnikovF. G., ŠalatovV. G.: Pošumljavanje zamočvarenih obala Dona. — Haritonov G. A.: Primjena mineralnog gnojiva pri njezi kultura. — Zyrjäe v A. G.: Primjena herbicida u rasadniku. — Solov´ev B. P.: Sistem korijenja podmlatka četinara i pokušaj njegova iskorišćenja za sadnju. — ZaridzeG. A.: Temeljni principi kod ozelenjavanja planinskih kamionskih cesta. — Eydki n V. A.: Melasoma aenea i rast omorike. — K r a 11 j E. L.: Parasitski nematodi — štetnici šumskih rasadnika. — Rožko v A. A.: Kontrola stabala u žarištima razmnažanja Monochamus urussovi Fisch. — Jakubo v T. F.: Kultura topola u Jugoslaviji. 11 — 1964. Prokop čuk A. V.: Kompleksno gospodarenje u šumama na Karpatima. — Dobržanskaja T. V.: Veliki zadaci uzbekistanskih šumara. — Kajrjukštis L. A.: Osobitosti proreda u bjelogorično-omorikovim sastojinama. — Iljinsk i V. V.: Produktivnost borovih sastojina u ovisnosti o tlu. — U š a- ti n I. P.: Struktura mješovita mladika podzone južne tajge i prorede u njemu. — Matjulina A. P.: Sječe borika na krajnjem jugoistoku. — Prjažnikov A. N.: Stanje u kom se nalazi drveće i količina klorofila u lišću. — Č u p r o v N. P.: Rast modalnih omorikovo-brezovih sastojina Arhangelske oblasti. — ŠevernožukR. G.: O Sortiranju jelovih sastojina. — Afanas´ev A. V.: Šumske kulture na obalama Issyk-Kula. — Obnovlenski V. M.: Podizanje bora sa brezom i omorikom na zapadu zone mješovitih šuma i šumostepe. — Babikov B. V.: Borove kulture na isušenim močvarama. — Kosouro v J. F.: Uzgoj crne topole u Baškiriji. — Semihatova O. A.: Iskorišćenje mikroorganizama pri izgradnji sastojina. — Balbysev I. I.: Karakter požara na Sjeveru. — Kibler V. F., Top or kov S. S.: Protupožarna zaštita sječina. — G us e v a A. N.: Cronartium ribicola Diet, na limbi u južnoj Jakutiji. — Šabunevič S. F., Kulagi n V. S.: Selenephera lunigera Esp. u šumama Irkutske oblasti. — Gorškov N. V., Orlov L. M.: Utjecaj koji vrši Pachyneuron solitarius Hatt. na razmnažanje sibirskog prelca. — V1 a s o v E. I.: Temelji uvođenja automatizacije u šumoprivredu. — Gruzdev D. M.: Mehanizacija kod podizanja šuma na neiskrčenim sječinama na tlima koja su povremeno zamočvarena. — Šarif´janov H.: Ljestve za sabiranje šišarica. — G o r ovoj M. S., Matveev I. P.: Registrirajući mjerač promjera stabala. i SYLWAN — Varšava 4 — 1964. G e s i n g R.: Šumarstvo i drvarska industrija u Poljskoj. — Rutkov sk i B.: Tekući prirast gospodarstva kao funkcija razdiobe sastojina po starosti. — Nunber g M.: Naučni radovi koje je provela katedra za zaštitu šuma Glavne škole poljoprivrede na bazi fonda Poljske Akademije Nauka. — Grochowski J.: Naučni radovi koje je izvela Katedra dendrometrije. — Krajski W. i Žabko- Potopowic z A.: Wladyslaw Tyniecki (1883—1912). LESNICKA PRACE — Prag 6 — 1964. Sabacky V.: K pitanju planskog vođenja šumoprivrede. — K oh o u t T.: Šuma treba vodu a voda šumu. — Juračk a J.: Ocjena novih organizacijskih oblika u Šumskom gospodarstvu Čemerne. — Hrode k V.: Mehanizacija administrativnih radova u šumoprivredi. — Holubči k M.: Pošumljavanje, rasadnici i sjemenarstvo u Danskoj. — Reho une k J.: Perspektivni plan centralizacije 549 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 84 <-- 84 --> PDF |
rasadništva. — Zarub a C.: Gospodarske osnove u područjima koja su oštećena dimom. — KorinekJ.: Rješenje transportnih problema pri izvozu drva. — Dressle r M.: Suvremeno stanje i perspektiva racionalizacije žicara. — H a b r J.: Rekreacija i šumarstvo. 7 — 1964. Zasmeta V.: Peti kongres Čehoslovačkog lovačkog saveza. — Ber ka I.: Još jednom o problemu upravljanja šumskim gospodarstvom. — Mott l J., Špale k V.: Rajoniranje topole u ČSSR. — Bludovsky Z., Jindra J.: Neki podaci o šumoprivredi Švicarske. — T o 1linge r V.: Zašto se povisuju troškovi pri transportu drva kamiona. — Određivanje vagonskog prostora pri transportu ogreva. 8 — 1964. Chovanec J.: Dvadesetogodišnjica ustanka u Slovačkoj. — Lošta k B.: Specijalizacija rada pomogla nam je u rješavanju naših poteškoća. — Štilhar t M.: Osobine rasta talijanskih topola u istočnoj Češkoj. — Šnajd r J.: K pitanjima neuspjelih pošumljavanja u srednjočeškom okružju. — Zarub a C: ne smijemo potcijeniti važnost preventivne zaštite šuma od vjetroloma. — Boro t a J.: Šumarstvo Indije. 9 — 1964. Riedl O.: Šuma — jedan iz odlučnih faktora za opskrbu vodom u ČSSR. — Uhorskai O.: Sistem, veličina i oblik rasadnika. — Konvalina J.: Polaganje biljaka u polivinilne vrećice. — , Kub i ček J.: Transport biljaka u šumskim gospodarstvima. — Male k J.: Me lioracija i pošumljavanje mokrih tala. — Čiže k J.: Čišćenje ili prorede? — Huz l F., Ma in er ova J.: Oboljenje od vibracija nastalo uslijed rada ručnim motornim pilama. — Matovi č A.: Šumarstvo Finske. — Bozde h J.: Drvna masa debljih i tanjih motki. — Časnoha P.: Novi tip korita za hranjenje divljači. — J a n č ari k V.: Bolest osipanja iglica duglasije. LESNICKY ČASOPIS — Prag 4 — 1964. Jož a M.: Još o cijeni drvne sirovine. — Ker n J.: Analiza faktora, koji djeluju na utrošak vremena na privlačenju drva traktorima. — Brezin a P.: Šumske zajednice Tršebonskih močvara i gubici nastali pri njihovoj eksploataciji. 5 — 1964. Mervart J., Konopasek J.: Neki aktualni problemi pokazatelja cijena koštanja šumske proizvodnje. — Skoup y J.: Utjecaj mehaničke priprave tla za naravno pomlađen je omorike. — Prus a E.: Principi vođenja gospodarstva u sastojinama u suglasju s grupama šumskih tipova za hrastov vegetacijski stepen. 6 — 1964. Vysko t M.: Nove spoznaje na osnovici upoređenja visoke i niske prorede u jednoj sastojini hrasta lužnjaka. — Vacli v V.: Sječna zrelost šumskih sastojina, — Dressler M.: K pitanju primjene dijagrama sinteze za određivanje ekonomične daljine privlačenja i gustoće šumske transportne mreže. Plantaža topola u Dalmaciji (Bribirske Mostine) Foto: Rajčić ; |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 85 <-- 85 --> PDF |
DRUGOVIMA, SARADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA 1. Siadržaj svakog članka ili napisa treba odgovarati zadacima časopisa, da donese nešto nova sa područja nauke ili tehnike, prikaže nove metode ili da u bilo kom obliku posluži progresu šumarstva. 2. Obim radova u pravilu ne simije prelaziti 10 do 15 štampanih stranica (a to je 15 do 20 stranica rukopisa s proredom). Članci neka budu pisani sažeto i stvarno, opširna izlaganja sadržaja i iscrpne uvode valja izbjegavati. Naslovi članaka neka ne budu razvučeni. Radove, koji ne budu odgovarali ovim postavkama, a ako im je sadržaj inače vrijedan, moče će se štampati nakon potrebnog skraćenja. 3. Na kraju svakog članka treba donijeti kratak Zaključak iz kojeg se jasno razabire sadržaj i rezultati rada. U pravilu, opseg njegov neka ne prelazi polovinu do najviše cijelu stranicu rukopisa. Takav će Zaključak moći poslužiti i kao Rezime za prijevod na strani jezik. 4. Manuskripti trebaju biti osposobljeni za štampanje, pisani mašinom sa proredom i to samo na jednoj stranici. Citati literature u tekstu navode se imenom autora sa dodanom godinom u zagradi, a na kraju članka donosi se popis literature alf abetskim -redom. Knjige se navode prezimenom i početnim slovom imena autora, naslovom, izdanjem, mjestom naklade i godinom. Članci u časopisim a osim toga i brojem sveska ili godišta i početnom i završnom stranicom članka. 5. Predložene fotografije i grafikoni moraju biti jasni, uredni i gotovi za reprodukciju (fotografije na papiru visokog sjaja) a tumač slikama priložen na odvojenom listu, numeriran kao i slike. Manjkavo izvedeni grafikoni ne će se moći upotrijebiti ili će se dati prerisati na trošak autora. 6. Tabele sa puno cifara svakako napisati tušem na pauspapiru, da bi se mogli izraditi klišeji (jer je to jeftinije i brže nego slaganje na šlagaćem stroju). 7. Istovremeno sa poslanim člankom autor treba da naruči potreban broj separata (ako to želi) i označi na čiji će se trošak štampati, a također označiti i broj svog žiro-računa. Uredništvo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Svim suradnicima, pretplatnicima, čitateljima i prijateljima neka bude Sretna Nova 1965. godina UREDNIŠTVO |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 87 <-- 87 --> PDF |
ŠUMSKO - POLJOPRIVREDNO - INDUSTRIJSKI KOMBINAT »SP AC VA« — VINKOVCI Telefoni: kućna centrala 22-202, 22-222, 22-242, 22-262 Glavni direktor 22-330, komercijalni direktor 22-831 Telegram: KOMBINAT SP AC VA VINKOVCI KOMBINAT »SPACVA« VINKOVCI IMA U SVOJEM SASTAVU SEKTOR ŠUMARSTVA Pogoni: — 10 šumarija sa 65.000 ha nizinskih šuma, — toipolove plantaže u zajednici s poljoprivrednim kulturama s programom plaaitažiranja 23.000 ha, — uprava za lovstvo. SEKTOR INDUSTRIJE Pogoni: — pilana sa- godišnjom proizvodnjom 60.000 m3 oblovine, — tvornica parketa, — 2 tvornice namještaja, — tvornica drvenih kuća, — tvornica iverastih ploča, — građevni pogon za, visoko i niskogradnju, — transport vlastitim željezničkim, cestovnim i vodenim saobraćajnim sredstvima, sa stanicom teških strojeva za krčenje šuma, duboko oranje i remontnim radionicama. Biroi: — za unapređenje šumarstva, — za unapređenje industrije, — projektni biro. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 88 <-- 88 --> PDF |
ŠUMSKO GOSPODARSTVO NOVA GRADIŠKA Štrosmajerova ulica 11 — Telefoni: 33, 155 i 167 SA SVOJIM POGONIMA ŠUMARIJAMA: Nova Kapela, Nova Gradiška, Okučani, Novska, Jasenovac PROIZVODI: sve vrste trupaca hrasta, bukve, jasena, graba i mekih listača, pragovsku oblovinu hrasta i bukve, rudno drvo hrasta, jasena i bukve, tehničku cjepanicu hrasta i bukve, hrastovu cijepanu dužicu, celulozno drvo bukve i topole, ogrevno drvo tvrdih i mekih lišćara i drveni ugljen. U SVOJIM UZGOJNIM LOVIŠTIMA: Radin je, Prašnik, Međustrugovi, Psunj i Batoja Gora UZGAJA: -kvalitetnu jelensku i srneću divljač, te divljač niskog lova: zečeve i fazane. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 89 <-- 89 --> PDF |
ŠUMSKO GOSPODARSTVO »REND U A« NAŠICE sa šumarijama Našice Koska Đurđenovac Donji Miholjac Slavonska Orahovica Slatinski Drenovac I´ROIZVODI I ISPORUČUJE: — Trupce za furnir, ljuštenje, ikladarske i sve ostale standardne pilanske trupce hrasta, jasena, brijesta, bukve, graba i ostalih vrsta šumskog drveća, — rudno drvo, — celulozno drvo, — drvo za -kemijsku preradu, — ogrjev i prostorno drvo. ISPORUČUJE I SPECIJALNU ROBU UZ POSEBNO UTANAČENE USLOVE VISINA PRETPLATE I OIJENE POJEDINIH BROJEVA ŠUMARSKOG LISTA Cijena pojedinim brojevima: Pretplata Naslov : tek. godinu Izdanja ladanja Izdanja godišnje: do 1945. g. 1945. - tak. g. tekuće g. Tuzemstvo Ustanove i poduzeća 5.000 100 200 500 » Pojedinci 1.000 50 80 150 Studenti i đaci 200 30 80 50 Inozemstvo 600 Ustanove i poduzeća 6.000 150 250 Pojedinci 2.000 100 150 200 ŠUMARSKI LIST — glasilo Saveza šumarskih društava Hrvatske. — Izdavač: Savez šumarskih društava Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb. Mažuranića trg 11. — Račun kod Narodne banke Zagreb 400-181-608-111. — Tisak: Izdav. tisk. poduzeće »A. G. Matoš« Samobor. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 90 <-- 90 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE Organe de 1´Union des Societes foreftieres de Croatie — Journal of the Union of Forestry Societies of Croatia — Žurnal lesnogo obščestva Horvatii — Zeitschrift des Verbandes der Forstvereine Kroatien- Glavni urednik Redacteur en chef — Editor in chief — Glavnyj redaktor — Hauptschriftleiter VJEKOSLAV CVITOVAC Tehnički urednik ĐURO KNEŽEVIĆ Izdavač: Savez šumarskih društva SR Hrvatske — Edi,teur: L´Unioln des Societes forestieres de Croatie — Publischer: Union of Forestry Societies of Croatia — Izdatelj: Lesnoe obščestvo Horvatii — Herausgeber: Verband der Forstvereine Kroatiens — Zagreb, Mažuranića trg 11 Godište Godina Volume Year Volume LXXXVIII ZAGRE B Annee 1964. Tom God Jahrgang Jahr |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 91 <-- 91 --> PDF |
SADRŽAJ (CONTENTS — TABLE DES MATIERES — INHALT) ŠUMARSKOG LISTA 1964. g. ČLANCI — ARTICLES — AUFSÄTZE I. UZGAJANJE ŠUMA — SILVICULTURE — WALDBAU Hanz l D.: Orijentacija u gospodarenju Šumskog gospodarstva SI. Požega. Tendencies in the management of the Forest Enterprise of SI. Požega. La tendence dans la gestion de l´entreprise forestiere de SI. Požega. Die Waldwirtschaftsorientierung bei der forstlichen Unternehmung von SI. Požega 57 Šafa r J.: Nalazišta i razmnažanje topola na mediteranskom području. Habitats and propagation of Poplars in the Mediterranean area. Les habitats et la propagation des peupliers dans la region mediterraneenne. Fundorte und Vermehrung der Pappeln in der mediterranen Region. 93 Meštrovi ć Š.: Primjena mehaničke obrade tla pri podizanju šuma na području Mediterana. Application of mechanical preparation of the soil in the establishment of forests in the Mediterranean area. L´application de la preparation mechanique du sol ä la creation de peuplements dans la region mediterraneenne. Anwendung der mechanischen Bodenbearbeitung bei der Waldaufzucht im mediterranen Gebiet 124 Lneniče k Z.: Prva iskustva duboke sadnje topola na pijescima. First experiences with deep planting of Poplars on sands.. Les premieres experiences acquises par la plantation profonde des peupliers sur les sables. Erste Erfahrungen mit der Pappeltiefpflanzung auf Sandflächen. . 137 Zian i P.: Uvjeti rentabiliteta rekonstrukcije degradiranih, malovrijednih i slaboproizvodnih šuma na području SR Hrvatske. Considerations of the rentability of reconstructing degraded, low-grade and low-yielding forests on the territory of the SR of Croatia. Les conditions de la rentabilite de reconstruction des forets degradees, de peu valeur et peu productives dans la region de la RS de Croatie. Voraussetzungen für die Rentabilität einer Rekonstruktion der degradierten, geringwertigen und ertragsarmen Wälder auf dem Gebiete der SR Kroatien 173 Hö r va t A.: Pošumljavanje degradiranih krških površina sjetvom. Afforestation of degraded Karst areas by sowing. Le reboisement des terrains carstiques degrades par les semis. Aufforstung degradierter Karstterrains durch Aussaat 213 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Š a f a r. J.: Kakvoća bukovog mladika u sastojinama Dinarskih planina. Quality of Beech young growth in the stands on the Dinara—Massif. La qualite de jeune peuplement de Hitre dans les forets du Massif dinarique. Die Qualität des Buchenaufwuches in den Beständen des Dinara-Massifs. 307—315 Prpi ć B.: Ispitivanje srašćivanja korijena poljskog jasena (Fr. angustifolia Vahl) pomoću radioaktivnog izotopa fosfora (32P). Testing the coalescence of roots of Narrow-leaved Ash (Fr. angustifolia Vahl) by means of the radioactive .isotope of phosphorus (32P). Essai de la soudure des raciones du Frene oxyphylle (Fr. angustifolia Vahl) au moyen des isotopes radio-actifs de phosphore. Prüfung der Wurzelverwachsun.gen bei schmalblättriger Esche (Fr. angustifolia Vahl) mit Hilfe von Phosphor-Radioisotopen 426—431 Kl epa c D.: Kako je reagirala 50-godišnja sastojina hrasta lužnjaka nakon jakih proreda? How did a 50-year-old stand of Penduculate Oak after heavy thinnings react? Comment a reagi un peuplement du Chene pedoncule age de 50 ans apres les eclaircies fortes? Wie reagierte ein 50-jähriger Stieleichenbestand nach starken Durchforstungen? . . 496—475 II. UREĐIVANJE ŠUMA — FORESTMANAGEMENT — L´AMENAGEMENT DES FORETS — FORSTEINRICHTUNG Klepa c D.: Smjernice o estetskom i rekreativnom uređenju šuma Med vednice. Guide lines on woodlandscape tending in the Medvednica Mountain. Directives sur l´amenagement esthetique de la Montagne de Medvednica. Richtlinien über die ästhetische Waldlandschaftgestaltung von Medvednica— Gebirge 1— 9 Klepa c D.: Još jedna mogućnost brzog određivanja drvne mase jedno dobnih sastojina. Another possibility for rapid determining the standing crop volume in even-aged stands. Encore une autre possibility pour determiner d´une facon rapide le volume sur pied des peuplements equiennes. Noch eine Möglichkeit für eine schnelle Ermittlung der Holzmasse der gleichaltrigen Bestände 106—103 Klepa c D.: Nova vrsta uređajnih tabela ili tarifa. A new type of standard volume — tables or tariffs. Un nouveau modele de tables d´amenagement ou de tarifs. Eine neue Art von Einrichtungs — Massentafeln oder Tarifen . . 507—508 III. ZAŠTITA ŠUMA — FOREST PROTECTION — PROTEKTION DES FORETS — FORSTSCHUTZ Spai ć I.: Predispozicija jasenovih stabala za napadaj malog jasenovog potkornjaka (Hylesinus fraxini Panz.). Predisposition of Asch trees to the attack of Asch Bark Beetle (Hylesinus fraxini Panz.). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Predisposition des tiges de Frene ä l´attaque du hylesine du Frene (Hylesinus fraxini Panz.). Prädispozition der Eschenbäume für den Befall vom kleinen bunten Eschenbastkäfer 10— 21 Spai č J.: Pokusi suzbijanja potkornjaka na alepskom boru metodom prstenovanja. Experimental control of Bark Beetles on Aleppo Pine by the sap-flow method. Essais de lutte les bostriches sur Pin d´Alep par la methode de coulee de la seve. Experimentalle Bekämpfung der Borkenkäfer auf Aleppokiefer durch das Saftstromverfahren 226—236 IV. ŠUMSKA EKONOMIKA — FOREST ECONOMICS — ECONOMIE FORESTIERE — FORSTÖKONOMIK Pecovi ć M.: Potreba i mogućnost intenzivnog iskorištavanja prirodnih šuma na području Šumskog gazdinstva »Kraljevo«. The need and possibilities for a more intensive utilization of natural forests in the region of the Forest Enterprise Kraljevo. Les besoins et les possibilites pour une exploitation plus intense des forets naturelles dans la region de l´entreprise forestiere de Kraljevo. Die Notwendigkeit und Möglichkeiten einer intensiveren Nutzung der natürlichen Wälder im Gebiet der Forstwirtschaft Kraljevo. . . . 43— 56 V. RACIONALIZACIJA U ŠUMARSTVU — RATIONALIZATION IN FORESTRY — RATIONALISATION DES TRAVEAUX FORESTIERES — RATIONALISIERUNG Plavsi c M. i Golubovi ć U.: Istraživanja postotnog odnosa pilan skih sortimenata kod jele (Abie s alb a Mill.). Investigations into the percentage shares of sawmill assortments yielded by Silver Fir (Abies alba Mil.). Recherches sur la repartition en pourcentages des assortiments obtenus au debit du Sapin (Abies alba Mill.) dans la scierie. Untersuchungen über den prozentuellen Anteil der Sägereisortimente bei der Weisstanne (Abies alba Mill.) 22— 36 Jun g F.: Analiza rada kopača panjeva »Caterpillar D-8« kod izvedbe zemljanih radova kroz šumska područja gornjeg Posavlja i usporedba cijena koštanja vađenja panjeva na razne načine. Analysis of work of »Caterpillar D-8« stump grubber in earthworks within the forest areas of the Upper Sava Basin, and comparison of costs in different methods of stump extraction. Analyse du rendement de travail de l´essoucheur »Caterpillar D-8« dans les travaux de terrassements des reigions forestieres du basin superieur de la Save ainsi que la comparaison des frais d´essouchage fait par differentes methodes. Analyse der Arbeitsleistung der Stockrodemaschine »Catepillar D-8« bei der Ausführung der in den Wäldern stattfindenden Erdarbeiten des oberen Savagebiets, sowie Kostenvergleich der verschiedenen Stockrodungsmethoden. . 165—172 Kralji ć B.: Uvjeti i problematika uvođenja 42-satnog radnog tjedna radnika u šumsko-privrednim organizacijama i poduzećima za preradu drva. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Conditions and problems of the introduction of a 42-hours week for the workers in the forest and woodworking enterprises. Conditions et problemes de l´introduction de la semaine de 42 heures de travail pour les travailleurs dans les entreprises forestieres et dans les usines de transformation du bois. Voraussetzungen und Problematik der Einführung einer 42-Stunden- Woche in den forstwirtschaftlichen Organisation und holzverarbeitenden Betrieben 365—418 Bunjevčevi ć Z.: Novi pogledi na problem gospodarenja šumama. New considerations on the problem of forest management. Nouvelles idees sur le probleme de la gestion des forets. Neue Betrachtungen über die Waldbewirtschaftung. .... . 489—495 VI. RAZNO — MESCEIXANEOUS; VARIETES; VERSCHIEDENES O š t r i ć I.: Upotreba eksploziva u savremenom šumarstvu. The use of explosives in modern forestry Emploi des explosives dans la foresterie moderne. Anvendung der Sprengstoffe in der modernen Forstwirtschaft. . . 37— 12 Fukare k P.: Sjeverozapadna granica današnje rasprostranjenosti hrasta sladuna (Quercus conferta Kit. = Quercus farneto Ten.). The north-western limit of today´s distribution of Hungarian Oak (Quercus conferta Kit. = Quercus farneto Ten.). La limite de nord-ouest de l´aire de distribution d´aujourdh´hui du chene hongrois (Quercus conferta Kit. = Quercus farnet o Tern.). Die heutige nordwestliche Verbreitungsgrenze der ungarischen Eiche (Quercus conferta Kit. = Quercus farneto Ten.). . . 109—123 Kev o Ft.: Nacionalni parkovi — mogućnosti primjene zaštitnih mjera. National parks — possibility for the application of protective measures. Pares nationaux — les possibilites pour l´application des mesures de protection. Nationalparks — Möglichkeiten der Andwendung von Schutzmassnahmen 134—136 Hanz l D.: Problem šteta od visoke divljači na šumskim površinama. On the damage done in forest areas by big game. Le probleme des degäts commis par le gros gibier sur les surfaces boisees. Das Problem der Hochwildschäden auf Waldflächen 237—244 Zian i P.: Problemi uzgoja koza u Jugoslaviji. Problems of goat breeding in Yugoslavia. L´elevage des caprins en Yougoslavie et ses problems. Probleme der Ziegenzucht in Jugoslawien 277—306 Čuri ć R. — Vrljiča k J.: Nalazišta planinskog javora (Acer Heldreichii Orph.) na sjeveroistočnim padinama Golije (u SR Crno] Gori). Habitats of Sycamore Maple (Acer Heldreichii Orph.) on the northeastern slopes of Mt. Golija (in the SR of Montenegro). Les habitats d´Acer Heldreichi Orph. sur les pentes du nord-est de la montagne de Golija (en RS de Montenegro). Fundorte des Griechischen Ahorns (Acer Heldreichii Orph.) an den nord-östlichen Abhängen des Golija-Gebirges (in der SR Montenegro). 316—320 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Simi ć N.: Uputstvo za miniranje panjeva u poljoprivredi i šumarstvu. Regulations for uprooting by explosives in agriculture and forestry. Reglement pour le dessouchage au moyen d´explosifs en agriculture et en silviculture. Bestimmungen für die Rodung mit Sprengstoffen in der Land- und Forstwirtschaft 419—425 Ca r Z.: Problem usklađivanja interesa lovne proizvodnje sa intersima šumske proizvodnje u Hrvatskoj 476—488 Lovri ć N.: Određivanje srednje daljine prijenosa kod centralnog privlačenja pomoću težišta. Dermination of the mean extraction distance at the central skidding by means of a centre of gravity. La determination de la distance moyenne d´exploitation au debardage central au moyen du centre de gravite. Bestimmung der mittleren Bringungslänge bei der Zentralrückung mit Hilfe des Schwerpunktes. . ´ 496—506 VII. RAZNE TEME I PRIKAZI Zukin a L: Uloga šumarstva i lovstva u turizmu . 71— 73 Ma j er D.: Pojednostavljenje i smanjenje uređajnog elaborata šum.privr. osnova 73— 75 Maje r D.: O obilježbi i doznaci (konsignaciji) stalaba za sječu . . . 76— 79 Zmijana c D.: Mogućnost proizvodnje drveta u šumama Šumskog gospodarstva Zagreb 140—151 Maje r D.: Da li revizija ili obnova šumsko-privrednih osnova? . . . 152—156 Šulenti ć F.: Problematika gospodarenja šumama na području Gorskog Kotara i Like 245—262 Androi ć M.: Saradnja među zavodima istorodnih fakulteta. — Koordinacija naučnog rada između fakulteta 263—268 Ma to t a I.: Organizacija službe uređivanja šuma u novim uvjetima intenzivne i napredne šumske privrede 321—332 Vujevi ć I.: Širenje rđe na alepskom boru u Istri 333 Rajči ć M.: Integracija u šumarstvu za područje Dalmacije ... . 333 Rau š D.: Takmičenje sjekača jednorucnim motornim lančanim pilama 12-11-1964. u šumi Dubovica Kombinata Spačva Vinkovci ... . 334—341 Brajkovi ć Z.: Ekonomičnost rada motornom pilom u odnosu na ručni rad 432—434 Kalini ć M.: Pedogenetsko proučavanje tala i izrada pedološke karte SR Hrvatske 434—435 Kneževi ć Đ.: Novost u tehnici određivanja drvne mase sastojina . . 436—438 Meštrovi ć Š.: Terenska nastava studenata zagrebačkog Šumarskog fakulteta u oblasti primorskih šuma 439´—447 Piškori ć O.: Novopronađeni čempresi s jajolikim presjekom grana . 446—449 Mot t R.: Značaj šuma za rekreaciju 509—512 Der et a B.: Mehanizacija izvlačenja i transporta drveta u ČSSR . . . 513—524 C v i t o v a c V.: Privredna komora SR Hrvatske 525—539 Maje r D.: Primjena ručne preše kod punjenja stabala 296—271 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 96 <-- 96 --> PDF |
VIII DRUŠTVENE VIJESTI Cv.: Peta proširena plenarna sjednica IO Saveza ITŠDIJ 80— 81 Knežević D.: Naš gost iz SSSR . . . . . .. . . . . 81—82 Cv.: 20. sjednica UO Saveza ŠDH 269 21. sjednica UO Saveza ŠDH 209 Cv.: VI Plenum Saveza ŠDH ´ 343—345 Cv.: 83. Redovna skupština Saveza ŠDH 345—356 Cv.: Prvi sastanak UO Saveza ŠDH izabranog na 83. Redovnoj god. skupštini Saveza ŠDH u lipnju 1964 449 Cv.: Druga sjednica UO Saveza ŠDH 449—450 Cv.: Treća sjednica UO Saveza ŠDH 450 Cv.: Poslovno udruženje 525—532 Cv.: Integracija u šumarstvu 533—539 IX. ZAKONSKI PROPISI I RJEŠENJA Beni ć R.: Minimalni promjeri trupaca i maksimalno učešće crvenog srca kod pragovskih trupčića. (Analiza propisa novog standarda JUS D. D1020-XII 1962.). Minimal diameters of roundwcod and the maximal proportion of red hearth in Beechwood railway sleepers. (An analysis of the new standard specifications JUS D. D1020-XII 1962.). Les diameters minimaux du bois rond et la proportion maximale du coeur rouge dans les traverses en bois de Hetre. (Analyse des prescriptions de la nouvelle norme JUS D. D1020-XII 1962.). Mindestdurchmesser des Rungholzes und Höchstanteil des Rotkerns bei Eisenbahnschwellen aus Buchenholz. (Analyse der Bestimmungen des neuen Normblattes JUS D. D1020-XII 1962.) 205—212 X. DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Piškori ć O.: Soljanik I. — Ekspozicija kao faktor pri pošumljavanju goleti , 70— 80 Kovačevi ć J.: Stefanović V. — Tipologija šuma 357 Kovačevi ć J.: Čolić, Mišić. Pcpović — Fitocenološka analiza visokoplaninske zajednice šleske vrbe i planinske iove 452 Kovačevi ć J.: Fukarek P. — Prilog poznavanju dendrografskih i fitocenoloških odnosa planina sjeverozapadne Crne Gore. Prilog poznavanju nomenklature i rasprostranjenosti hrasta sladuna ... . 452—453 Šafa r J.: Kritičan razvitak jelovih sastojina i problem održavanja jele u Sloveniji 453—455 Kovačević J : Prvi naš pedološki rad 543 XI. STRANO ŠUMARSTVO I LITERATURA Kl ep a c D.: ,Sa XII Zasjedanja Evropske komisije za šume FAO . . 83— 85 Franciškovi ć S.: Racionalizacija šumskog gospodarstva u Švedskoj 86— 87 Franciškovi ć S.: Sekcija za historiju šuma u Međunarodnom savezu šumsko-istraživačkih radova 87 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1964 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Kalini ć M.: Tipovi šumskih kultura i plodnost tla 87— 89, Kneževi ć Đ.: E. i G. Buchholz — Životinjski svijet i lov u Rusiji tokom historije 89— 90 Kl ep a c D.: Demonstracija prof.- P. Generoso-a 157 Kneževi ć Đ.: Šumarski časopisi u Sovjetskom Savezu 157—153 Piškori ć O.: Jedan primjer rentabilnosti gnojenja starijih sastojina . 274—275 Frančiškovi ć S.: Simpozijum o parazitarnim bolestima drvlja i o šumskim štetama od insekata — Avion u službi zaštite šuma — Napuštanje pile današnjeg tipa — Pošumljavanje velikih površina pomoću helikoptera — Aerostat u eksploataciji šuma 275—276 Beni ć R.: Hafnerov Transport drva — Prorjeđivanje i dr 359—360 Kie p a c D.: Moradini — Meksički borovi 456 Ani ć M.: Weymar — knjiga o travama i sitama 456—457 Kovač e vi ć J.: Wraber — Šume smrče u Slovenskim istočnim Alpama 457 Špoljarić : Mnogojezični rječnik 54S Frančiškovi ć S.: Budućnost upotrebe drva 544—546 XII. NEKROLOZI Dipl. inž. M. R a d i š e v i ć 342 U spomen prof, dr Rudolfa Haše . 451 Sjećanja na A. Dumengjića, druga i čovjeka 541—542 KAZALO IMENA SARADNIKA 1964. GODINE Androić M.: 263, 265Ani ć M.: 451, 456, 457Benić R.: 205, 359, 360B r a j k o v i ć L.: 432Bunj e včević Z.: 489Car Z.: 476C vi to vac V.: 80, 269, 343, 449Curić R.: 316Dereta B.: 513Frančišković S.: 86, 87, 275, 544Fukarek P.: 109G o 1 u b o v i ć U.: 22Hanzl D.: 57, 237Horvat A.: 213Jung F.: 165Kalinić M.: 87, 434Kevo R.: 134K 1 e p a c D.: 1, 83, 106, 157, 456, 469, 507Knežević Đ.: 81, 89, 157, 434, 541Kovačević J.: 156, 357, 452, 457Kr al j ić B.: 365Lneniček Z: 137 Lovrić N.: 496 Maj er D.: 73, 76 ,152, 269 Matota I.:321 M e š t r o v i ć Š.: 124, 439 MottR.:509 Oštrici.: 37 Pečo vić M.: 43 Pere Z.: 342 P i š k o r i ć O.: 79, 274, 448 Plavšić M.: 22 Prpić B.: 426 R a j č i ć M.: 333 Rauš Đ.: 334 Spaić I.: 10, 226 Simić N.: 419 Šafar J.: 93, 307, 453 Š p o 1 j a r i ć Z.: 548 V r 1 j i č a k J.: 316 Vujević I.: 333 Ziani P.: 173, 277 Z m i j a n a c Đ.: 140 Zukina I.: 71 |